Hipodrom

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Hipodrom
ἱππόδρομος
Hipodrom u američkom Laurel Parku (Laurel, Maryland)
Hipodrom u američkom Laurel Parku (Laurel, Maryland)
Tip građevine sportski objekt

Hipodrom (od starogrčke sintagme ἱππόδρομος / hippodromos, ἵππος / hippos = konj + δρόμος / dromos = staza, put, cesta[1]) u svom izvornom starogrčkom obliku, to je bio uređeni teren za utrke konja i utrke dvokolica[1], koje su oni obožavali. Osobito slavan bio je hipodrom u Olimpiji.

Karakteristike i historija[uredi - уреди | uredi izvor]

Tipični antički hipodrom bio je ukopan u brdo, a iskopani materijal iskoristio se za izgradnju nasipa (rampe) za gledaoce na suprotnoj strani trkališta. Tlocrtno je imao oblik položenog slova U, dakle na jednoj strani polukružan, a na suprotnoj strani sa koje se startalo i ulazilo u cilj - ravan.[1] Gledalište je bilo ukrašeno skulpturama koje su se za utrka uklanjale, da bi gledaoci neometano mogli promatrati utrku.[1]

Rimski pandan grčkog hipodroma zvao se cirkus a njegov najbolji reprezent svakako je bio rimski Circus Maximus. Duž čitave trkališne staze protezao se zidić - zvan spina, koji je razdvajao gledaoce od natjecatelja, a iznad njega bili su redovi za gledaoce, često natkriveni krovićem, a na završnom ravnom dijelu uzdizala se glavna zgrada cirkusa sa centralnim gledalištem izdignutim iznad radnih prostorija. Uobičajeno su bili dugi od 180 do 210 metara, a široki i do 120 m, jer se na pojedinim utrkama takmičilo i do 10 dvokolica.[1]

Ostatci hipodroma antičkog Aphrodisiasa u današnjoj Turskoj

Najveći hipodrom antičkog svijeta bio je onaj u Konstantinopolisu, čija je gradnja započela 203. za vladavine cara Septimija Severa a dovršen je za cara Konstantina Velikog 330.[1] Taj hipodrom za razliku od tada uobičajenih, nije bio ukapan, već mu je gledalište bilo podignuto na masivnim ciglenim lukovima.[1] Taj mega stadion mogao je primiti više od 60 000 gledaoca, pa je zbog tog nije bio scena ne samo sportskih manifestacija, već i velikih carskih ceremonija, vojnih parada, političkih skupova i javnih pogubljenja.[1] Od desetak spomenika koji su orginalno krasili gledalište hipodroma, preostao je samo egipatski obelisk i poznata brončana zmija iz proročišta u Delfima. Četiri brončana konja oteli su Mlečani u Četvrtom križarskom ratu - 1204., oni danas krase fasadu Bazilike sv. Marka u Veneciji.

Nakon Zauzimanje Konstatinopolisa 1453 Osmanlije su koristili hipodrom kao izvor građevnog kamena.

[1]

Pravi procvat hipodromi su doživjeli tokom druge polovice 19. i početkom 20. vijeka, kad je svaki viđeniji evropski grad morao imati veliki hipodrom, jer je to bilo doba kad su konjičke jedinice još uvijek predstavljale udarnu snagu tadašnjih vojski. Za razliku od antičkih oni su dobili oblik izduženog slova O, i puno veće dimenzije, prosječno u dužinu do 1 km, sa gledalištem u centralnom dijelu trkališta.

Izvori[uredi - уреди | uredi izvor]

  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 1,5 1,6 1,7 1,8 "hippodrome" (engleski). Encyclopædia Britannica. http://www.britannica.com/EBchecked/topic/266663/hippodrome. pristupljeno 22. 09. 2014. 

Vanjske veze[uredi - уреди | uredi izvor]