Wikipedija:Pijaca

Dobro došli na Pijacu!
Ovdje možete razgovarati o svim temama u vezi s Wikipedijom i Wikimedijinim projektima. Tokom rasprave budite pristojni, izbjegavajte osobne napade i pretpostavite dobru namjeru drugih korisnika.

• Rasprava o tehničko-jezičkim standardima

Obnova glavne stranice

@Vitek: @Alekol: @Orijentolog: @Deni: @Mladifilozof: @Zblace: @Aca: @Vipz: @Igor Windsor: @Edgar Allan Poe: @OC Ripper: Drage kolege, želim vas prozvati da se izjasnite po pitanju obnove glavne stranice našeg projekta. Zadnja izmjena je bila u oktobru/listopadu 2017‎. i osobno mislim da bi valjalo ju osvježiti. Svi znamo koliko je bitna prva, ulazna stranica, a stvari ne gube vrijednost ako se održavaju. Isto mislim o Portalu zajednice, koji je stvarno zastario, ali o tomu ćemo kasnije. Što vi mislite? Što biste zadržali? Što biste rado uklonili? Ima li volontera za taj posao? – Inokosni organ (razgovor) 00:45, 8 maj 2023 (CEST)

Za

1.  Za – E.A.Poe 01:28, 8 maj 2023 (CEST)
2.  Za kao predlagač – Inokosni organ (razgovor) 01:41, 8 maj 2023 (CEST)
3.  Za Upravo smo ja i Inokosni organ razgovarali o ovome, i naravno podržavam. Moj specifični prijedlog je da pitamo Ivi104 i Koreanovsky da nam ovdje naprave isto što su na hr.wiki. Izgleda dobro, funkcioniše na mobilnim uređajima, i spremno je da se odmah upotrebi. To bih nas isto približilo drugim projektu — što bih podržalo želju o budućem spajanju naših projekata. Deni (razgovor) 04:28, 8 maj 2023 (CEST)

   Još ću dodati da sam ja spreman da kordinujem posao za novu glavnu stranicu i to završiti ako zajednica to podržava. – Deni (razgovor) 04:32, 8 maj 2023 (CEST)

4.  Za – no treba bitno smanjiti količinu teksta i linkova, da je preglednije (kao DE) i modernije (kao IT). HR to nije. Zblace (razgovor) 09:22, 8 maj 2023 (CEST)
5.  Za – Igor Windsor (razgovor) 20:18, 13 maj 2023 (CEST)

Prijedlozi

@Inokosni organ:, @Vipz: ima prilično dobar novi model koji još treba dovršiti. Jesi vidio to? – E.A.Poe 01:29, 8 maj 2023 (CEST)

Meni Vipzov prijedlog izgeda vrlo dobro! Y Nadasve gornji dio je super, dok bi donji promijenio. Sviđa mi se što stranica izgleda svijetlije. Pričao sam sa @Denijom i on je imao isto lijep prijedlog.– Inokosni organ (razgovor) 01:41, 8 maj 2023 (CEST)

@Deni, @Inokosni organ: Hr.wiki ima neka dobra rješenja, dok su neka grozna (poput onog pletera) tako da bih nešto svakako uzeo od njih, ali ne sve. @Zblace: De.wiki je grozno jednostavna, a model it.wiki je sve osim modernog - ovo je bilo popularno prije 5-6-7 godina, tako da nisam sklon ni jednom ni drugom modelu. – E.A.Poe 13:52, 8 maj 2023 (CEST)

Nešto gledam, konstanta mnogih wikija je da je donja strana nekako nepotpuna ili lagana. Mađari na primjer imaju dobru ideju, jer stavljaju banner sa napomenom na licencu i prava. And this is beautiful. Engleska Wikipedija stavlja listu drugih wikipedija, što je za matricu normalno, dok mi bismo mogli – ne znam, samo predlažem – staviti jedan red poveznica na sestrinske projekte (hr, bh, sr, ako bude i cg). Za en.wiki kao matricu to listiranje je normalno, dok kod nas za ovo treba nam opća suglasnost. En.wiki ima isto lijep okvir za sestrinske projekte (commons, wikibooks itd). Nizozemci imaju sjajnu ideju za «novosti» i «na današnji dan», stvarno super. Kod Ukrajinaca nije loša sekcija «Розділи», moglo bi bit rješenje za našu sekciju «Sadržaj». Ta sekcija je po mom, najlošija kod nas ali ne bih ju brisao nego bih joj dao samo novi oblik. Taj dio je vrlo koristan, ako se dobro postavi. Ja bih joj čak dao totalno neviđen oblik, nešto funny poput okvira sa mnogo gumbova u različitim bojama, kao tipkovnica na kojoj korisnik/posjetitelj bira svoj gumb. Možda bi bila naša touche de couleur mada treba paziti na globalnu harmoniju, da ne bude šareno i svakako. Jedino što želim podcrtati: 1) naći lijepo rješenje za donji/zadnji dio stranice (da bude popunjeno, uravnoteženo, efikasno, solidno); 2) izbjegavat one duple skrollove na desnoj strani što mnogi koriste, stvarno su kao biber po očima.– Inokosni organ (razgovor) 14:54, 8 maj 2023 (CEST)

Predlažem da se jave svi tko žele raditi na ovome, pa da se jednog dana satanemo na Discordu i dogovorimo šta želimo i to napravimo. / Deni (razgovor) 08:42, 9 maj 2023 (CEST)

Podržavam napore u vezi s ažuriranjem glavne stranice projekta. Mislim, međutim, da je važno da najprije imamo predočen primjer novog izgleda koji želimo usvojiti prije izjašnjavanja o njemu. Dakle, u suštini ne vidim svrhu ove ankete zasad. – Aca (razgovor) 00:07, 16 maj 2023 (CEST)

@Aca: mislim da je bitno prije svega znati da li su svi za obnovu stranice. Na što točno misliš kada kažeš «predočen»?– Inokosni organ (razgovor) 01:04, 16 maj 2023 (CEST)

Moj upit je izazvao blagi interes, iako se čini da je dobar dio odgovora potvrdan. Tko je dostupan za rad na novoj stranici? Znam da je Deni slobodan, a Aca i Vipz su već prije pokrenuli svoj nacrt projekta. Želite li raditi zajedno na tome? Anyone else? – Inokosni organ (razgovor) 02:10, 20 maj 2023 (CEST)

Tko želi surađivati, neka se slobodno javi i nadograđuje moj nacrt. Ne mogu obećati kad ću se ponovo aktivirati na njemu, ali kada budem, vidjet će se u nedavnim izmjenama. – Vipz (razgovor) 02:16, 20 maj 2023 (CEST)

@Vipz: ovdje, ne? – Inokosni organ (razgovor) 02:23, 20 maj 2023 (CEST)

Gdje drugdje? Da. :P – Vipz (razgovor) 02:25, 20 maj 2023 (CEST)

Obnova glavne stranice, odluka

Zdravo svima,

Za posao obnove glavne stranice smo se javili @Vipz i ja. Dogovorili smo se da ostavljamo prijedlog kopiranja glavne stranice sa hr.wiki i umjesto toga koristimo što su @Vipz i @Aca napravili. Moje je mišljenje da trenutko stanje njihovog posla je dosta bolje od trenutnašnje glavne stranice — posebno zato što funkcioniše na mobilnim uređajima.

Predlažem zato:

Šablon:Glavna_stranica u sadašnjem stanju zamjenjuje glavnu stranicu.

Ima sigurno još nekog posla, ali se to može lako nakon što je stranica prebačena.

- Deni (razgovor) 11:30, 21 maj 2023 (CEST)

Kao što sam napisao na toj stranici za razgovor - to nema smisla. Prvo, sam Vipz je rekao da je to nedovršeno i evidentno je svakome da je to nedovršeno. Drugo, čisto kopiranje tog prijedloga stvorit će, u kontekstu trenutnog stanja tog prijedloga, više problema nego koristi. Treće, radilo bi se samo o kozmetičkoj promjeni, odnosno jedne bismo okriviće zamijenili drugima, što mi nema nikakvog smisla. Ja ne znam što je dogovoreno na Discordu, ali sam siguran da nismo svi sudjelovali u tome i da se ja prvi ne bih složio s takvim prijedlogom. Ako ćemo raditi posao, radimo ga kako spada. Napisao sam tamo: ajmo prvo implementirati jedan dio s hr.wiki pa onda ići dalje kockicu po kockicu. To nam je uvodna stranica i prva stvar koju većina ljudi vidi - nek' nam bude najbolja. :) – E.A.Poe 13:57, 21 maj 2023 (CEST)

Zdravo,

evidentno je svakome da je to nedovršeno

Šta ti konkretno pokazuje da je nedovršeno?

čisto kopiranje tog prijedloga stvorit će [...] više problema nego koristi

Zbog čega vreruješ da će stvoriti problema?

radilo bi se samo o kozmetičkoj promjeni

Nije kozmetička promjena. Nova stranica funkcioniše na mobilnim uređajima i ne ponavljuje tekst na ćirilici.

