1352

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu

< | 13. vijek | 14. vijek | 15. vijek | >
< | 1320-e | 1330-e | 1340-e | 1350-e | 1360-e | 1370-e | 1380-e | >
<< | < | 1348. | 1349. | 1350. | 1351. | 1352. | 1353. | 1354. | 1355. | 1356. | > | >>

1352. po kalendarima
Gregorijanski 1352. (MCCCLII)
Ab urbe condita 2105.
Islamski 752–753.
Iranski 730–731.
Hebrejski 5112–5113.
Bizantski 6860–6861.
Koptski 1068–1069.
Hindu kalendari
Vikram Samvat 1407–1408.
Shaka Samvat 1274–1275.
Kali Yuga 4453–4454.
Kineski
Kontinualno 3988–3989.
60 godina Yang Voda Zmaj
(od kineske Ng.)
Holocenski kalendar 11352.
p  r  u
Podrobnije: Kalendarska era

Godina 1352 (MCCCLII) bila je prijestupna godina koja počinje u nedjelju u julijanskom kalendaru (1. siječnja/januara).

Događaji[uredi | uredi kod]

Januar/Siječanj – Mart/Ožujak[uredi | uredi kod]

  • 13. 2. - Pomorska bitka pred Carigradom je neuspeh mletačko-aragonske flote pod Niccolom Pisanijem u borbi sa đenovskom Paganina Dorije, vraćaju se u Egej.[1]
  • februar-april - Ibn Batuta putuje Saharom od Sidžilmase u Maroku do Taghaze na severu dan. Malija, zatim nastavlja do Oualate, terminusa transsaharskog puta na jugoistoku dan. Mauretanije. Kasnije će ići rekom Niger do prestonice carstva Mali.
  • ožujak - Ugarski kralj Ljudevit je opet prešao Karpate, da bi pomogao ujaku Kazimiru protiv Litavaca: opsedaju grad Belz, kada je Ljudevit ranjen topuzom - grad se formalno predaje. Ljudevit je za 100.000 zlatnih forinti ustupio Kazimiru prava na Halič i Vladimirsku (Crvenu Rusku, ali ovo u stvari ostaje Litavcima).[2]

April/Travanj – Jun/Lipanj[uredi | uredi kod]

  • 27. 5. - Napuljska kraljica Ivana I. se krunisala zajedno sa svojim mužem i savladarom Lujem Tarantskim.

Jul/Srpanj – Septembar/Rujan[uredi | uredi kod]

  • leto? - Novi građanski rat u Vizantiji: mladi car Jovan V napada u Jedrenu, uz srpsku i mletačku pomoć, Matiju Kantakuzina, sina starijeg cara Jovana VI. Ovaj se oslanja na snage svog osmanlijskog zeta Orhana, koje povraćaju ali i pljačkaju gradove u Trakiji. Kantakuzen im je u ovo vreme dao Cimpu, utvrdu na najužem delu Galipoljskog poluostrva, što je prvi osmanski posed na evropskoj strani.[1]
  • 25. 9. - Era severnog i južnog dvora u Japanu: princ Iyahito postaje severni car Go-Kōgon nakon 10-mesečnog interregnuma.

Oktobar/Listopad – Decembar/Prosinac[uredi | uredi kod]

Ostaci manastira Svetih arhangela kod Prizrena

Kroz godinu[uredi | uredi kod]

  • Završena gradnja manastira Svetih arhangela kod Prizrena.
  • Alternativno vreme za anatemisanje crkve od strane vaseljenskog patrijarha (ako ne 1350).
  • 1351/52 (6860 po viz. kal.) - Umro je vlaški vladar Basarab I, nastavlja njegov sin Nicolae Alexandru, koji je od ranije bio savladar (do 1364).
Modenna: kardinal Hugues de Saint-Cher (valjda prvi prikaz naočara)

Rođenja[uredi | uredi kod]

Smrti[uredi | uredi kod]

Glavni članak: :Kategorija:Umrli 1352.

Reference[uredi | uredi kod]

  1. 1,0 1,1 Delo cara Dušana. rastko.rs
  2. Klaić, 115-6
  3. Klaić, 112
Literatura