Edward Osborne Wilson

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Edward O. Wilson (2003).
Edward O. Wilson (2007).

Edward Osborne Wilson (Birmingham, Alabama, 10. lipnja 1929. - 28 decembar 2021) je američki biolog (bavi se mirmekologijom, dijelom entomologije koja se bavi proučavanjem mrava), istraživač (sociobiologija, bioraznolikost), teoretičar (consilience, biofilija), i očuvanjem prirodne okoline.

Wilson je poznat po svojoj znanstvenoj karijeri, zalaganju za očuvanje okoliša, i za ideje vezane za religijska, moralna i etička pitanja[1].

Životopis[uredi | uredi kod]

Wilson je rođen u Birminghamu u SAD. Po svojoj autobiografiji Naturalist, odrastao je u Washingonu i na selu u okolici mjesta Mobile, Alabama. Od mladih dana, zanimao se za prirodoslovlje. Njegovi roditelji, Edward i Inez Wilson, su se razveli kad je imao sedam godina. S 16 godina, namjeravajući postati entomolog, počeo je skupljati muhe, ali zbog nestašice pribadača uzrokovane Drugim svjetskim ratom prešao je na skupljanje mrava.

U strahu da neće moći priuštiti studij, Wilson se prijavio u vojsku, ali je odbijen zbog oštećenja vida. Upisao se na Sveučilište u Alabami, koje je bilo otvoreno za sve koji završe srednju školu u Alabami i imalo prihvaljive školarine. Wilson je diplomirao, a doktorirao je na Sveučilištu Harvard, a kasnije je dobio počasne titule na raznim sveučilištima.

Teorije i uvjerenja[uredi | uredi kod]

Sociobiologija[uredi | uredi kod]

Wilson je definirao sociobiologiju kao "sistematsko proučavanje biološke osnove svog društvenog ponašanja." Primjenjujući principe evolucije na razumijevanje društvenog ponašanja životinja, uključjući ljude, Wilson je zasnovao sociobiologiju kao novo znanstveno područje. Tvrdio je da na svo životinjsko ponašanje, čak i ljudsko, utječu geni, a nema potpune slobode volje. Ovaj princip je nazvao genetska uzica (kao ona na kojoj se vode psi, npr.)[2].

Kontroverza sociobiološkog istraživanja je u primjeni na ljude. Teorija daje znanstvene argumente protiv doktrine tabule rase, koja tvrdi da se ljudi rađaju bez urođenog mentalnog sadržaja i da je kultura djelovala na povećanje ljudskog znanja i pomogla u preživljavanju i uspjehu. U zadnjem poglavlju knjige Sociobiology i u cijeloj, Pulizerom nagrađenoj knjizi On Human Nature, Wilson tvrdi da je ljudski um oblikovan jednako genetskim nasljeđem kao i kulturom, ako ne i više. Postoje granice koliko društvo i okolina mogu promijeniti ljudsko ponašanje.

Consilience[uredi | uredi kod]

U svojoj knjizi iz 1998. Consilience: The Unity of Knowledge Wilson raspravlja o metodima koji su se koristili da se objedine prirodne znanosti, a mogli bi se koristiti za objedinjavanje prirodnih i društvenih znanosti.

Znanstveni humanizam[uredi | uredi kod]

Wilson je skovao frazu znanstveni humanizam (eng. scientific humanism) kao:

jedini pogled na svijet suglasan sa rastućom znanstvenom spoznajom stvarnog svijeta i zakona prirode[3]

Wilson tvrdi da je to najprikladnije za unaprijeđivanje uvjeta čovječanstva.

Bog i religija[uredi | uredi kod]

O pitanju Boga, Wilson je opisao svoju poziciju kao provizorni deizam[4]. Objasnio je njegova vjera putanja koja vodi dalje od tradicionalnih vjerovanja:

udaljio sam se od crkve, ne definitivno agnostik ili ateist, tek ne više baptist[2].

Wilson tvrdi da su vjera u Boga i vjerske obrede proizvod evolucije.[5] Dalje, tvrdi da ih ne treba odbacivati niti otpisivati, već dublje znanstveno istražiti kako bi se bolje shvatila njihova važnost za ljudsku prirodu. U svojoj knizi The Creation, Wilson se zalaže za zanemarivanje epistemoloških razlika između vjere i znanosti, i usredotočenje na zajedničko, živu prirodu.

Jedinica i cilj prirodnog odabira[uredi | uredi kod]

Wilsonov stav je da je jedinica prirodnog odabira gen, osnovni element nasljeđivanja. Meta odabira je jedinka koja nosi skup gena određene vrste.

Kritike[uredi | uredi kod]

Nekoliko Wilsonovih kolega s Harvarda, kao Richard Lewontin i Stephen Jay Gould, su se snažno protivili njegovim idejama vezanim uz sociobiologiju. Marshall Sahlins je napisao The Use and Abuse of Biology, direktnu kritiku Wilsonovih teorija.

Glavna djela[uredi | uredi kod]

Izvori[uredi | uredi kod]

  1. cnn.com - Lifetime achievement: E.O. Wilson ((eng))
  2. 2,0 2,1 E. O. Wilson, Consilience: The Unity of Knowledge, New York, Knopf, 1998, pp. 127-128.
  3. u Harvard Magazine prosinac 2005., str. 33.
  4. The Creation
  5. Human Nature

Veze[uredi | uredi kod]

Vanjske veze[uredi | uredi kod]

Wikimedijini projekti[uredi | uredi kod]

U Wikimedijinoj ostavi ima još materijala vezanih za: E. O. Wilson
Na stranicama Wikicitata postoji zbirka osobnih ili citata o temi: Edward Osborne Wilson

Biografija[uredi | uredi kod]

Video-zapisi[uredi | uredi kod]

Razgovori[uredi | uredi kod]

Članci[uredi | uredi kod]

Eseji[uredi | uredi kod]

Knjige[uredi | uredi kod]