Ja ne znam što je dogovoreno na Discordu

Ja nisam razumio prošlom razgovoru da se želiš ukljućiti u rad. Jeli to slučaj? – Deni (razgovor) 20:28, 21 maj 2023 (CEST)

@Deni: Ništa strašno, ima još posla... Predlažem da se ova rasprava nastavi na SRZ nacrta, tako da radovi mogu napredovati.– Inokosni organ (razgovor) 00:54, 22 maj 2023 (CEST)

Šabloni o gradovima

Imam jedno pitanje za kolege po temi o infokutijama koje koristimo za gradove. Čini mi se da je davno već netko započeo nešto u tome smislu: možemo li racionalizirati te infokutije? Članci o gradovima i naseljima pokazuju koje kakve šarene infokutije dok bi bilo dovoljno primjeniti jedan za sve. Vidi na pr. Šablon:Naselje. Što vi mislite? – Inokosni organ (razgovor) 16:53, 6 august 2023 (CEST)

Ja sam za to da se koristi isto grafičko sučelje kao i za šablone o državama i bivšim državama, a koje je temeljeno na en.wiki samo ja ne znam kako pravilno prenijeti taj kod. Što se tiče informacija, to može ovo što je u predloženom šablnu. – E.A.Poe 02:01, 7 august 2023 (CEST)

Fiks-izmene Glavne stranice

Napravio sam fiks-izmene Glavne stranice kako bih omogućio da ona koliko-toliko radi na mobilnim uređajima. Uklonjene su kategorije, neznatno uprošten kod, ažurirane sitnice i uređeni fontovi. Verujem da sada izgleda ozbiljnije i uređenije. Međutim, ovo su samo prelazne izmene. Trebalo bi redizajnirati glavnu stranicu kako bi se omogućio univerzalan i responzivan dizajn na svim uređajima. – Aca (razgovor) 14:56, 20 august 2023 (CEST)

Dodavanje novih nivoa zaštite

Donja rasprava je zaključena. Nemojte je mijenjati. Naknadne komentare ostavljajte u novom odjeljku ove stranice ili na odgovarajućoj stranici za razgovor.

---

Zdravo svima! Predlažem dodavanje dva nova nivoa zaštite – dopušteno samo autopatrolerima i dopušteno samo patrolerima. Verujem da će dodavanje ovih nivoa olakšati borbu protiv vandalizama i zloupotrebe. Po isteku rasprave bit će uređena odgovarajuća zakrpa na Gerritu. – Aca (razgovor) 20:11, 25 august 2023 (CEST)

1.  Za - Apsolutno – E.A.Poe 21:26, 25 august 2023 (CEST)
2.  Za – Inokosni organ (razgovor) 14:07, 26 august 2023 (CEST)
3.  Za – Vipz (razgovor) 10:31, 31 august 2023 (CEST)

Gornja rasprava je zaključena. Nemojte je mijenjati. Naknadne komentare ostavljajte u novom odjeljku ove stranice ili na odgovarajućoj stranici za razgovor.

Dodavanje mogućnosti blokiranja za filtar zloupotreba

Donja rasprava je zaključena. Nemojte je mijenjati. Naknadne komentare ostavljajte u novom odjeljku ove stranice ili na odgovarajućoj stranici za razgovor.

---

Predlažem da uvedemo mogućnost da filtar zloupotreba može blokirati korisnike i korisnice na temelju njihovih akcija. Ovo bi omogućilo mnogo lakšu borbu protiv vandalizama i nekonstruktivnih izmena. Recimo, IP adresa koja unose pogrdne reči mogla bi prvo biti upozorena, a kasnije i blokirana kako bi se sprečilo ometanje projekta i vandalizam. Kolege sa hr.wikija su ovo već mogućile. Šta kažete na ovo? – Aca (razgovor) 05:05, 26 august 2023 (CEST)

1.  Za - S obzirom na to da imamo cijelu seriju redovitih patologija koje dolaze ovdje na liječenje, ovo je nužnost – E.A.Poe 05:06, 26 august 2023 (CEST)
2.  Za – Inokosni organ (razgovor) 14:07, 26 august 2023 (CEST)
3.  Za – Vipz (razgovor) 10:31, 31 august 2023 (CEST)

Gornja rasprava je zaključena. Nemojte je mijenjati. Naknadne komentare ostavljajte u novom odjeljku ove stranice ili na odgovarajućoj stranici za razgovor.

HEC Paris

Dobro jutro ili dobar dan. Ljubazno vas molim za pomoć pri izradi članka HEC Paris. Stalno se briše, ali ova škola je najbolja poslovna škola u Europi. Mislim da će članak biti vrlo koristan. Unaprijed vam puno zahvaljujemo na pomoći. Lijepi pozdrav. – 88.128.88.107 12:15, 27 august 2023 (CEST)

Zdravo! Hvala na interesovanju da doprinesete! Pozivamo Vas da izradite račun radi veće privatnosti i brojnih prednosti. Preporučujem da članak prevedete s Wikipedije na engleskom jeziku. To možete učiniti upotrebom Prevoditelja sadržine. Članak mora biti napisan objektivno i ne sme biti mašinski prevod. Slobodno započnite stranicu, a ja ću je doraditi. Srdačan pozdrav! – Aca (razgovor) 13:22, 27 august 2023 (CEST)

Ukidanje pojedinačnih šablona za odricanje odgovornosti

Donja rasprava je zaključena. Nemojte je mijenjati. Naknadne komentare ostavljajte u novom odjeljku ove stranice ili na odgovarajućoj stranici za razgovor.

---

Predlažem ukidanje pojedinačnih šablona za odricanje odgovornosti ({{Upozorenje}}, {{Upozorenje-film}}, {{Spoiler}}, {{Medicinsko upozorenje}}). Wikipedija već ima opće odricanje odgovornosti na dnu svake stranice, pa je nepotrebno dodavati ovakve obavesti u svakom pojedinačnom članku (zauzimaju prostor). Wikipedija nije i neće biti cenzurirana, a ovakvi su spojleri loš presedan i mogu poslužiti kao analogno opravdanje za stvaranje na desetine sličnih disklejmera. Osim toga, teško je povući crtu i definirati što to treba biti pokriveno disklejmerom, a što ne treba. S druge strane, selektivna primena disklejmera može biti vrlo opasna i otvoriti nas riziku od pravnih tužbi. Da ne idem dalje u obrazlaganje, verujem da ostatak argumentacije možete naći u smernicama WP:NODISCLAIMERS i WP:SPOILERS. Što vi mislite? – Aca (razgovor) 14:53, 28 august 2023 (CEST)

Što se tiče spojlera, argumentacija na en.wiki me je uvjerila, tako da se slažem s tim. Što se tiče medicinskog upozorenja, nisam ni za ni protiv (ima argumenata i pro i contra), tako da ću se prikloniti većinskom stavu, kakav god on bio. Ostala upozorenja (iako ih mi nemamo, koliko ja znam, ali pro futuro) nam ne trebaju. – E.A.Poe 15:13, 28 august 2023 (CEST)

Gornja rasprava je zaključena. Nemojte je mijenjati. Naknadne komentare ostavljajte u novom odjeljku ove stranice ili na odgovarajućoj stranici za razgovor.

Rodna ravnopravnost u kategorijama i člancima

Zdravo! Trenutno nazivi kategorija upotrebljavaju većinom muške oblike (Psiholozi, Rođeni 1960, Profesori itd.) s retkim izuzecima (Porno glumci i glumice). Smatram da bi trebalo ovo standardizirati. Možda bismo mogli da koristimo rodno inkluzivne oblike (Psiholozi i psihologinje, Osobe rođene 1960, Profesori i profesorice). Naš jezik je rodno osetljiv, a rodno senzitivan jezik predmet je rodnih studija; smatram da je važno dati podjednaku zastupljenost rodovima i izbeći diskriminaciju. Analogno tome, verujem da u člancima treba koristiti feminutive – Grozdana Olujić je spisateljica, esejistkinja, prevoditeljka i antologičarka. Šta vi mislite o tome? Imate li neki drukčiji pristup koji treba standardizirati? – Aca (razgovor) 15:22, 28 august 2023 (CEST)

Ja se načelno slažem s ovim, ali nisam siguran kako to provesti. Što se tiče rođenja i smrti, mislim da bismo tu trebali ići s varijantom "Rođenja 1960." i "Smrti 1960." (poput en.wiki), jer postoje i životinje, koje nisu osobe, a koje se također rađaju i umiru. Tako da... "Rođenja/Smrti" je rodno neutralno i ispunjava sve ostale potrebe. S druge strane, oko ovog drugog nisam pametan kako riješiti pa ću samo iznijeti moje probleme s ovim dvojnim prijedlogom kao doprinos raspravi (to ne znači da sam protiv, samo da ima problema koje treba riješiti):

1. Bismo li to dosljedno provodili za sve kategorije, odnosno - svako zanimanje? Čak i ako u kategoriji nema nijednog muškarca ili žene? Npr. bi li kategorija i dalje bila "Inženjeri i inženjerke" ako je u njoj 200 muškaraca i 0 žena, ili pak 0 muškaraca i 200 žena?
2. Što je s potencijalnim megakategorijama u tom smislu? Vjerujem da, teoretski, možemo dobiti džinovsku kategoriju o nogometaši(ca)ma, košarkaši(ca)ma... u kojoj bi bilo na stotine imena, možda i na tisuće. Što u tim varijantama? bismo li onda cjepkali ipak ili ne? Tipa - Engleski fudbaleri i Engleske fudbalerke zasebno u kategoriji Engleski fudbaleri i fudbalerke?
3. (Ako je potonja varijanta: Koji bi bio kriterij za stvaranje zasebne kategorije? Koliki broj članaka?)
4. Koje bismo varijante koristili u kontekstu višejezičnih varijanti? Profesorica/profesorka, politologinja/politološkinja i sl., a koje se uglavnom javljaju u ženskim varijantama. Bismo li primijenili standardno 2:1 pravilo kao i do sada?
5. Što je sa zanimanjima koja imaju različita imena ovisno o rodu? Tipa - medicinski brat i medicinska sestra. Okej, ima varijanta medicinski tehničar, odnosno tehničarka, ali to nije COMMONNAME. (ovo je dodatak)

Ovo su neka pitanja koja su mi na prvu pala na pamet, možda će ih biti još. Ja sam, dakle, apsolutno za rješavanje ovog problema, jer ovo je glupavo i dugoročno neodrživo, ali treba naći najbolju varijantu. – E.A.Poe 15:40, 28 august 2023 (CEST)

Odlična pitanja! Slažem se za „rođenja” i „smrti”, ujedno je i konciznije.

