Zürich
Zürich
| |||
|---|---|---|---|
 | |||
|
|||
| Koordinate: 47°22′N 08°33′E / 47.367°N 8.550°E | |||
| Država |  Švicarska
| ||
| kanton | Zürich | ||
| Vlast | |||
| - gradonačelnik | Corine Mauch | ||
| Površina | |||
| - Ukupna | 91 km² | ||
| Visina | 408 m | ||
| Stanovništvo (2011.) | |||
| - Grad | 376 008 | ||
| Vremenska zona | UTC+1 (UTC+2) | ||
| Poštanski broj | 8000-8099 | ||
| Službene stranice www.stadt-zuerich | |||
| Karta | |||
  Zürich | |||
Zürich (njemački izgovor IPA: [ˈtsyrɪç]; u engleskom često Zurich; na srpskohrvatskom fonetski Cirih) je najveći grad u Švicarskoj (broj stanovnika 366,145 prema podacima iz 2004. godine; stanovništvo gradskog područja: 1,091.732) i glavni grad kantona Zürich. Grad je glavno trgovačko i poslovno središte Švicarske, te se smatra jednim od njena dva globalna grada (uz Ženevu).
Ime mu najvjerojatnije dolazi od keltske riječi Turus, za što postoji indicija u obliku grobnog natpisa iz doba rimske vlasti u 2. vijeku n.e. Rimsko ime za grad bilo je Turicum na lokalnom dijalektu njemačkog se naziva Züri [ˈtsyri].
Grad se nalazi na mjestu gdje rijeka Limmat istječe iz jezera Zürich. Grad je zaokružen sa šumovitim brdima, uključujući Gubrist, Hönggerberg, Käferberg, Zürichberg, Adlisberg, Öttlisberg. Geografski centar grada je Lindenhof, mali brežuljak na zapadnoj obali Limmata, otprilike 700 metara sjeverno odakle rijeka istječe iz jezera. Danas se grad proširio izvan svojih prirodnih hidrografskih granica (tj. brda) i proširio se po kotlinama u susjedstvu prema sjeveroistoku.
U rimsko doba, Turicum je bilo mjesto za skupljanje poreza na granici Gallie Belgice i Rætije za robe prevožene preko rijeke Limmata. Karolinški dvorac, koji je unuk Karla Velikog, Ludvig Njemački, izgradio na mjestu rimske palače, spomenut je 835. godine ("in castro Turicino iuxta fluvium Lindemaci"). Ludvig je također osnovao opatiju Fraumünster 853. godine za svoju kćer Hildegard, a benediktanskom samostanu darovao je zemljište Züricha, Urija, i Albisku šumu, i postavio samostan pod njegovom upravom.
1045. godine, Kralj Henrik III. dao je samostanu pravo da drži tržnice, skuplja poreze, i kuje kovanice, čime je nadstojnica samostana efektivno postala vladarica grada.
Zürich je postao indirektno bogat 1218. godine s izumiranjem obitelji Zähringer. Grad se zazidao 1230. godine, obziđujući 38 hektara. Car Fridrik II. promaknuo je nadstojnicu samostana u rang vojvotkinje 1234. godine. Nadstojnica bi postavila gradonačelnika, i često je delegirala kovanje novca građanima grada. Međutim, politička snaga samostana polako je padala kroz 14. vijek, s osnivanjem Zunftordnunga (zakon gilda) Rudolfa Bruna 1336. godine. Brun je također postao prvi nezavisni gradonačelnik, tj. prvi kojeg nije postavila vojvotkinja.
Zürich se pridružio Švicarskoj Konfederaciji (koja je onda bila jako slobodna konfederacija de facto samostalnih država) kao 5. članica 1351. godine. Bio izbačen iz konfederacije zbog rata s drugim članovima konfederacije preko Togenburškog teritorija (Stari ciriški rat). Poražen 1446. godine i ponovno primljen u konfederaciju 1450. godine.
