Nacionalni park Yosemite

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
(Preusmjereno sa Yosemite (nacionalni park))
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Nacionalni park Yosemite
Yosemite National Park and Preserve
Tunnel View, Yosemite Valley, Yosemite NP - Diliff.jpg
Pogled na dolinu Yosemite
Lokacija
Položaj sjeverozapad Kalifornije
Najbliži grad Mariposa
Država  SAD
Flag of California.svg Kalifornija
Koordinate 37°51′00″N119°34′04″W
Historija
Osnovan 1864.[1]
Karakteristike
Površina 308.000[1] ha
Administracija
Posjećenost 3,853.404
Web-stranica
www.nps.gov

Yosemite (engleski: Yosemite National Park) je nacionalni park i rezervat prirode na jugozapadu Sjedinjenih Američkih Država u Kaliforniji.[1]

Geografija[uredi - уреди | uredi izvor]

Nacionalni park Yosemite leži na istoku Kalifornije u srcu planinskog masiva Sierra Nevada, udaljen oko 225 km istočno od San Francisca i oko 160 km jugoistočno od Sacramenta.[1] Park ima površinu od 3 080 km²,[1] što i nije tako puno, ali je sa svih strana okružen nacionalnim šumama, pa se doima puno većim. Na udaljenosti od 25 km u smjeru istoka leži Nacionalni spomenik Devils Postpile, a 65 km jugoistočno Nacionalni park Kings Canyon.

Uprava parka smještena je u selu Yosemite, pored gradića Yosemite Valley, na zapadu parka.[1]

Historija[uredi - уреди | uredi izvor]

Panorama Doline Yosemite

Yosemite je proglašen američkim nacionalnim parkom još 1864., kao jedan od prva četiri parka.[1] Godine 1984.[1] uvršten je na UNESCO-vu Listu mjesta svjetske baštine u Americi. zbog svojih glacijalnih dolina, slapova, glacijalnih jezera, morena i centralne doline u obliku slova U, kao reprezent svih vrsta reljefa od granita kog su oblikovali glečeri, i zbog bogate i raznolike flore i faune.[2]

Nacionalni park Yosemite
Flag of UNESCO.svg Svjetska baštinaUNESCO
Odocoileus hemionus californicus and Yosemite Falls.jpg
 SAD
Koordinate: 37°51′00″N119°34′04″W
Registriran: 1984.(8. zasjedanje)
Vrsta: Prirodno dobro
Mjerilo: vii, viii
Referenca: UNESCO
Karta
Nacionalni park Yosemite is located in SAD
Nacionalni park Yosemite
Yosemite

Veći dio parka leži unutar sliva rijeka Merced i Tuolumne. Teren parka penje od zapada prema istoku, a istočna granica parka je vododjelnica. Većina najviših planina od kojih su mnoge više od 3 050 metara, leži na jugoistoku parka, a najviša je Planina Lyell, visoka 3 997 metara. Glacijacijom je oblikovan niz dubokih dolina u obliku slova U, od kojih se naročito ističe Dolina Yosemite.[1] To je u stvari uski kanjon (širok od 0,8 do 1,6 km) rijeke rijeka Merced, dug nekih 11 km, koji se u blagom luku zavija. On je poput zida, okružen strmim stijenama u obliku kupola, koje se uzdižu iznad doline od 900 do 1 200 metara iznad doline. Najveća od tih kupola je El Capitan, monolitna granitna stijena pored zapadnog kraja doline, visoka 2307 metra. Nad samim ulazom u dolinu nadvija se velika granitna stijena Half Dome, visoka 2693 metara, sa čijeg se vrha pruža pogled na cijelu dolinu.[1]

Velika atrakcija parka su Slapovi Yosemite (Yosemite Falls) koji se sastoje od gornjeg i donjeg slapa i kaskada između njih, njihov zajednički pad sa visine od 740 metara je jedan od najviših slapova na svijetu. Ostali poznati slapovi u dolini su Bridalveil, Nevada, Ribbon i Vernal.[1]

Karta Nacionalnog parka Yosemite

Unutar parka ima oko 300 manjih i većih jezera, od kojih su najpoznatije Smaragdno i Jezero Merced, uz to unutar parka ima 260 km različitih vodotoka, 1300 km pješačkih staza te oko 560 km cesta.

Klima[uredi - уреди | uredi izvor]

Klima u Parku Yosemite je pod snažnim utjecajem visine i planinskog terena. Ljeta su topla, s mnogo vrućih dana kad temperature nerijetko pređu i 32 ° C u dolini, ali se isti taj dan posljepodne mogu dogotiti i oluje, pogotovo na višim nadmorskim visinama. Zime su hladne i snježne, iako je čak i usred zime u dolini često ugodno toplo, ali su temperature na višim nadmorskim visinama obično duboko ispod nule. Količina padalina je umjereno visoka, a zimi je nešto veća kad uglavnom pada snijeg, ukupna prosječna godišnja količina padalina u dolini iznosi oko 910 mm, a snijega padne prosječno oko 1650 mm.[1]

Flora[uredi - уреди | uredi izvor]

Biljni svijet parka mijenja se sa visinom. Po nižim predjelima parka raste raštrkano bjelogorično i crnogorično drveće, grmlje i livade pune divljeg cvijeća u proljeće. Na razini Doline Yosemite rastu prave velike četinjarske šume, a među njima i divovske sekvoje naročito kod lokaliteta - Mariposa Grove u južnom dijelu parka. Po višim predjelima parka rastu planinski borovi, a po najvišim kod stjenovitih vrhova samo bilje otporno na hladnoću, kao što su lišaji.[1]

Fauna[uredi - уреди | uredi izvor]

Životinjski svijet parka je bogat i raznovrstan, od velikih sisavaca tu su; ušati jeleni (Odocoileus hemionus), mrki medvjedi, kojoti, planinski lavovi (pume) i endem]]ski i ugroženi američki mufloni (Ovis canadensis sierrae). Od manjih sisavaca ima brojnih vrsta vjeverica, burundukija, šišmiša, a tu živi i rijetka i ugrožena kuna ribolovac (Martes pennati pacifica). Po parku živi više od 250 vrsta ptica, od kojih 165 vrsta tu i žive ili ga redovito posjećuju, a ostale samo povremeno. Osim toga po parku živi i velika populacija vodozemaca (daždevnjaci, žabe, gušteri, kornjače i ribe (osobito pastrve).[1]

Izvori[uredi - уреди | uredi izvor]

  1. 1,00 1,01 1,02 1,03 1,04 1,05 1,06 1,07 1,08 1,09 1,10 1,11 1,12 1,13 "Yosemite National Park" (engleski). Encyclopædia Britannica. http://www.britannica.com/EBchecked/topic/653840/Yosemite-National-Park. pristupljeno 11. 11. 2013. 
  2. "Yosemite National Park" (engleski). UNESCO. http://whc.unesco.org/en/list/308. pristupljeno 11. 11. 2013. 

Vanjske veze[uredi - уреди | uredi izvor]