1. Mislim da bi trebalo dosledno upotrebljavati svugde, za svaku natkategoriju, bez obzira na sadržinu kategorije.
2. Natkategorija bi bila „Engleski fudbaleri i fudbalerke”, a potkategorije „Engleski fudbaleri” i „Engleske fudbalerke”. Ima smisla cepkati po rodu, ali to treba činiti kada ima barem 5 članaka i za muškarce i za žene. Mislim da je to okej vodilja i time bismo ispoštovali smernice o kategorizaciji.
3. ditto
4. Mislim da bismo mogli poštovati pravilo 2:1. Oblici sa sufiksom -ginja mogu imati prednost spram -škinja (lingvistička preporuka). Oblici sa sufiksom -ica mogu imati prednost spram -ka.
5. U tom slučaju, mogli bismo koristiti oblik „Medicinska braća i sestre” ili „Medicinski tehničari i tehničarke” (koji mi zvuči prigodnije i službenije, iako nije COMMONNAME).

Nadam se da to ima smisla. – Aca (razgovor) 16:27, 28 august 2023 (CEST)

Okej, onda je pitanje rođenja i smrti riješeno. Što se ostaloga tiče:

1. Okej, to mi se čini kao okej solucija, ako su ostali kolege suglasni; važna je dosljednost.
2. Znači, ako sam dobro shvatio - u slučaju da, primjerice, imamo kategoriju Engleski fudbaleri i fudbalerke u kojoj ima 1,056 članaka. U tom slučaju bismo pocijepali to na "Engleski fudbaleri" i "Engleske fudbalerke", a zadržali glavnu kategoriju? No, što u sljedećim slučajevima:
   1. Od 1,056 članaka u kategoriji Engleski fudbaleri i fudbalerke, njih 1,056 su muškarci. Kako onda postupiti?
   2. od 1,056 članaka u kategoriji Engleski fudbaleri i fudbalerke, njih 1,053 su muškarci, a tri žene. Cijepamo li onda?
3. Okej, to onda onda isto riješeno.
4. Mislim, nema toga puno (pada mi na pamet još teta u vrtiću, ali to je odgajatelj pa ono...) tako da možda ta iznmka i ne bi bila toliko grozna.

Pa ima, kao što vidiš, većinu stvari koje su meni pale na pamet si odgovorio. Ostaje još samo ovo pod dva. – E.A.Poe 16:40, 28 august 2023 (CEST)

U tim slučajevima ne bih cepkao. Lično, ne bih cepkao ako se, prema smernicama, ne može istovremeno napraviti potkategorija i za žene i za muškarce (znači minimum 5 članaka). Možda druge kolege imaju drugačije mišljenje. – Aca (razgovor) 17:09, 28 august 2023 (CEST)

Okej, vidjet ćemo njihovo mišljenje, vjerujem da ćemo onda biti pametniji po tom pitanju. – E.A.Poe 17:34, 28 august 2023 (CEST)

@Aca: Kad se već nadovezujemo na ovo, jel' mi imamo samo Korisnik u sučelju ili imamo i Korisnica? Jer ako nemamo potonje, to bi trebalo uvesti... – E.A.Poe 11:05, 29 august 2023 (CEST)

Lepa ideja. Trenutno „Korisnica” ne funkcionira. S obzirom da je reč o tehničkoj novini, programeri traže novu raspravu i nedvosmislen konsenzus. Pokrenut ću kad se postojeće rasprave dovrše. – Aca (razgovor) 12:21, 29 august 2023 (CEST)

Review the Charter for the Universal Code of Conduct Coordinating Committee

Više jezika • Pomozite pri prevođenju na Vaš jezik

Hello all,

I am pleased to share the next step in the Universal Code of Conduct work. The Universal Code of Conduct Coordinating Committee (U4C) draft charter is now ready for your review.

The Enforcement Guidelines require a Building Committee form to draft a charter that outlines procedures and details for a global committee to be called the Universal Code of Conduct Coordinating Committee (U4C). Over the past few months, the U4C Building Committee worked together as a group to discuss and draft the U4C charter. The U4C Building Committee welcomes feedback about the draft charter now through 22 September 2023. After that date, the U4C Building Committee will revise the charter as needed and a community vote will open shortly afterward.

Join the conversation during the conversation hours or on Meta-wiki.

Best,

RamzyM (WMF), on behalf of the U4C Building Committee, 17:35, 28 august 2023 (CEST)

Administrator sr.WP optužen za „izdaju naroda”

Zdravo svima! Samo bih želio da bacite pogled na događanja na susjednom projektu – čisto da imate na umu kakva atmosfera prevladava u okolini. Zamolit ću da se niko ne izjašnjava kako se ovo ne bi protumačilo kao agitiranje (canvassing) ili vanjsko uplitanje. Poruka je poptuno informativne prirode. Srdačan pozdrav! – Aca (razgovor) 12:26, 30 august 2023 (CEST)

Omogućen sistem mentorstva

Sistem mentorstva je omogućen. Lista mentora je dostupna ovde. Svaki mentor sada ima kontrolnu tablu za nove korisnike i korisnice. Početna stranica za novajlije dostupna je ovde. – Aca (razgovor) 01:51, 31 august 2023 (CEST)

Prijedlozi pravila i smjernica

Dragi kolega... recentna događanja na ovoj Wiki ukazala su na dvije stvari. Prvo, "ranjivi" smo na određene vrste napada i sabotiranja projekta. Drugo, "ranjivi" smo jer nemamo dovoljno adekvatnih pravila i smjernica koje možemo direktno, bez pozivanje na praksu, en.wiki i cijelu seriju bespotrebnih objašnjavanja, primijeniti na određene situacije. Sukladno navedenom, potrudio sam se prevesti ili prenijeti nekoliko važnih smjernica koje, smatram, trebaju našem projektu i koje će koristiti u budućnosti. Navedene smjernice, u njihovom konačnom obliku, stavljam na komentare i raspravu, koje, dakako, traju sedam dana, a svoje glasove mogu dati svi korisnici s autopatroliranim statusom i višim, sukladno pravilima glasovanja. Naravno, sukladno komentarima, kritikama i preporukama, prijedlozi se mogu mijenjati u narednom periodu i dopunjavati prije nego budu službeno usvojene.

Wikipedija:Primjena pravila i smjernica Wikipedije na engleskom jeziku

Zajednica Wikipedije na srpskohrvatskom jeziku prepoznaje Wikipediju na engleskom jeziku kao primjer dobrog normativnog i administrativnog sistema. U nedostatku lokalnih pravila i smjernica moguće je pozvati se na pravila i smjernice Wikipedije na engleskom jeziku i supsidijarno ih primjenjivati.

Pozadina

Zbog manjka sporova na srpskohrvatskoj Wikipediji, nije bilo preterane potrebe za usvajanjem određenih pravila i smjernica koje postoje na drugim Wikipedijama. Korisnici su uglavnom neometano mogli doprinositi stvaranju enciklopedije uz postojeću normativnu infrastrukturu, kao i opća pravila i uvjete Wikipedije koji se, neovisno o usvajanju, primjenjuju na svim projektima. Upravo zato je prešutno usvojena praksa supsidijarne primjene pravila i smjernica s engleske Wikipedije, što je, također, olakšalo rad na projektu i omogućilo njegov napredak.

Pravilo

1. U slučaju spora, dozvoljeno je pozivati se na pravila i smjernice s engleske Wikipedije u vezi sa sadržajem, ponašanjem, brisanjem, provedbom konsenzusa i uređivanjem (uključujući stilske i klasifikacione smjernice), ali samo u slučaju da:
   1. Istovjetno pravilo već ne postoji na srpskohrvatskoj Wikipediji (što će reći da pravila i smjernice usvojene na srpskohrvatskoj Wikipediji imaju prednost pred supsidijarnom primjenom);
   2. Pravilo ili smjernica na koje se poziva nije u suprotnosti s postojećim pravilima i smjernicama srpskohrvatske Wikipedije.
2. Pri pozivanju na pravila i smjernice Wikipedije na engleskom jeziku trebalo bi uzeti u obzir postojeću lokalnu infrastrukturu Wikipedije na srpskohrvatskom jeziku. Pozivanje na pravila s engleske Wikipedije ne podrazumijeva stvaranje novih struktura, tijela ili administrativnih stranica bez prethodnog konsenzusa lokalne zajednice.
3. Jezične smjernice o nacionalnim varijantama engleskog jezika nisu primjenjive na srpskohrvatskom projektu.