Ulrich Zwingli je započeo švicarsku reformaciju dok je on bio glavni propovijednik u Zürichu. Tu je živio od 1484. godine do smrti 1531. godine.
Grad se morao pokoriti zahtjevima svojih seoskih podanika 1839. nakon takozvanog Züriputscha 6. septembra. Većina grudobrana grada izgrađena u 17. vijeku porušena je bez ikakvog napada, kako bi se ublažio gnjev seljaka zbog gradske hegemonije. Ciriški sporazum između Austrije, Francuske, i Sardinije potpisan je 1859. godine.
Od 1847. godine Spanisch-Brötli-Bahn, prva željeznica na švicarskom teritoriju, spojila je Zürich s Badenom, tad je izgrađen ciriški glavni kolodvor koji je postao nukleus švicarske željezničke mreže. Današnja zgrada glavnog kolodvora datira iz 1871. godine.
Plavobijeli grb Züricha dokazan je iz 1839. godine, i izveden je iz plavih i blijelih zastava u upotrebi več iz 1315. godine. Prvo sigurno svjedočenje zastave s istim bojama je iz 1434. godine. Dvoje lavova se nalaze postrance. Crveni Schwenkel na vrhu zastave ima razna tumačenja: Za ciričanine, znak je počasti koji je Rudolf I dao. Susjedi Züricha su se znaku rugali da obilježava uspomenu gubitka te zastave u Winterthuru 1292. godine. Danas se ista zastava upotrebljava kao grb grada i grb kantona.
- Grossmünster (veliki ministar), blizu jezera u starom dijelu grada, gdje je Zwingli bio pastor; prva zgrada izgrađena oko 820. godine, Karlo Veliki proglasio carskom crkvom
- Fraumünster (ministar naše žene), na suprotnoj strani rijeke Limmata; prvi dio napravljen prije 874. godine, Romanski zbor izgrađen, 1250-70. godina, Marc Chagall dodao vitraž. Potpuno obnovljeno 2004. godine.
- St. Peter (niz rijeku od Fraumünstera, u starom gradu) ima največu facu sata u Evropi.
- Museum Bärengasse, historija grada u 18. vijeku
- Kunsthaus Zürich, jedna od največih zbirka klasične-moderne umjetnosti na svijetu (Munch, Picasso, Braque, Giacometti, itd.) [1]
- Museum Rietberg, antička azijska umjetnost [2]
- Museum Bellerive, muzej mode, arhitekture, i dizajna [3] Arhivirano 2020-08-10 na Wayback Machine-u, smješten u vili na plaži jezera
- Kunsthalle Zürich [4] Arhivirano 2005-08-29 na Wayback Machine-u
- Migros Museum, moderna umjetnost [5]
- Švicarski Nacionalni Muzej (Landesmuseum) [6] Arhivirano 2005-10-27 na Wayback Machine-u
UBS, Credit Suisse, Swiss Re, i mnogo drugih financijskih institucija imaju sjedišta u Zürichu, koji je i trgovački centar Švicarske. Zürich je i glavno središte of shore barkarstva, u glavnom zbog tajnovitosti švicarskih banka. Računa se da financijski sektor pokriva jednu četvrtinu svih ekonomskih aktivnosti grada. SWX Švicarska Burza se nalazi u Zürichu.
