Samanidska Monarhija (perz. سامانیان; Sāmānijān) je naziv za iransku državu koja u 9. i 10. vijeku prostirala na području Velikog Irana i Centralne Azije. Samanidska dinastija imenovana je prema Asadu Samankodi, zoroastrijskom plemiću koji je prešao na sunitski islam, a uz Tahiride se smatra prvom autohtonom iranskom dinastijom nakon arapskog osvajanja Iranske visoravni u 7. vijeku. Samanidi se također smatraju potomcima sasanidskog vladara Bahrama Čobina odnosno mihranske dinastije, jedne od sedam slavnih iranskih starovjekovnih plemićkih kuća. Samanidi su oblikovali političku upravu po uzoru na Abasidski Kalifat, a prijestolnice su im bile smještene u Balhu, Buhari, Samarkandu i Heratu. Njihov politički utjecaj još je više ojačao nakon što su 900. godine uspješno pokorili susjednu iransku Safaridsku Monarhiju, a održali su se još točno stotinu godina kada ustankom nastaje Gaznavidska Monarhija. Samanidski period ostalo je upamćen prije svega po bogatoj umjetničkoj i znanstvenoj ostavštini: grad Buhara je veličinom i slavom bio ravan Bagdadu, samanidski vladari promicali su korištenje perzijskog jezika, a neki od značajnijih učenjaka iz tog razdoblja bili su Rudaki i Avicena.
- Ostali projekti
|
|---|
| Prahistorija | Neiranske arh. kulture | |
|---|
Pra(indo)iranske arh. kulture | |
|---|
|
|---|
| Stari vijek | Prediranske civilizacije | |
|---|
Drevne iranske monarhije | |
|---|
Marginalne monarhije | |
|---|
|
|---|
| Srednji vijek | Doba arapskih kalifata | |
|---|
Iranske islamske monarhije | |
|---|
Lokalne iranske dinastije | |
|---|
Iransko-mongolske monarhije | |
|---|
Iranske i turkijske dinastije | |
|---|
|
|---|
| Novi vijek | Rani novi vijek | |
|---|
Kasni novi vijek | |
|---|
|
|---|
| Najnovije doba | Doba monarhije | |
|---|
Doba republike | |
|---|
|
|---|
Kronološko-geografsko rasprostiranje Irana | Historija po temama | |
|---|
Srodni članci | |
|---|
|
|---|