Primjena

Pravilo o supsidijarnoj primjeni pravila i smjernica može se primjenjivati najkasnije do usvajanja novih lokalnih pravila i smjernica koje će se odnositi na navedene situacije; kada sva potrebna pravila i smjernice budu usvojene, ovo će pravilo automatski prestati važiti.

Izjašnjavanje

1.  Za – E.A.Poe 13:33, 6 septembar 2023 (CEST)
2.  Za — IмSтevan ^razgovor 20:32, 7 septembar 2023 (CEST)

Komentari

Sviđa mi se ideja da se formalizira dopunska primena pravila s Wikipedije na engleskom jeziku. To će znatno poboljšati naš administrativni sistem. Međutim, smatram da je važno da se preciziraju polja primene tih pravila. Wikipedija na engleskom jeziku ima Arbitražni odbor, mnoge procedure koje se ne podudaraju s našim i administrativne stranice koje mi nemamo. Ne bih voleo da ovo pravilo kao posledicu omogući stvaranje takvih struktura jer smo mi isuviše mala zajednica za tako nešto. Mislim da je nužno precizirati koja pravila se mogu primenjivati (recimo, primenljive [definirati šta je primenljivo, a šta nije] stilske smernice navedene u priručniku). Nisam za to da se može pozivati na sva jezička izdanja Wikipedije, jer je bilo slučajeva gde su korisnici samovoljno pisali ili usvajali smernice, a neke su smernice između projektaka kontradiktorne.

Što se formalizacije usmenih dogovora tiče, mislim da ona nije nužna kao takva. Umesto da, zbog manjka učesnika u raspravama, donesemo pravilo koje će, uveren sam u to, omogućiti netransparentno odlučivanje o pitanjima na projektu – smatram da je mnogo bolje potaknuti ljude da učestvuju u raspravama ili pribeći tihom kosenzusu. Dakle, ako nema izraženog protivljenja u raspravi, ima se smatrati da je kosenzus uspostavljen (ćutanje = odobravanje). Umesto birokratizacije projekta i konstituiranja kvoruma, mislim da je ovaj pristup mnogo jednostavniji. Sve ostale izmene podložne su ciklusu BRD (odvažna izmena – poništenje – rasprava). Ako izmena nije osporena, ona se etablira kao tihi konsenzus. – Aca (razgovor) 17:11, 2 septembar 2023 (CEST)

@Aca: Što se tiče "Nisam za to da se može pozivati na sva jezička izdanja Wikipedije, jer je bilo slučajeva gde su korisnici samovoljno pisali ili usvajali smernice, a neke su smernice između projektaka kontradiktorne." ovog komentara, to je izbačeno iz prijedloga; suštinski se slažem, ali sam prilikom pisanja išao obuhvatiti i te varijante, zato je bilo. Što se tiče ostaloga, pogledaj točku 2. - tu jasno piše ako je nešto u suprotnosti s pravilima naše Wiki, onda ne vrijedi. Mi AO nemamo, a sustav rješavanja sporova temelji se na Pijaci i na Admin. tabli, tako da ta pravila sama po sebi nisu primjenjiva jer idu protiv onoga što mi ovdje imamo. Ovime se neće moći stvarati ništa novo, samo popuniti praznine gdje je potrebno, ali osnivanje novih struktura, tijela i slično... to ne. To je već predviđeno idejom ovoga pravila.

Što se tiče druge stvari... to je nekada nemoguće. Mogu nabrojati cijelu seriju korisnika ove Wiki koji ni nakon opetovanog pozivanja nisu htjeli sudjelovati u raspravama, što je njihovo legitimno pravo, dakako, i ja ga apsolutno poštujem (dapače!), ali ovo o čemu ti govoriš je ideal koji trenutno ne možemo ostvariti. Mada, vidim način da se postigne kompromisni prijedlog - u Primjeni sam modificirao situaciju (okej, nisam još, ali budem nakon odgovora) tako da sam precizirao da se ovo primjenjuje na stare i trenutno aktualne situacije, ali ne i na one buduće, jer se potiče postizanje konsenzusa, makar i tihog. Na ovaj način se izbjegava "omogućiti netransparentno odlučivanje o pitanjima na projektu" - ovo, što je super, jer se pro futuro onemogućuje takvo odlučivanje, ali se "legaliziraju" sve pozitivne odluke koje su donesene u prošlosti (primjerice, dogovor oko naziva država - Španija, Litvanija, italijanski, Rumunija, ali Švicarska, Portugal, Latvija, Obala Slonovače i sl., kao i neki jezični dogovori), bez da se netko može pozivati da to "nije tako", jer jest. Naravno, i oko njih se može pokrenuti rasprava. Tako da, ovo mi se čini kao dobar kompromisni prijedlog. – E.A.Poe 17:26, 2 septembar 2023 (CEST)

@Edgar Allan Poe: Okie. Možda ima smisla dodati nešto poput:

• Pri pozivanju na pravila i smernice Wikipedije na engleskom jeziku trebalo bi uzeti u obzir postojeću lokalnu infrastrukturu Wikipedije na srpskohrvatskom jeziku. Pozivanje na pravila s en.WP ne podrazumeva stvaranje novih struktura, tela ili administrativnih stranica bez prethodnog konsenzusa lokalne zajednice. Jezičke smernice o nacionalnim varijantama engleskog jezika nisu primenljive na srpskohrvatskom projektu.

I možda specificirati:

• Na Wikipediji na srpskohrvatskom jeziku dopušta se pozivanje na pravila i smernice u vezi sa sadržinom, ponašanjem, brisanjem, provedbom konsenzusa, uređivanjem (uključujući stilske i klasifikacione smernice) i projektnom sadržinom ako ta pravila i smernice nemaju lokalne ekvivalente.

Za ovo drugo, i dalje nisam za to. Mislim da nema smisla da pišemo pravilo da bismo opravdali stare situacije ili postupke. Postojeći jezički dogovori su tihi konsenzus. Mogu se zabeležiti na stranicama za razgovor šablonom FAQ kako bismo imali pisani trag o nekoj praksi. Ako neko želi promeniti tu praksu, može pokrenuti raspravu tu na SzR. Po meni, bolje, preciznije i jednostavnije rešenje nego da pišemo celo pravilo o usmenim dogovorima. – Aca (razgovor) 18:19, 3 septembar 2023 (CEST)

@Aca: Ubacio sam ove dvije stvari u tekst, tako da je to riješeno. Što se ovoga drugoga tiče, da vidimo odgovor na sljedeće pitanje: Dođe suradnik XYZ i kaže da se ne slaže s time da piše Španija, nego hoće Španjolska. Administrator mu kaže da je tako davno dogovoreno (što i jest, kad smo sređivali kategorije i zastavice), ali korisnik traži da mu se navede pravilo na koje se pozivamo. Pravila, naravno, nema jer je to stvar dogovora bila i tako su se prešutno složili svi te se korisnik u napominje da je to aktualna praksa i da on ima pravo pokrenuti raspravu na Pijaci oko toga, ukoliko smatra da nije ispravna. Korisnik odbija pokretati raspravu, tumači pravila kako hoće i nastavlja premještati sa Španija na Španjolska. Što u tom slučaju? Izreći korisniku ban ili blokadu temeljem "neformaliziranog usmenog dogovora iz prošlosti" koji on ne poštuje, ili imatu jednu jednostavnu normu na koju se možemo pozvati i koja onda svo daljnje postupanje - kako njegovo (jer je prema ovom pravilu dužan poštivati dogovor i pokrenuti na Pijaci, ako tog pravila nema - nije), tako i naše (imamo pravo sankcionirati jer ne poštuje pravilo) - formalizira? Meni se ovo drugo čini boljim, pogotovo u svjetlu činjenica da toga na ovoj wiki ima puno, ali i toga da je ovo norma za "popunjavanje rupa", odnosno da ona nikada neće imati primat pred naknadno pokrenutom raspravom. – E.A.Poe 13:02, 4 septembar 2023 (CEST)

@Edgar Allan Poe: Odlično. Administrator se može pozvati na smernice kosenzus i tihi konsenzus s obzirom da je reč o promeni dobro etabliranog naziva (koji je usklađen na drugim stranicama i kategorijama). Korisnik može pokrenuti raspravu za promenu naziva članka na SzR ili na Pijaci u skladu s ciklusom BRD (odvažna promena, poništavanje, rasprava). Ako korisnik ne želi pokrenuti raspravu i nastavlja premeštati stranicu (kršeći pritom pravilo P3P, koje je predloženo ispod), dobit će blokadu zbog uređivačkog rata i nepoštovanja kosenzusa. Dakle, potpuno izbeći spominjanja bilo kakvih „neformaliziranih usmenih dogovora iz prošlosti” i zameniti to pozivanjem na konsenzus i tihi kosenzus. – Aca (razgovor) 00:37, 5 septembar 2023 (CEST)

