Vilim Herman
| Vilim Herman | |
|---|---|
| Rođenje | 19. 1. 1949. Osijek, FNR Jugoslavija |
| Nacionalnost | Hrvat |
| Etnicitet | Židov[1][2] |
| Državljanstvo | Hrvatska |
| Alma mater | Pravni fakultet Univerziteta u Beogradu |
| Zanimanje | političar |
| Politička partija | HSLS (od 1989 do 2003) LIBRA (od 2003 do 2005) HNS (od februara 2005 do novembra 2005) SBHS (od novembra 2005) |
| Roditelji | Maks Herman |
Vilim Herman (Osijek, 19. 1. 1949), hrvatski političar, odvjetnik, sveučilišni profesor i bivši zastupnik u Hrvatskom saboru.
Biografija[uredi | uredi kod]
Prof. dr. sc. Vilim Herman je rođen u Osijeku 19. 1. 1949 godine u porodici Maksa Hermana. Prvi pisani tragovi o obitelji Herman datiraju još iz 1832 godine, kada je pradjed prof. Hermana doselio u Osijek iz Varšave koja je tada bila dio Ruskog Carstva. Pradjed mu je bio trgovac koji je bio vlasnik trgovine "S. Weiss & D. Herrmann" u osječkoj četvrti Donji Grad. Prof. Herman je završio osnovnu i srednju školu u Osijeku. Otac mu je savjetovao da studira pravo, te je prof. Herman pohađao i završio Pravni fakultet Univerziteta u Beogradu. Po završetku studija vratio se u Osijek gdje je radio kao odvjetnički pripravnik i profesor na gimnaziji. 1978 godine prof. Herman se zaposlio kao znanstveni asistent na Pravnom fakultetu u Osijeku. Iste godine je magistrirao je na Pravnom fakultetu Univerziteta u Beogradu s temom "Slobodno vrijeme, pojam i značaj". 30. 6. 1984 godine, prof. Herman je doktorirao na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Osijeku, te je odmah potom bio imenovan docentom. Od 1990 zaposlen je kao izvanredni profesor, te 1992 je izabran za vanjskog suradnika na Pravnom fakultetu u Osijeku. Na sveučilišnom dodiplomskom studiju predaje "Radno i socijalno pravo" i "Socijalnu politiku", na stručnom studiju upravnog prava "Osnove radnog i socijalnog prava", te na poslijediplomskom znanstvenom studiju "Kolektivni ugovor, sindikat i zapošljavanje". U okviru poslijediplomskog znanstvenog studija "Upravljanje razvojem lokalne i regionalne samouprave" Vilim izvodi predmete "Radno i socijalno pravo", "Europsko radno pravo" i "Neprofitne organizacije, političke stranke i pokreti".[3]
Kao gost-profesor predavao je na Pravnom fakultetu u Banja Luci. U svojstvu istraživača sudjelovao je na više znastvenih projekata. Redoviti je član Hrvatske akademije pravnih znanosti, te više stručnih asocijacija i udruga.[3] 1991 godine, u vrijeme rata u Hrvatskoj, bio je član osječkog kriznog štaba. 1992 godine biran je za zastupnika u Hrvatskom saboru na listi HSLS-a kao pripadnik etničkih i nacionalnih manjina.[2][3] 2003 godine, prof. Herman je bio isključen iz HSLS-a zbog neslaganja i sukoba sa tadašnjim predsjednikom Draženom Budišom. Nakon isključenja, prof. Herman se priključio Liberalnim demokratima (LIBRA), stranci koju su 2002 osnovali saborskih zastupnika HSLS-a, uključujući Jozu Radoša i Gorana Granića, nakon sukoba sa Budišom. Članom LIBRE je bio od 2003 do 2005 kada je prešao u HNS. U HNS-u se zadržao devet mjeseci, te je potom prešao u SBHS. Prof. Herman je kao zastupnik bio biran u četiri saziva Hrvatskog sabora, od 1992 do 2007 godine.[4]
Prof. Herman je autor više desetaka znanstvenih i stručnih radova iz područja radnog i socijalnog prava, poput problematike zapošljavanja, zaštite prava radnika, zdravstvenog, mirovinskog i invalidskog osiguranje. Istraživao je i problematiku društvenih konfilkata i društvene proturječnosti, te kolektivne ugovore. Neki od značajnijih radova su: "Alternativno rješavanje radnih sporova u Europi", Pravni vjesnik, Vol. 19, Br. 1-2, Osijek, 2003; "Pravo na štrajk u državama članicama Europske unije", Pravni vjesnik, Vol. 19, Br. 1-2, Osijek, 2003; "Socijalna sigurnost u Saveznoj Republici Njemačkoj s osvrtom na socijalnopravnu integraciju hrvatskih radnika", Zbornik Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, Vol. 24, Br. 2, Rijeka, 2003; "Socijalno osiguranje; osnove zdravstvenog, mirovinskog i invalidskog osiguranja", monografija, Pravni fakultet u Osijeku, Osijek, 1990; "Marginalije uz Zakon o osnovnim pravima iz radnog odnosa", Pravna misao, Br. 1-2/1990; "Novi Ustav i neka pitanja prava na rad", Naša zakonitost, Br. 4/1990; "O nezaposlenosti", Pravni vjesnik, Br. 4/1988. , Osijek, 1988; "Zaštita prava radnika", Pravni vjesnik, Br. 1-2/1990, Osijek, 1990; i dr.[3]
Reference[uredi | uredi kod]
- ↑ Zastupnici 4. saziva Hrvatskoga sabora: Vilim Herman. Hrvatski sabor. Preuzeto 8. 5. 2014 „Rođen je 19.1.1949. u Osijeku. Židov. Završio Pravni fakultet u Beogradu; dr. pravnih znanosti.”
- ↑ 2,0 2,1 Izborna komisija Republike Hrvatske; Službeni rezultati za izbor zastupnika u Zastupnički dom Sabora Republike Hrvatske sa državnih listi - Pripadnici etničkih i nacionalnih manjina; stranica 5; 10. august 1992; Dr. Vilim Herman, Židov koji je bio kandidiran na državnoj listi Hrvatske socijalno liberalne stranke - HSLS.
- ↑ 3,0 3,1 3,2 3,3 Prof. dr. sc. Vilim Herman. Pravni fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku. Preuzeto 8. 5. 2014
- ↑ Vjesnik; Dada Zečić; Sukob s Budišom je sukob konceptualne naravi; 7. novembar 2002.