- IBM Zürich laboratij istraživanja
- Swiss Re-ov centar za globalni dijalog
- SIK Švicarski zavod za likovno istraživanje - Schweizerisches Institut für Kunstwissenschaften Arhivirano 2008-05-03 na Wayback Machine-u
- HGKZ - Fakultet primjenjene znanosti i dizajna
- Avenir Suisse - liberalni trust mozgova Arhivirano 2004-08-05 na Wayback Machine-u
- Švicarski zavod međunarodnih nauka Arhivirano 2006-10-22 na Wayback Machine-u
- HMT Škola glazbe, drame, i plesa - Hochschule für Musik und Theater Arhivirano 2006-12-08 na Wayback Machine-u
- ZFH Fakultet primjenjene znanosti i tehnologije Zürich - Zürcher Fachhochschule
- Diplomska Škola of Uprava Trgovine Züricha
- Državni centar Sposobnosti u istaživanju - Financijska Procjena i Upravljanje Rizika Arhivirano 2008-06-08 na Wayback Machine-u
- Inter-zajednička škola Züricha
- Međunarodna škola Züricha
- Grasshopper-Club Zürich nogometni klub [7] (de)
- ZSC Lions, hokejški klub Club [8] Arhivirano 2009-04-27 na Wayback Machine-u (de)
- FC Zürich, nogometni klub [9] (de)
- Challengers Zürich, bejsbolški klub [10]
- Zürich Lions, bejsbolški klub [11]
- Zürich Renegades, klub američkog nogometa [12] (de)
- Street Parade
- Sechseläuten, proljetni festival gilda
- Ciriški međunarodni teatarski festival, jedan od najvažnijih u gradu.
- Kunst Zürich, međunarodni umjetnički sajam s godišnjim gost-gradom (New York 2005. godine); spaja najnovija umjetnistička stremljenja s radovima već afirmiranih umjetnika.
- Godišnji javni umjetnički program sponzorira Udruženje grada Züricha u suradnji sa gradskom upravom, tema programa - 2005. bili su medvjedići.
- Weltklasse Zürich, godišnje u augustu [13] Arhivirano 2006-12-12 na Wayback Machine-u
- freestyle.ch, jedan od največih tzv. "freestyle" događaja u Evropi [14]
Zürich je središte željezničkog, cestovnog, i zračnog prometa. Ima više željezničkih stanica, uključujuči Zürich Glavni Kolodvor, Zürich Oerlikon, Zürich Stadelhofen, i Zürich Altstetten. Cisalpinski, InterCity Ekspresni pa čak i TGV vlakovi staju u Zürichu.
Kroz Zürich prolaze autoputi A1, A3, i A4. A1 ide zapadno prema Bernu i Ženevi i istočno prema Sv. Gallenu; A4 sjeverno prema Schaffhausenu, a A3 vodi sjevernozapadno prema Baselu i jugoistočno uz jezero Zürich i jezero Walen prema Sargansu.
Zürich ima važan međunarodni aerodrom u Klotenu, manje od 10 kilometara sjeveroistočno od centra grada, i vojni aerodrom u Dübendorfu.
Unutar Züricha i kroz cijeli kanton, mreža javnog prijevoza ZVV je jedna od najgušćih na svijetu. Ako se uračuna učestalost, što u Zürichu zna dostići 7 minuta, onda jest najgušća mreža na svijetu. Postoje tri sredstva javnog prijevoza: S-Bahn (lokalni vlakovi), tramvaji i autobusi. Navodno ne postoji niti jedno mjesto na tlu strožeg gradskog centra udaljeno više od 150 metara od najbliže tramvajske, autobusne, ili željezničke stanice.
Uz javni prijevoz postoje brodovi na jezeru i u rijeci, uspinjače, te žičara koja vodi od Adliswila do Felsenegga. Putne karte vrijede za sva sredstva javnog prijevoza (vlak, tramvaj, autobus, brod).
- Savoy Baur en Ville ([15] Arhivirano 2018-07-14 na Wayback Machine-u)
- Baur au Lac ([16])
- Dolder ([17] Arhivirano 2009-02-06 na Wayback Machine-u)
- Alden Splügenschloss ([18])
- Eden au Lac ([19])
- Park Hyatt Zürich ([20])
- Widder ([21][mrtav link])
- Marriott ([22])
- Ascot ([23])
- Swissotel ([24] Arhivirano 2006-12-02 na Wayback Machine-u)
- Stadt Zürich Arhivirano 2004-08-23 na Wayback Machine-u (de)
- Zürich Tourismus
- Zürich - informacije na stranici Wikivoyage
- Zürich Photos Arhivirano 2006-05-03 na Wayback Machine-u