@Aca: Ali mi doslovno nemamo konsenzus o tome... niti tihi, jer se o tome nije raspravljalo. Orijentolog i ja smo to rješavali, dogovorili se što ćemo i tako promijenili; no one really bothered with it, so... nemam se na što pozvati, jer konsenzus podrazumijeva raspravu, ne? – E.A.Poe 02:18, 5 septembar 2023 (CEST)

@Edgar Allan Poe: Konsenzus je i ono što je etablirano – stabilna verzija članka. Čak i dogovor između nekoliko urednika na zadatu temu. Ne mora postojati pisani dokaz za konsenzus ako je tako odvajkada. Umesto dokazivanja starog konsenzusa (što bi bilo nekakvo izigravanje sistema – kao što smo imali slučaj na članku Crnogorci, gde je korisnik tvrdio da nema konsenzusa za stabilnu verziju članka) potaknuti korisnika da uspostavi novi konsenzus dogovorom ili pokretanjem rasprave i iznošenjem argumentacije. – Aca (razgovor) 02:24, 5 septembar 2023 (CEST)

@Aca: A konsenzus oko Kosova? Što ćemo kad Haim opet dođe i kaže gdje to šepi? – E.A.Poe 02:26, 5 septembar 2023 (CEST)

Primena pravila s en.WP to pokriva. Time smo obuhvatili i tu temu. – Aca (razgovor) 02:27, 5 septembar 2023 (CEST)

Može konkretnije objašnjenje? Čisto da... postoji odgovor. – E.A.Poe 02:34, 5 septembar 2023 (CEST)

Nakon razgovora s predlagačem, preuzimam predlog. Doradiću ga tokom dana. – Aca (razgovor) 11:48, 5 septembar 2023 (CEST)

Urađeno. – Aca (razgovor) 09:32, 6 septembar 2023 (CEST)

 Komentar: Mislim da ovo pravilo treba da postoji samo privremeno, dok se potrebna pravila ne ispišu — IмSтevan ^razgovor 20:32, 7 septembar 2023 (CEST)

Pa, da, to je i naglašeno. Pročitaj predlog do kraja. – Aca (razgovor) 20:34, 7 septembar 2023 (CEST)

Hvala, podrška od mene – — IмSтevan ^razgovor 20:36, 7 septembar 2023 (CEST)

Wikipedija:Pravila blokiranja

Blokiranje je postupak koji administratori i birokrati mogu koristiti kako bi spriječili pojedinca da uređuje Wikipediju. Blokirati se mogu registrirani korisnici Wikipedije i IP adrese, na određeno vrijeme ili na neograničeni rok. Blokada se može odnositi na cjelokupni sadržaj Wikipedije ili pak na samo određeni dio stranica ili skupina stranica. Blokirani korisnici i dalje imaju nesmetani pristup Wikipediji, ali im je onemogućeno uređivanje Wikipedije ili dijela njezinog sadržaja, ovisno o vrsti primijenjene blokade. Temeljni cilj blokade nije maltretiranje korisnika niti demonstracija sile od strane administratora, već zaštita sadržaja Wikipedije i integriteta projekta kada administratori ili birokrati smatraju da korisnik ili IP adresa svojim izmjenama sabotiraju projekt ili podrivaju njegov integritet. Blokiranje nije isto što i zabrana, koja predstavlja formalno oduzimanje uređivačkih prava na cijeloj ili dijelu Wikipedije, ali bez blokiranja. Korisnici sa zabranom i dalje imaju mogućnost uređivati što i kako žele, dok blokirani nemaju, ali nepoštivanje zabrane može biti povod za blokiranje.

Predlaganje i izricanje blokade

Blokade uvijek izriču i primjenjuju administratori ili birokrati, jer su oni jedini korisnici s tehničkim ovlaštenjima da izvrše takvu radnju. Predložiti blokadu drugog korisnika može bilo koji korisnik koji smatra da neki korisnik krši neka od pravila i smjernica Wikipedije, a prijedlozi se postavljaju na Administratorskoj tabli, jer o blokadama odlučuju isključivo administratori. Drugim korisnicima omogućeno je davanje komentara i mišljlenja na prijedlog, ali odluku donose admministratori ili birokrati. Korisnici nikada ne predlažu trajanje blokade, već je odluka o trajanju prepuštena administratorima, ovisno o stupnju i težini prijestupa.

Administratori i birokrati, dakako, mogu blokirati korisnike i po vlastitom nahođenju, bez prijedloga, kada procijene da korisnik krši pravila i smjernice Wikipedije. U pravilu, blokiranje bi trebalo biti ultima ratio, odnosno krajnja mjera zaštite projekta te bi se trebalo primijeniti samo onda kada se drugim, blažim mjerama, ne bi mogla postići ista svrha. Kako bi se navedeno pravilo poštivalo, administratori i birokrati prvo moraju kontaktirati korisnike koji krše pravila i smjernice, obavijestiti ih o kršenju te ih upozoriti da to više ne rade, uz navođenje posljedica. Korisnici koji su prvi put obaviješteni mogu tražiti dodatna pojašnjenja od administratora te su ih isti dužni dostaviti kako bi situacija bila ponovo jasna, ali pritom ne smiju zlorabiti to pravo kako bi izigrali sustav. Ukoliko korisnik i nakon upozorenja nastavi kršiti isto pravilo ili smjernicu te se ogluši o prvotnu obavijest, administrator može - prema vlastitoj procjeni - primijeniti neke od mjera, uključujući i blokadu. Ukoliko korisnik prekrši neko drugo pravilo i smjernicu u odnosu na prvu obavijest, administrator ga je ponovo dužan prvo obavijestiti o tome, a onda tek primijeniti sankcije. Iznimka od ovoga su korisnici koji opetovano i očigledno namjerno krše više pravila; u tom slučaju administratori nisu dužni slati individualnu obavijest za svako pojedinačno kršenje.

Blokada mora biti obrazložena - dakle, mora biti jasno koje se pravilo ili pravila krše te temeljem kojih je radnji korisnika blokada izrečena - te korisnik o istoj mora biti obaviješten na svojoj stranici za razgovor. U pravilu, blokiranom će se korisniku, ukoliko se radi o blokadi koja se odnosi na cjelokupni sadržaj Wikipedije, ostaviti otključana vlastita stranica za razgovor kako bi mogao osporiti blokadu (vidi niže), ali će i to pravo biti oduzeto ukoliko ga blokirani korisnik bude zloupotrebljavao.

Česti razlozi blokiranja su (radi se o otvorenoj listi, dakle nisu svi slučajevi obuhvaćeni ovom listom, što znači da se korisniti mogu blokirati i iz drugih razloga):

• Vandalizam;
• Gruba nepristojnost i necivilizirano ponašanje;
• Opetovani i ustrajni osobni napadi;
• Prijetnje (osobne, profesionalne, pravne, bilo na, bilo izvan Wikipedije);
• Radnje koje mogu ugroziti druge korisnike;
• Radnje koje predstavljaju očito i perfidno izigravanje sustava;
• Radnje koje ugrožavaju maloljetnike ili osobne podatke korisnika;
• Kršenje autorskih prava;
• Opće kršenje pravila i smjernica;
• Čaraparenje;
• Korištenje marioneta;
• Maltretiranje i zlostavljanje drugih korisnika;
• Spamiranje;
• Nepridržavanje zabrane ili molbi administratora i birokrata;
• Ratovanje izmjenama;
• Unošenje sadržaja koji nije referenciran, enciklopedijski ili uopće točan, kao i sadržaja koji krši pravilo o neutralnosti;
• Druge radnje koje krše pravila srpskohrvatske Wikipedije, sabotiraju rad korisnika i samog projekta, ili uništavaju integritet projekta;

Trajanje blokade

Blokada može biti izrečena na vremenski rok ili na neodređeno vrijeme. Blokade na neodređeno vrijeme posebna su skupina o kojoj će više riječi biti niže. Ovdje ćemo se pozabaviti vremenski određenim blokadama i smjernicama za njihovo izricanje. Prema trenutnoj strukturi, osnovna predložena trajanja blokada su:

1. 1, 2 i 6 sati
2. 1 i 3 dana
3. 7 i 14 dana
4. 1, 3 i 6 mjeseci
5. 1 godina

Rok može biti i drugačiji jer administratori imaju pravo odrediti i rokove drugačije od predloženih. IP adrese gotovo nikad ne treba blokirati na neodređeno vrijeme jer ih u različitim periodima mogu dijeliti nekoliko različitih korisnika. Stoga može doći do neželjenih posljedica. U ekstremnim slučajevima dinamičke IP adrese mogu biti blokirane na rok od 3 mjeseca, dok se statičke IP adrese mogu blokirati na rok od 1 godine. Međutim, ova trajanja predstavljaju gornju granicu i trebalo bi ih upotrebljavati u iznimnim slučajevima. Dinamičke IP adrese trebalo bi u pravilu blokirati na rok od 1 dan ili 3 dana, dok bi statičke IP adrese trebalo u načelu blokirati na rok od 3 dana ili 7 dana. Ako postoje nedvosmisleni dokazi da isti korisnik stoji iza IP adrese i nakon isteka blokade i ako se nastavi obrazac nekonstruktivnog uređivanja, IP adresu je moguće blokirati s postepenom progresijom dužine blokade.

