Debar
Debar Дебaр | |
---|---|
Osnovni podaci | |
Država | Severna Makedonija |
Opština | Debar |
Stanovništvo | |
Stanovništvo (2002) | 14 561 |
Geografija | |
Koordinate | 41°19′N 20°31′E / 41.31°N 20.52°E |
Nadmorska visina | 625 m |
Ostali podaci | |
Poštanski kod | 1250 |
Pozivni broj | 039 |
Registarska oznaka | DE |
Koordinate: 41° 18′ 36" SGŠ, 20° 31′ 12" IGD
Debar (makedonski: Дебaр, albanski: Dibra) je grad od 14 561 stanovnika[1] na zapadu Severne Makedonije, blizu granice sa Albanijom. Debar leži na putu Struga - Gostivar na obalama Debarskog jezera kojeg formiraju rijeke Crni Drim i Radika. Sjedište je istoimene Opštine Debar, koja ima oko 19 542 stanovnika (po popisu iz 2002.).[1]
Historija[uredi | uredi kod]
Prvi pisani dokument u kome se spominje Debar je Ptolomejeva karta, napravljena sredinom 2. vijek pne. u kojoj se naziva Deborus.
Bohemond I. Antiohijski i njegovi Normani zauzeli su Debar 1107, u 13. i 14 st. Debar je padao iz ruke u ruku, između Epirske Despotovine, Drugog Bugarskog carstva i Srbije .
Debar i njegova okolica potpali su pod vlast Otomanskog carstva 1395.[2]
U 14. st. albanski knez Gjerg Kastriot Skenderbeg, postao je vođa pobune Albanaca protiv otomanske vlasti. Tako je Debar postao granica pobunjenih zemalja i mjesto stalnih borbi između 1443 i 1465 godine. Pored Debra zbile su se dvije značajne bitke 29. aprila 1444 i 27. septembra 1446 godine, u obje su Turci bili pobjeđeni.
U 19. st. stanovnici Debra su se još jedanput bezuspješno pobunili protiv otomanske vlasti.
Tada je Debar obišao i u njemu proboravio francuski putnik i geolog Ami Boué i zabilježio da u gradu ima 64 dućana i 4 200 stanovnika.
Debar je bio sjedište sandžaka u Vilajetu Skadar do 1877.
Nakon toga bio je pod upravom bitolskog Vilajeta (od 1877 do 1912) kao Debre ili Debre i Bala (to je značilo Gornji Debar) za razliku od mjesta Debre i Zi (Donjeg Debra), a to je bio današnji grad u Albaniji - Peshkopi.
Albanski stanovnici Debra bili su aktivni u albanskom nacionalnom pokretu tako su i prvaci iz Debra sudjelovali 1. novembra 1878 u osnivanju Prizrenske lige.
Za vrijeme Prvog balkanskog rata 1912 - 1913, Debar je poput ostale Vardarske Makedonije priključen tadašnjoj Kraljevini Srbiji.
U septembru 1913 dio stanovnika Debra i okolice podigao se na ustanak protiv srpske vlasti. Odmah nakon toga grad su zauzele jedinice albanske vojske, ali ih je srpska vojska još istog mjeseca protjerala iz grada.
Geografske karakteristike[uredi | uredi kod]
Debar leži na jugoistoku Debarskog polja na 625 metara nadmorske visine.
Okružen je planinama Dešat, Stogovo i Jablanica.
U blizini grada su Debarsko jezero, rijeka Crni Drim i njegova pritoka Radika.
Kultura[uredi | uredi kod]
Debar i njegova okolica u prošlosti su bili poznati po svojim zanatlijama, drvodjeljama, drvorezbarima, zidarima, slikarima, naročito od 17. do 19. st.
Sve to nije bilo slučajno, Debar je uz Samokov i Bansko imao poznatu drvorezbarsku školu.
Radovi Debarskih majstora mogu se naći po crkvama i javnim zgradama po cijelom Balkanu.
Dobar primjer rada Debarske drvorezbarske škole može se vidjeti u obližnjem manastiru Sv. Jovan Bigorski.
Pored Debra na padinama planine Bistra, uz rijeku Radiku, nalazi se poznati manastir Sv. Jovan Bigorski, koji je potpuno obnovljen u 19. st. Manastir je izgrađen na ostatcima starije crkve iz 1021 godine.
Privreda[uredi | uredi kod]
Najpoznatije poduzeće iz Debra je rudnik i tvornica gipsa Radika KNAUF.
U Debru dobro posluju i slavne Debarskite Banji kao i Hidrocentrala Špilje.
U Debru ima nekoliko malih tradicionalnih manufaktura sagova (oni se većinom izvoze, jer su ručni rad).
Stanovništvo[uredi | uredi kod]
Po posljednjem popisu stanovništa Debar je imao 14 561 stanovnika[1], a njihov sastav bio je slijedeći:
Gradovi prijatelji[uredi | uredi kod]
Izvori[uredi | uredi kod]
Vanjske veze[uredi | uredi kod]
- Debar na stranicama cyber macedonia Arhivirano 2008-07-21 na Wayback Machine-u
- Debar (Municipality, Macedonia)
Gradovi Republike Makedonije | |
---|---|
Berovo | Bitola | Bogdanci | Debar | Delčevo | Demir Kapija | Demir Hisar | Gevgelija | Gostivar | Kavadarci | Kičevo | Kočani | Kratovo | Kriva Palanka | Kruševo | Kumanovo | Makedonski Brod | Makedonska Kamenica | Negotino | Ohrid | Pehčevo | Prilep | Probištip | Radoviš | Resen | Štip | Skopje | Struga | Strumica | Sveti Nikole | Tetovo | Valandovo | Veles | Vinica |