Yosemite (nacionalni park)

Izvor: Wikipedia
Nacionalni park Yosemite
Tunnel View, Yosemite Valley, Yosemite NP - Diliff.jpg
Pogled na dolinu Yosemite
Koordinate: 37°51′00″N 119°34′04″W / 37.85, -119.56778
Lokacija sjeverozapad Kalifornije
Država  SAD
Flag of California.svg Kalifornija
Površina 3 080 km²[1]
Najbliži grad Mariposa
Broj posjetitelja 3 853 404
Službena stranica www.nps.gov

Yosemite (engleski: Yosemite National Park) je nacionalni park i rezervat prirode na jugozapadu Sjedinjenih Američkih Država u Kaliforniji. [1]

Geografske karakteristike[uredi - уреди]

Nacionalni park Yosemite leži na istoku Kalifornije u srcu planinskog masiva Sierra Nevada, udaljen oko 225 km istočno od San Francisca i oko 160 km jugoistočno od Sacramento[1] Park ima površinu od 3 080 km²[1], što i nije tako puno, ali je sa svih strana okružen nacionalnim šumama, pa se doima puno većim. Na udaljenosti od 25 km u smjeru istoka leži Nacionalni spomenik Devils Postpile, a 65 km jugoistočno Nacionalni park Kings Canyon.

Uprava parka smještena je u selu Yosemite, pored gradića Yosemite Valley, na zapadu parka. [1]

Panorama Doline Yosemite

Historija nastanka[uredi - уреди]

Yosemite je proglašen američkim nacionalnim parkom još 1864., kao jedan od prva četiri parka. [1] Od 1984. [1]je uvršten na UNESCO-vu Listu mjesta svjetske baštine u Americi. zbog svojih glacijalnih dolina, slapova, glacijalnih jezera, morena i centralne doline u obliku slova U, kao reprezent svih vrsta reljefa od granita kog su oblikovali glečeri, i zbog bogate i raznolike flore i faune. [2]

Nacionalni park Yosemite
Flag of UNESCO.svg Svjetska baštinaUNESCO
Odocoileus hemionus californicus and Yosemite Falls.jpg
 SAD
Koordinate: 37°51′00″N119°34′04″W
Registriran: 1984.(8. zasjedanje)
Vrsta: Prirodno dobro
Mjerilo: vii, viii
Referenca: UNESCO
Karta
Yosemite (nacionalni park) na karti SAD
Yosemite (nacionalni park)
Yosemite

Veći dio parka leži unutar sliva rijeka Merced i Tuolumne. Teren parka penje od zapada prema istoku, a istočna granica parka je vododjelnica. Većina najviših planina od kojih su mnoge više od 3 050 metara, leži na jugoistoku parka, a najviša je Planina Lyell, visoka 3 997 metara. Glacijacijom je oblikovan niz dubokih dolina u obliku slova U, od kojih se naročito ističe Dolina Yosemite. [1]To je u stvari uski kanjon (širok od 0,8 i 1,6 km) rijeke rijeka Merced, dug nekih 11 km, koji se u blagom luku zavija. On je poput zida, okružen strmim stijenama u obliku kupola, koje se uzdižu iznad doline od 900 do 1 200 metara iznad doline. Najveća od tih kupola je El Capitan, monolitna granitna stijena pored zapadnog kraja doline, visoka 2 307 metra. Nad samim ulazom u dolinu nadvija se velika granitna stijena Half Dome, visoka 2 693 metara, sa čijeg se vrha pruža pogled na cijelu dolinu. [1]

Velika atrakcija parka su Slapovi Yosemite (Yosemite Falls) koji se sastoje od gornjeg i donjeg slapa i kaskada između njih, njihov zajednički pad sa visine od 740 metara je jedan od najviših slapova na svijetu. Ostali poznati slapovi u dolini su Bridalveil, Nevada, Ribbon i Vernal. [1]

Karta Nacionalnog parka Yosemite

Unutar parka ima oko 300 manjih i većih jezera, od kojih su najpoznatije Smaragdno i Jezero Merced, uz to unutar parka ima 260 km različitih vodotoka, 1300 km pješačkih staza te oko 560 km cesta.

Klimatske karakteristike[uredi - уреди]

Klima u Parku Yosemite je pod snažnim utjecajem visine i planinskog terena. Ljeta su topla, s mnogo vrućih dana kad temperature nerijetko pređu i 32 ° C u dolini, ali se isti taj dan posljepodne mogu dogotiti i oluje, pogotovo na višim nadmorskim visinama. Zime su hladne i snježne, iako je čak i usred zime u dolini često ugodno toplo, ali su temperature na višim nadmorskim visinama obično duboko ispod nule. Količina padalina je umjereno visoka, a zimi je nešto veća kad uglavnom pada snijeg, ukupna prosječna godišnja količina padalina u dolini iznosi oko 910 mm, a snijega padne prosječno oko 1 650 mm. [1]

Flora[uredi - уреди]

Biljni svijet parka mijenja se sa visinom. Po nižim predjelima parka raste raštrkano bjelogorično i crnogorično drveće, grmlje i livade pune divljeg cvijeća u proljeće. Na razini Doline Yosemite rastu prave velike četinjarske šume, a među njima i divovske sekvoje naročito kod lokaliteta - Mariposa Grove u južnom dijelu parka. Po višim predjelima parka rastu planinski borovi, a po najvišim kod stjenovitih vrhova samo bilje otporno na hladnoću, kao što su lišaji. [1]

Fauna[uredi - уреди]

Životinjski svijet parka je bogat i raznovrstan, od velikih sisavaca tu su; ušati jeleni (Odocoileus hemionus), mrki medvjedi, kojoti, planinski lavovi (pume) i endem]]ski i ugroženi američki mufloni (Ovis canadensis sierrae). Od manjih sisavaca ima brojnih vrsta vjeverica, burundukija, šišmiša, a tu živi i rijetka i ugrožena kuna ribolovac (Martes pennati pacifica). Po parku živi više od 250 vrsta ptica, od kojih 165 vrsta tu i žive ili ga redovito posjećuju, a ostale samo povremeno. Osim toga po parku živi i velika populacija vodozemaca (daždevnjaci, žabe, gušteri, kornjače i ribe (osobito pastrve). [1]

Izvori[uredi - уреди]

  1. 1.00 1.01 1.02 1.03 1.04 1.05 1.06 1.07 1.08 1.09 1.10 1.11 1.12 "Yosemite National Park" (engleski). Encyclopædia Britannica. http://www.britannica.com/EBchecked/topic/653840/Yosemite-National-Park. pristupljeno 11. 11. 2013. 
  2. "Yosemite National Park" (engleski). UNESCO. http://whc.unesco.org/en/list/308. pristupljeno 11. 11. 2013. 

Vanjske veze[uredi - уреди]