U slučaju blokiranja registriranih korisnika, kao što je rečeno, blokada bi trebala biti krajnja mjera, koja se primjenjuje samo kada se ista svrha ne može postići blažom mjerom. U slučaju kada se korisniku izriče prva blokada, ona bi u pravilu trebala biti kraća po svom trajanju (idealno bi bilo do sedam dana) jer joj cilj nije potjerati korisnika, već ukazati na kršenja i na činjenicu da njihovo ponašanje nije dopušteno, čime se korisniku daje vrijeme da adekvatno analizira situaciju mirne glave i onda se vrati uređivanju projekta. Blokade do jednoga dana u pravilu bi se trebale izricati u blažim uređivačkim ratovima ili u slučajevima kada se određena rasprava nepotrebno zahukta kako bi se korisniku dalo dovoljno vremena da se smiri i da takav ponovo pristupi raspravi. Također, kraće blokade trebale bi se izricati novi(ji)m korisnicima koji su prvi put počinili neke blaža kršenja pravila i smjernica srpskohrvatske Wikipedije.

Blokade dulje od sedam dana, a kraće od tri mjeseca mogu se smatrati srednjeročnim blokadama i one se ne bi trebale izricati odmah prvi put, osim ako je korisniku već ranije (iz bilo kojih razloga) oproštena ranija blokada, a on je i dalje nastavio kršiti pravila pa se u tom slučaju ne radi o "klasičnom prvom bloku", već o kumulaciji. Ove blokade u pravilu bi se trebale izricati korisnicima koji ponavljaju iste greške, oglušavaju se na molbe i upozorenja administratora i birokrata te grubo krše pravila i smjernice Wikipedije.

Blokade dulje od tri mjeseca smatraju se dugim blokadama te se mogu samo iznimno izricati prvi put, ukoliko administrator ili birokrat ima dobre razloge posumnjati da je tako duga blokada potrebna. U svakom suprotnom slučaju, ove se blokade izriču samo u slučaju višestruko ponovljenih kršenja ili pak najtežih oblika kršenja pravila Wikipedije, a koja nisu obuhvaćena slučajevima predviđenima za blokadu na neodređeno vrijeme (vidi niže). Ovako duge blokade moraju biti posebno dobro objašnjene jer mora biti potpuno jasno zašto je administrator posegnuo za ovako strogom mjerom, odnosno mora biti potpuno razvidno da je ovakva blokada, u svom trajanju, apsolutno opravdana.

Jednom izrečena blokada može se produžiti ili skraćivati, ovisno o okolnostima.

Djelomična i potpuna blokada

U pravilu, blokada se korisnicima izriče kako bi ih se spriječilo da uređuju Wikipediju i cijelosti te je to, u praksi, najčešći oblik blokiranja. Međutim, kako je blokiranje mjera krajnje nužde, moguće je da je postizanje svrhe moguće i kroz djelomičnu blokadu, što ja zapravo oblik zabrane uređivanja određene teme. Djelomična zabrana može se izreći onda kada korisnik generalno ima uredne doprinose, ali zbog ovih ili onih razloga vrši problematične radnje u samo jednom članku ili skupini članaka koje su tematski povezane; u tom je slučaju, sukladno svrsi blokade kao mjere zaštite projekta, a ne tjeranja korisnika, moguće onemogućiti korisniku uređivanje određenih članaka ili tema kako bi se mogao fokusirati na ostale, gdje njegove radnje nisu problematične. Sve što je rečeno o izricanju i trajanju blokade primjenjuje se i na ovakve slučaje, s tim da administratori trebaju imati na umu da se ovakva vrsta blokade izriče samo onda kada ima smisla, odnosno kada korisnik ima druge, kvalitetne i uredne doprinose pa bi se na taj način filtrirali samo oni sporni.

Blokiranje na neodređeno vrijeme

Blokada na neodređeno vrijeme zapravo je naziv za blokadu koja nema vremenskog trajanja nego traje dok i ako se ne ukine. U pravilu, ovakvo blokiranje uvijek zahtijeva raspravu na Administratorskoj tabli te o njoj glasuju svi aktivni administratori. Za odluku je potrebno barem 60% glasova za, s tim da ukupan broj glasača mora predstavljati natpolovičnu većinu od ukupnog broja aktivnih administratora; svi administratori bit će obaviješteni o raspravi, a ukoliko žele dati svoj glas, isti mora biti i obrazložen. Predlagatelj je dužan detaljno objasniti i argumentirati svoj prijedlog te dokazati zašto je blokada na neodređeno jedina smislena mjera, odnosno zašto se ista svrha ne bi mogla postići nekom blažom mjerom. O prijedlogu glasuju samo administratori, a rasprava traje sedam dana; drugi korisnici mogu dati svoje komentare i mišljenja, ali ne i glasove. Korisnik čija se blokada predlaže imat će pravo odgovoriti prijedlog i iznijeti svoju obranu. Blokada na neodređeno izriče se u onim slučajevima kada je razvidno da korisnik ne može ili ne želi doprinositi srpskohrvatskoj Wikipediji sukladno njezinim pravilima i smjernicama, odnosno kada je očito da je njegova jedina svrha ometanje projekta i uništavanje njegova integriteta. Uz gore navedene razloge, svi koji mogu biti osnova za ovakvu blokadu, kako individualno tako i kumulirano, blokada na neodređeno vrijeme može se izreći i kada je razvidno da korisnik nije tu kako bi stvarao enciklopediju.

Iznimno od svega navedenog, bez prethodne rasprave na neodređeno se blokiraju svi čarapci određenog korisnika jer se tu automatski radi o najtežem obliku kršenja pravila, ali i generalno nedozvoljenoj radnji; ovo se odnosi samo na čarapko račune, a ne i na glavni račun korisnika koji je stvarao čarapke - na blokadu glavnog računa na neodređeno vrijeme primjenjuju se opća pravila.

Ograničenja pri izricanju blokade i sprečavanje zloupotreba

Blokiranje korisnika mora imatu preventivnu funkciju - ono bi trebalo spriječiti štetu koja bi potencijalno nastala na projektu disruptivnim djelovanjem korisnika; spriječiti korisnika da čini dodatna kršenja pravila te pozitivno djelovati na njega i njegovo daljnje ponašanje; i poticati produktivniji rad na projektu. U tom kontekstu, jasno je da blokiranje ne može biti korišteno u svrhu osvećivanja korisniku, kažnjavanja korisnika ili tjeranja korisnika s projekta; ukratko, to znači da administratori i birokrati ne smiju zlouporabiti svoje ovlasti kako bi nanosili štetu drugim korisnicima. U tu svrhu postoje neke jasne situacije kada bi blokiranje bilo dobro izbjeći, a koje navodimo ovdje:

1. Administratori ne bi smjeli blokirati korisnike s kojima su u aktivnom sukobu oko sadržaja kada je u pitanju djelovanje vezano uz sporni sadržaj te bi prije blokiranja trebali konzultirati drugog administratora oko procjene situacije; administratori mogu blokirati i u ovim slučajevima samo ako je evidentno da korisnik namjerno vrši očigledne vandalizme ili zlonamjerne izmjene;
2. Administratori ne bi smjeli blokirati korisnike koji su uključeni u neku raspravu samo kako bih smirili i pedagoški djelovali na njih, jer ovakvi kratkotrajni blokovi uglavnom dovode do kontraefekta; naime, korisnik istovremeno mora biti i žustar u raspravi i biti disruptivan u svojim radnjama kako bi ga se moglo blokirati;
3. Administratori ne bi smjeli blokirati druge administratore koji su blokirali njih; moguće je to učiniti, tehnički, ali radilo bi se o bezobzirnoj osveti, što nije svrha blokiranja. Naravno, nekada će se blokara morati primijeniti i u navedenim slučajevima, ali tada bi bilo potrebno uključiti neku treću, neutralnu stranu tako da se involvirani administratori i birokrati mole da ne blokiraju korisnike u navedenim situacijama, osim ako je to baš stvarno neophodno, ali čak i u tom slučaju trebaju kontaktirati barem još jednog aktivnog administratora kako bi ocijenio je li blokada bila opravdana.

Deblokiranje

Zahtjev za deblokadu je zahtjev za reviziju uvjeta blokade koja je izrečena korisniku. Zahtjev za deblokadom, nakon roka određenog u izvornom obrazloženju blokade, može podnijeti korisnik osobno ili preko nekog drugog, čak i preko IP adrese; zahtjevi se u pravilu poxnose na Administratorskoj tabli, ali zbog ograničenog pristupa blokiranog isti se može postaviti na njegovoj stranici za razgovor, nakon čega će biti prebačen na za to prikladno mjesto. Zahtjev za deblokadu mora biti obrazložen. Procedura za deblokiranje ista je kao i procedura za predloženo blokiranje (vidi gore). Zahtjev za deblokiranjem može završiti odbijanjem prijedloga, izmjenom izvornog bloka (uvjeti ili trajanje) ili prihvaćanjem prijedloga; deblokada također može biti i uvjetna, ali uvjeti koji se nameću ne smiju biti provitni pravilima Wikipedije kao takve. Administrator koji je odredio izvorno blokiranje obavezan je još dati svoje mišljenje o deblokadi, na što će biti uredno pozvan. O deblokadama u slučaju dužih blokada (vidi gore) raspravlja se najviše sedam dana; rasprave o deblokadi u slučajevima srednje dugih blokada traju najviše tri dana, a u svim kraćim slučajevima, rasprave traju jedan dan.

