VIII. Mediteranske igre - Split 1979.
|
VIII. Mediteranske igre (akronim MIS) održane su u gradu Splitu u Hrvatskoj u tadašnoj Jugoslaviji.
Split se je dvaput kandidirao za MIS. Prvi put u Izmiru 1971. (neuspješno), a drugi put u Alžiru 1975., kad je prihvaćena. Za suglasnost je trebalo dobiti pristanak predsjednika Josipa Broza Tita i premijera Džemala Bijedića, a kontakti su išli preko Vladimira Bakarića i Jakova Sirotkovića te Hakije Pozderca.[1]
Sudjelovalo je 14 država koje su se natjecale u 26 sportova, najvećem broju sportova do tad.
Ovaj sportski događaj je trajao od septembra do septembra 1979..
MIS je bio prva velika sportska manifestacija, održana u Jugoslaviji koja je imala dostojan dizajn od sportskih objekata, do vizualnog identiteta kog je vodio tadašnji Centar za industrijsko oblikovanje iz Zagreba (akronim CIO). Znak tri kruga u vodi oblikovao je grafički dizajner Boris Ljubičić a maskotu - sredozemnu medvjedicu Adrijanu slovenski dizajner Oskar Kogoj.[2] Za potrebe igara, podignuto je puno sportskih objekata od kojih je svakako najimpresivniji stadion na Poljudu rad riječkog arhitekta Borisa Magaša.
Uz to je izgrađen i kompleks bazena na Poljudu, kao i velika i mala dvorana na Gripama. Pored tog izgrađena je streljana u Stobreču, kompleks teniskih terena na Gripama i kompleks malih dvorana za borilačke sportove na Gripama. Uz to renoviran je stadion nogometnog kluba Split, košarkaška dvorana na Gripama kao i igralište u Kaštel Gomilici.[2]
Pored Splita i susjedni gradovi dobili su nove terene; Trogir - novu sportsku dvoranu, Omiš obnovljeni stadion, Sinj hipodrom, a Supetar streličarski teren, Zaton veslačku stazu, Zadar i Makarska nogometna igrališta i Hvarsportsku dvoranu.[2]
Direkcija Osmih mediteranskih igara kao jedinstvena služba Igara osnovana je na sjednici Skupštine općine Split 7. marta 1977. godine. Vodio ju je ing. Damir Dumanić, a tajnik je bio Boris Baranović. Direktori sektora bili su Silvije Dvornik, Zvonko Zavoreo, Slavko Žulj, Stipan Plejić i Artur Takač (Sektor za sport i tehnologiju, gdje je šef službe sporta bio Mihovil Rađa). [1]
Otvorenje igara umjetnički je oblikovao hrvatski etnolog, etnokoreograf i etnokoreolog Ivan Ivančan.
Ljestvica je napravljena prema broju osvojenih zlatnih, srebrnih i brončanih medalja. Kriterij je bio: više osvojenih zlatnih medalja nosi i više mjesto na ljestvici, a u slučaju istog broja, gleda se broj osvojenih srebrnih medalja, a u slučaju istog broja, gleda se broj osvojenih brončanih medalja. U slučaju da je i tada isti broj, poredak je prema abecednom redu. Taj sistem primjenjuje Međunarodni olimpijski odbor, IAAF i BBC.
Debljim slovima i brojevima je označen domaćinov rezultat na ovim Mediteranskim igrama.
Mediteranske igre 1979. | |||||
---|---|---|---|---|---|
Mj. | Država | Zlato | Srebro | Bronca | Zbroj |
1. | Jugoslavija | 56 | 38 | 33 | 127 |
2. | Francuska | 55 | 40 | 34 | 129 |
3. | Italija | 49 | 63 | 47 | 159 |
4. | Španjolska | 16 | 20 | 32 | 68 |
5. | Grčka | 7 | 10 | 13 | 27 |
6. | Turska | 5 | 5 | 14 | 24 |
7. | Egipat | 3 | 9 | 10 | 22 |
8. | Alžir | 1 | 5 | 10 | 16 |
9. | Tunis | 1 | 2 | 9 | 12 |
10. | Libanon | 1 | 1 | 0 | 2 |
11. | Sirija | 1 | 0 | 0 | 1 |
12. | Maroko | 0 | 2 | 3 | 5 |
UKUPNO |
- ↑ 1,0 1,1 Slobodna Dalmacija Ante Skataretiko: MIS je dijete grada Splita, 27. rujna 1999.
- ↑ 2,0 2,1 2,2 „Kako je Split dobio Mediteranske igre 1979. godine” (hrvatski). Gradska knjižnica Marka Marulića. Arhivirano iz originala na datum 2014-09-30. Pristupljeno 28. 12. 2014.
- Međunarodni odbor za Mediteranske igre Arhivirano 2007-02-03 na Wayback Machine-u
- Atletski rezultati na gbrathletics.com
- Jakša Miličić u članku u Slobodnoj Dalmaciji Pristupljeno 2 svibnja. 2010.