Volgograd

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
(Preusmjereno sa Staljingrad)
Jump to navigation Jump to search
Volgograd
Волгоград
Kolaž slika iz grada
Kolaž slika iz grada
Zastava Volgograda
Zastava
Grb Volgograda
Grb
Koordinate: 48°42′N 44°31′E / 48.700°N 44.517°E / 48.700; 44.517
Država  Rusija
Federalni subjekt Flag of Volgograd Oblast.svg Volgogradska oblast
Osnivanje 1589. (kao Caricin)
Status grada 1780.
Površina
 - Ukupna 881,55 km²
Najveća visina 156 m
Najmanja visina -12 m
Stanovništvo (2010.)
 - Grad 1 021 215 [1]
 - Gustoća 1156 stan./km²
Vremenska zona Moskovsko vrijeme (UTC+3)
 - Ljeto (DST) Moskovsko ljetno vrijeme (UTC+4)
Poštanski broj 400001-400138
Pozivni broj +7 8442
Registarske tablice 34
Prijašnji nazivi Caricin (do 1925.)
Staljingrad (do 1961.)
Službena stranica volgadmin.ru
Karta
Volgograd is located in Rusija
Volgograd
Volgograd
Položaj Volgograda u Rusiji

Volgograd (rus. Волгоград [vəlɡɐˈɡrat]; 1589–1925. Caricin, rus. Царицын [t͡sɐˈrʲit͡sɨn], 1925–1961. Staljingrad, rus. Сталинград [stalʲɪnˈɡrat]), grad i administrativni centar istoimene oblasti na jugoistoku evropskog dijela Rusije; 1 021 215 st. (2010).[1]

Grad i danas mnogi zovu Staljingrad jer je pod tim imenom postao slavan, zbog Staljingradske bitke u Drugom svjetskom ratu.[2]

Geografija[uredi - уреди | uredi izvor]

Volgograd leži na zapadnoj obali rijeke Volge, pored ušća rijeke Carice, udaljen oko 900 km južno od Moskve. Sa svojih 881,55 km² je površinom jedan od najvećih gradova svijeta, sjeverni kraj grada udaljen je od južnog punih 80 km.[3]

Historija[uredi - уреди | uredi izvor]

Grafika stare utvrde Caricin
Željeznička stanica

Grad je osnovan 1589. kao utvrda - Caricin na strateški važnom mjestu, da štiti nesigurne granice tek osvojenih teritorija na jugu carstva. [2]Ubrzo nakon toga razvio se u važno trgovačko središte tog kraja. Dvaput su ga zauzeli kozački pobunjenici, 1670. za buna Stjenke Razina, i 1774. za Jemeljana Pugačova.

Za ruskog građanskog rata Josif Staljin organizirao je uspješnu odbranu grada protiv nadirajućih Bjelogardejaca sa juga. Zbog tog je grad kasnije nosio njegovo ime. [2]

Grad je svjetsku slavu stekao u Drugom svjetskom ratu kad se od augusta 1942. do februara 1943. tu odigrala jedna od presudnih bitaka rata - Staljingradska bitka u kojoj je zaustavljeno napredovanje snaga Wehrmachta, a nakon uspješnog protunapada Crvene armije uništena grupa armija]] snage 300 000 vojnika. [2]Zbog toga je dobio status grada heroja SSSR-a.

Privreda i edukacija[uredi - уреди | uredi izvor]

Današnji Volgograd važan industrijski centar, sa velikom čeličanom (Волгоградский металлургический завод «Красный Октябрь») i aluminijskim kombinatom (Волгоградский алюминиевый завод). Razvijena je i strojarska (traktori, autobusi), drvna, građevinska, petrokemijska i prehrambena industrija. Velika rafinerija podignuta je 1957. [2]

U neposrednoj blizini grada prokopan je 1952., plovni kanal Volga – Don. [2]A u razdoblju 1950. - 1961. podignuta giganska hidroelektrana na Volgi [2]- Волжская ГЭС, koja je i danas najveća u Evropi.

Grad ima univerzitet od 1980. (Волгоградский государственный университет) [2]sa studijima prava, fizike, ekonomije, filozofije, matematike i informatike.

Sport[uredi - уреди | uredi izvor]

U gradu djeluju dva drugoligaška nogometna kluba, FC Volgograd i Rotor Volgograd. Iz Volgograda su ponikli brojni slavni ruski sportaši kao tenisač Nikolaj Davidenko, skakačica s motkom Jelena Isinbajeva, klizač Evgenij Plušenko, skakačica u vis Jelena Slesarjenko, skakačica u dalj Tatjana Lebedjeva, plivač Denis Pankratov i drugi.

Reference[uredi - уреди | uredi izvor]

Vanjske veze[uredi - уреди | uredi izvor]