Izjašnjavanje

1.  Za – Predlog mi deluje okej u ovom obliku nakon sitnih dopuna. – Aca (razgovor) 11:45, 5 septembar 2023 (CEST)
2.  Za — IмSтevan ^razgovor 20:32, 7 septembar 2023 (CEST)

Komentari

 Komentar: Korektno pravilo koje uglavnom formalizira postojeću praksu na projektu. Sviđa mi se uvođenje napomene korisniku pre blokiranja – to je sjajna praksa i valja je uvesti. Možemo koristiti i automatizirane poruke, koje sam ja izradio na sr.WP. Međutim, IP urednici su takođe ljudi. Mislim da nije u redu da ih ne tretiramo pojednako. Dakle, smatram da, ako se već uvodi sistem napominjanja, da i IP urednici trebaju biti opomenuti pre blokade (nećemo ih odmah blokirati na temelju jednog manjeg prestupa). Ne slažem se s predlogom blokiranja u pogledu IP adresa. Statičke IP adrese ne treba gotovo nikad blokirati na neodređeno (en:WP:IPBLENGTH). Dinamičke IP adrese treba blokirati maksimalno do 3 meseca, ako postoje dokazi da isti korisnik ponovljeno zlonamerno uređuje pod tom IP adresom, ali je uvek poželjnija kraća blokada od nekoliko dana ili sedmica. Umesto termina "trajna blokada" bolje je upotrebiti „blokada na neodređeno”. Ne sviđa mi se pozivanje na humoristički esej u predlogu za pravilo projekta. To treba ukloniti, a „blokiranje u takvim slučajevima opravdano je samo u situacijama kada korisnik počne vršiti očigledne vandalizme ili zlonamerne izmene” bilo bi bolje rešenje. – Aca (razgovor) 18:09, 2 septembar 2023 (CEST)

Uklonio sam esej, izmijenio terminologiju i uklonio sam odredbe koje se odnose na blokiranje statičke IP adrese (prepuštam tebi da napišeš normu koja se odnosi na to s obzirom da se ja u to ne razumijem previše pa možeš ti slobodno ubaciti bolje rješenje, ako je uopće potrebno), kao i onu koja se odnosi na izostanak potrebe obavještavanja IP korisnika (automatizirane poruke su dobre, to bi trebalo prenijeti). Dinamičke IP adrese sam ostavio do godinu dana jer, nažalost, u zadnje 2-3 godine smo imali priliv IP vandala (onaj luđak s enciklopedijom, Kolega, Fijumani), gdje se jednogodišnje blokiranje pokazalo prilično efektnim rješenjem u borbi protiv vandalizama, tako da to treba ostati kao stvar ustaljene prakse (nema nas toliko da možemo to sve aktivno pratiti); plus, ionako je postavljeno kao iznimka. – E.A.Poe 18:22, 2 septembar 2023 (CEST)

Video sam komentar, ali sam bio zauzet s nekim drugim stvarima. Preuzimam rad i na ovome tokom dana. – Aca (razgovor) 03:15, 4 septembar 2023 (CEST)

Trebalo bi da je sad dopunjeno i sređeno, pritom sam napravio diferencijaciju za statičke i dinamičke IP adrese. Elem, čini mi se da je Kolega koristio statičke IP adrese i sockpupepte većinom. Nadam se da je okej. – Aca (razgovor) 02:20, 5 septembar 2023 (CEST)

Wikipedija:Zabrana

Zabrana je formalna radnja kojim administratori i birokrati zabranjuju određenom korisniku uređivanje određenih stranica Wikipedije ili pak vršenje određenog tipa izmjena sadržaja. Zabrana je blaža mjera u odnosu na blokiranje jer se korisniku u tehničkom smislu ne onemogućava rad na projektu, već se radi o tome da se korisnicima izriče formalna, usmena zabrana; korisnici pod zabranom i dalje imaju tehničku mogućnost uređivanja Wikipedije, čak i onog sadržaja koji im je zabranjen, ali to ne smiju činiti zbog kršenja pravila. Zabrana se izriče u onim situacijama kada je moguće postići cilj (zaštita projekta ili korisnika od opstruirajućih izmjena te sprječavanje sukoba) bez izricanja strožih mjera.

Predlaganje, trajanje i izricanje zabrane

S obzirom na činjenicu da se zabrane zapravo odnose na istu kategoriju kršenja pravila kao i blokiranje, ali u tom kontekstu predstavljaju blažu mjeru, na sve aspekte predlaganja, trajanja i izricanja zabrane supsidijarno se primjenjuju ista pravila i upute za administratore kao u slučaju blokiranja te se korisnici koji predlažu zabranu, odnosno administratori koji ju izriču upućuju na navedena pravila i upute. Razlika između kriterija za izricanje zabrane u odnosu na blokiranje leži u činjenici da se zabrana izriče onda kada je zaštitnu svrhu moguće postići i blažom mjerom, odnosno u slučaju blažih kršenja pravila, dok je blokada mjera koja se izriče onda kada blaže mjere ne bi imale svrhu ili se radi o težim kršenjima pravila i smjernica.

Zabrana se može izreći prije izricanja blokade, uz blokadu te nakon izricanja blokade.

Vrste zabrane i njihova primjena

Postoje četiri vrste zabrana na srpskohrvatskoj Wikipediji, a one su:

Zabrana uređivanja članaka

Zabrana uređivanja članaka može se odnositi na jedan ili više članaka, koji mogu biti individualno pobrojani ili grupirani po kategorijama, ali i na neki drugi način. Ova se zabrana izriče onim korisnicima koji su demonstrirali upornost u kršenju pravila i smjernica Wikipedije samo na određenom članku ili člancima. Ostatak doprinosa korisnika je uredan, tako da nema potrebe za strožim mjerama ili širom primjenom blažih mjera, već se zaštitno-preventivna svrha može postići i ovom zabranom. Broj članaka koji može biti obuhvaćen ovom mjerom nije u pravilu ograničen, ali ako isti postane toliko velik, potrebno je razmotriti drugu vrstu zabrane ili, čak, primjenu strožih mjera. Zabrana uređivanja članaka u pravilu se ne odnosi na stranice za razgovor istih članaka, osim ako nije drugačije specificirano.

Zabrana uređivanja članaka vezanih za određenu temu

Zabrana uređivanja određene teme (engl. topic ban) predstavlja zabranu koja se ne odnosi samo na skupinu članaka kao takvu, već na sve članke koji su na ovaj ili onaj način povezani uz određenu temu; tema može biti određena apstraktno (navođenje teme kao takve, bez specificiranja konkretnih članaka) ili konkretno (primjerice, svi članci koji tematsku potpadaju pod neku kategoriju). Tematska zabrana izriče se onda kada su korisnikovi doprinosi generalno uredni, ali se pokazuju problematičnima kada su u pitanju članci koji su tematski povezani (najčešće su to generalno kontroverzne lokalne teme i sl.); tada se, kako bi se korisniku i dalje omogućilo da kvalitetno doprinosi projektu, može izreći tematska zabrana s ciljem zaštite projekta od disruptivnog ponašanja. Zabrana se može odnositi na više tema, ali ako je broj istih značajan, potrebno je razmotriti primjenu strožih mjera. Zabrana uređivanja teme u pravilu se ne odnosi na stranice za razgovor članaka koji potpadaju u tu temu, osim ako nije drugačije specificirano.

Zabrana uređivanja imenskog prostora

Zabrana uređivanja imenskog prostora odnosi se na određeni imenski prostor (glavni, Razgovor, Korisnik, itd.). Ova zabrana izricat će se onda kada korisnik ima disruptivne doprinose samo na određenim tipovima stranica, dok su ostali doprinosi kao takvi uredni. Zabrana se može odnositi na jedan ili više imenskih prostora, ali u slučaju većeg broja potrebno je razmotriti primjenu strože mjere.

Zabrana interakcije

Zabrana interakcije izriče se korisniku koji načelno nema problematične doprinose, ali je njegova komunikacija s nekim drugim korisnikom problematična iz bilo kojih razloga (npr. kada god isti korisnici sudjeluju u raspravi, dolazi do svađe, ili kada god uređuju isti članak, dolazi do uređivaćkog rata). Ova zabrana uvijek se izriče korisniku u odnosu na drugog korisnika, čime se zapravo ne remeti rad ni jednog ni drugog korisnika, već se samo sprečava njihova međusobna interakcija. Zabrana interakcije može uključivati zabranu pisanja na stranici za razgovor dotičnog korisnika, zabranu "pinganja" dotičnog korisnika, zabranu spominjanja dotičnog korisnika bilo gdje na Wikipediji, zabranu istovremenog uređivanja određenog sadržaja, zabranu revertanja izmjena dotičnog korisnika, zabranu sudjelovanja u glasovanjima koja uključuju dotičnog korisnika, zabranu zahvaljivanja dotičnom korisniku, ali i druge mjere koje administratori i birokrati smatraju prikladnima u danoj situaciji. Opseg primjene ove zabrane mora biti jasno definiran prilikom njezina izricanja. U pravilu, ova se zabrana može odnositi na potencijalno neograničen broj korisnika, ali ukoliko je broj značajan, potrebno je razmotriti primjenu strožih mjera.

