Cavalleria rusticana

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Cavalleria rusticana
Seosko viteštvo

Libreto opere iz 1906.
Autor Italija Pietro Mascagni
Libreto Giovanni Targioni-Tozzetti
Guido Menasci po romanu Giovanni Verga
Godina 1890.
Praizvedba 17. maj 1890.
Italija Teatro Costanzi Rim, Italija

Cavalleria rusticana (hrvatskosrpski: Seosko viteštvo) je veristička opera u jednom činu Pietra Mascagnija po libretu Tozzettija i Menascija, napisana po noveli Giovannija Verge. Opera je prvi put izvedena 17. maja 1890 u rimskom Teatro Costanzi. Od 1893. Cavalleria je postalo popularno izvoditi zajedno sa isto tako kratkom operom Pagliacci Leoncavalla.[1]

Istorija nastanka opere[uredi | uredi kod]

U julu 1888. milanski izdavač muzike Edoardo Sonzogno, objavio je natječaj na koji su bili pozvani svi talijanski mladi operni kompozitori koji još nisu imali izvedeno djelo na pozornicama, uz uvjet da to treba biti jednočinka. Žiri je bio sastavljen od pet tadašnjih vrhunskih kompozitora i kritičara, a nagrada je bila - praizvedba tog djela na pozornici rimskog teatra Costanzi, na trošak Sonzogna.

Gemma Bellincioni (Santuzza), i Roberto Stagno (Turiddu) sa praizvedbe the 1890.

Mascagni je saznao za natječaj svega dva mjeseca prije zaključenja, ipak je zamolio je svog prijatelja profesor]]a književnosti Tozzettija sa Kraljevske mornaričke akademije u livornu da mu napiše libreto. Tozzetti je odabrao tad vrlo popularnu kratku novelu Cavalleria rusticana Giovannija Verge kao temelj svog libreta. Uz pomoć kolege Menascija napisao je traženi libreto, šaljući stalno nervoznom Mascagniju dijelove, koji su kadkada imali samo dvije strofe na poštanskim razglednicama. Mascagni je uspio tek posljednji dan poslati djelo, njegov rad je izabran za finalnu večer natjecanja od 73 pristigla rada, na kojem su bile izvedene tri opere; Labilia, Niccola Spinellija, Rudello Vincenza Ferronija i Mascagnijeva Cavalleria. Nakon izvedbe Cavallerije oduševljena publika je Mascagnija četiri puta pljeskom zvala na na pozornicu i on je pobjedio. [2]. Cavallerija je bila i ostala najpopularnija Mascagnijeva opera do njegove smrti 1945. samo u Italiji izvedena je 14.000 puta. [3]

Uloge[uredi | uredi kod]

Lik pjevačka rola Pjevači na premijeri 17. maja 1890.
Santuzza, djevojka sa sela sopran Gemma Bellincioni
Turiddu, mladi momak sa sela koji se upravo vratio iz vojske tenor Roberto Stagno
Lucia, njegova majka kontralt Federica Casali
Alfio, seoski lider bariton Guadenzio Salassa
Lola, njegova žena mezzo-sopran Annetta Guli

Sadržaj opere[uredi | uredi kod]

Radnja se događa u malom sicilijanskom mjestu na uskršnje jutro u 19. vijeku

Ilistracija novele Cavalleria rusticana Giovannija Verge

Opera počinje povratkom mladog Turiddua iz rata, kad on shvati da mu se u međuvremenu njegova zaručnica, i prva ljubav Lola, udala za rivala u svemu uspješnog Alfia. Turiddu iz osvete, zavodi lijepu i mladu seosku djevojku Santuzzu. To izazove ljubomoru kod nevjerne Lole na Santuzzu, i ona joj se sveti tako da ponovno zavode Turidda. Santuzza saznaje da ju je Turiddo prevario s Lolom, ali ga ipak pokušava spasiti od nesreće koja slijedi kada se Alfio vrati u selo i saznaje za odnos između Turidda i Lole. Alfio izaziva Turiddua na dvoboj na seoskom trgu prepunom ljudi. Siljedeći sicilijanski običaj, dva suparnika se zagrle i Turiddu u znak prihvaćanja poziva na dvoboj ugrize Alfia za uho, a krv koja potječe znači borbu do smrti. Na kraju se opere se negdje iz daljine čuju glasovi i plač žena, iz čega se može shvatiti da je Turiddo poginuo u dvoboju.

Intermeco iz Cavallerije[uredi | uredi kod]

Orkestracija[uredi | uredi kod]

Mascagni je napisao partituru za tadašnji standardni operni orkestar koji je u to vrijeme imao; 2 flaute, 2 pikola, 2 klarineta, 2 oboe, 2 fagota, 4 roga, 2 trube, 3 trombona, tubu, timpan, udaraljke (triangl, cimbal, bas bubanj, doboš) gong, zvona), hharfu, orgulje i gudače.

Snimke[uredi | uredi kod]

Do danas postoji preko 120 ploča sa izvedbom Cavallerije rusticane[4]od prve snimke iz Njemačke 1909. Pored talijanskog, Cavallerija je snimljena na engleskom, francuskom, njemačkom i mađarskom.[5]

Cavalleria rusticana na filmu[uredi | uredi kod]

Poznati intermeco iz Cavallerije iskorišten je kao soundtrack za više filmova od kojih su najpoznatiji Pobješnjeli bik Martina Scorsesea[6] i Kum III Francisa Forda Coppole.

Izvori[uredi | uredi kod]

Vanjske veze[uredi | uredi kod]