Izuzeci od zabrane

Postiji nekoliko situacija kada je korisniku pod zabranom dozvoljeno prekršiti zabranu, ako se na taj način ostvaruje pozitivan učinak za projekt. To su:

1. Vraćanje očiglednih vandalizama ili drugih drugih disruptivnih izmjena, pri čemu je važno da se radi o očiglednim situacijama u kojima nijedna razumna osoba ne bi mogla posumnjati u disruptivnost vraćenih izmjena;
2. Sudjelovanje u raspravama koje je legitimno i nužno radi ostvarivanja korisničkih prava koja nisu obuhvaćena zabranom.

Sprječavanje zlouporabe i ukidanje zabrane

Na ove se aspekte zabrane supsidijarno primjenjuju, uz nužne prilagodbe, istovjetne norme koje se odnose na blokiranje.

Izjašnjavanje

1.  Za – Aca (razgovor) 03:02, 4 septembar 2023 (CEST)
2.  Za — IмSтevan ^razgovor 20:33, 7 septembar 2023 (CEST)

Komentari

Nemam zamerki na ovaj predlog. Sjajno sročeno, omogućit će mnogo efikasniju borbu protiv problematičnih korisnika. Podrška s moje strane. – Aca (razgovor) 18:31, 3 septembar 2023 (CEST)

Wikipedija:Izigravanje sustava

Izgravanje sustava znači svjesno zlorabiti pravila i smjernice Wikipedije s lošim namjerama, što za cilj ima nanošenje štete projektu i rušenje integriteta Wikipedije. Postoji cijela serija načina na koje korisnici mogu svjesno zlorabiti sustav, koristeći slabosti ili rupe u normativnoj infrastrukturi određenog projekta, a što za cilj ima izazivanje sukoba i distuptivne izmjene. Ukoliko korisnik pronađe "rupu u zakonu" koja mu omogućuje da zlorabi pravila i smjernice, odnosno svoje ovlasti, da izbjegava volju i konsenzus zajednice, da izaziva uređivačke ratove, ili zlorabi procesne norme, takve se izmjene ne smiju tretirati kao dobronamjerne pogreške, pogotovo ako dolaze od strane korisnika s višegodišnjim iskustvom rada na Wikipediji. Ova smjernica definira i objašnjava načine izigravanja sustava, ali i mjere koje administratori i birokrati mogu poduzeti kako bi spriječili ovaj tip postupanja.

Načini izigravanja sustava

Iako je uvijek moguće očekivati nove načine izigravanja sustava, u dosadašnjoj praksi iskristaliziralo se nekoliko čestih metoda, koje će biti prezentirane ovdje. Ipak, ova lista nije konačna i administratori i birokrati slobodni su reagirati sukladno svojim ovlastima ukoliko uoče druge načine izigravanja sustava.

Zlouporaba procesnih pravila

Wikipedija je sustav koji, iako se ne radi o sudištu ili sličnoj platfori, ima određena pravila i smjernice koje se odnose na određena postupanja u određenim situacijama. Ta su pravila tu kako bi omogućila normalno funkcioniranje projekta i nesmetano donošenje odluka u situacijama u kojima se ta pravila koriste. Međutim, korisnici mogu svjesno koristiti tu proceduralnu infrastrukturu na način na koji ona nije zamišljena kako bi ostvarili neke osobne interese, što predstavlja težak i grub primjer izigravanja sustava. Proceduralna pravila postoje kako bi zajednica mogla funkcionirati u dobroj vjeri, tako da nije dozvoljeno izigravati ta pravila kako bi se njima ostvarivali neprikladni ciljevi. Ukoliko se administratori i birokrati pozivaju na ovaj slučaj, moraju jasno ilustrirati namjeru izigravanja od strane korisnika, jer ovaj oblik izigravanja u formalnom smislu predstavlja legalan i legitiman proces, dok se iza njega zapravo kriju loše namjere.

Izigravanje pravila i smjernica

Wikipedija nije sustav normi, međutim na projektu svejedno postoji opsežan sustav pravila i smjernica koji regulira funkcioniranje Wikipedije, uređivanje njezina sadržaja, ali i rješavanje određenih spornih situacija. I dok je svrha tih pravila i smjernica svakako dobronamjerna, korisnici ih mogu zlorabiti kako bi njima postigli određene negativne cilje i tako naštetili projektu ili drugim korisnicima. Pri tome je važno istaknuti da načelno izgleda kao da korisnici zapravo poštivaju pravila projekta i ne krše pravila, ali se zapravo radi o prikriveno perfidnim ciljevima. Primjeri takvog ponašanja mogu uključivati (lista je otvorenog tipa i nije konačna):

1. Korištenje jedne skupine pravila i smjernica kako bi se izigrala svrha drugih pravila i smjernica: Korisnik na Pijaci objavljuje neutralno intoniranu obavijest koja ne krši pravilo o agitiranju, dok se pojedinačnim korisnicima na stranicama za razgovor obraća s pristrano intoniranim porukama kako bi privukao svoje istomišljenike i pristalice da pogledaju tu neutralnu obavijest.
2. Korištenje pravila kako bi se napadalo druga pravila: Korisnik odbija prihvatiti uklanjanje sadržaja koji je neprimjeren ili neprovjerljiv pozivajući se na pravilo da Wikipedija nije cenzurirana.
3. Selektivno probiranje riječi iz pravila i smjernica kako bi se išlo u korist zlonamjernom korisniku: Dodavanje sadržaja koji krši pravila o tome što Wikipedije nije, selektivno se pozivajući na pravilo o tome da Wikipedija nije papirnata enciklopedija, zanemarujući pritom ostala pravila.
4. Svjesno i perfidno skrivanje iza pravila, iako radnja kao takva svjesno krši pravila: Korisnik odbija uklanjanje sadržaja tvrdeći da je isti referenciran, dok se istovremeno svjesno poziva na izvor koji je nepouzdan, neobjektivan i neprihvatljiv za Wikipediju.
5. Pokušaj reinterpretacije pravila ili predstavljanja novog kuta gledišta na već postojeće pravilo: Korisnik se poziva na Wikipedijin esej koji je djelo jednog korisnika kao na pravilo.

Izigravanje postupka postizanja konsenzusa ili glasovanja

Iako je odvažnost jedno od važnih načela uređivanja Wikipedije, većina važnih odluka na projektu postiže se konsenzusom ili glasovanjem, zbog čega postoje konkretna pravila kako postupati u navedenim situacijama. Međutim, iako su ta pravila načelno jasna, moguće je zlorabiti ih kako bi se izbjeglo donošenje odluke koja korisniku nije po volji, kako bi se proguralo donošenje odluke koja korisniku jest po volji ili kako bi se sustav u cijelosti poremetio i izgubio smisao. Primjeri takvog ponašanja mogu uključivati (lista je otvorenog tipa i nije konačna):

1. Filibustering: Korisnik svjesno ometa i odužuje raspravu, iako postoji konsenzus, kako bi sabotirao i razvodnio raspravu te spriječio donošenje odluke. / Korisnik namjerno odbija prihvatiti izmjenu i izaziva bespotrebne rasprave postavljajući uvjete koji nisu u skladu s pravilima i smjernicama, a sve kako bi spriječio provođenje iste.
2. Pregovaranje u lošoj vjeri: Korisnik se dogovori oko određene izmjene s drugim korisnikom, postigne se kompromis, a onda korisnik ne održi svoj dio dogovora te se kasnije poziva na isti, iako ga on sam nije ispoštovao.
3. Kamufliranje izmjena: Korisnik uklanja cijeli paragraf ili veću količinu izmjena s kojima se ne slaže zbog sitne pogreške (npr. tipfelera), koja je mogla biti uklonjena na jednostavan način.
4. Sluđivanje (gaslighting): Korisnik koristi cijelu seriju malicioznih i perfidnih postupaka (primjerice seriju manjih urednih izmjena u kojima kamuflira i one nedozvoljene kako bi otežao pregledavanje, promjenu historije uređivanja, poricanje očitog ponašanja za koje postoje dokazi, kontradikcije bez osnove, skretanje s teme, odvraćanje od rasprave, spamiranje, projiciranje) kako bi destabilizirao raspravu te unio neslogu među korisnike, čime se želi poremetiti donošenje odluke. / Korisnik svjesno izmijeni tuđi komentar i tako mu u potpunosti promijeni smisao (što je strogo zabranjeno), a onda uvjerava korisnika da on to ili nije napravio uopće, ili je napravio nenamjerno. / Korisnik tvrdi da nije izvršio određenu izmjenu, iako u historiji izmjena stoji da je napravio upravo to.

Izigravanje postupka oko stvaranja i brisanja članaka

Stvaranje članaka na Wikipediji jednostavan je proces, ali nekada, zbog neslaganja, može doći do problema oko stvaranja određenih članaka; najčešće se tu radi o sadržaju koji nije za enciklopediju (osobe, kompanije ili udruge koje ne prelaze prag značaja, reklamni sadržaji i sl.). Nezadovoljni korisnici mogu koristiti različite metode kako bi izigrali sustav i stvorili članke iako to nije dozvoljeno, a iste metode mogu koristiti i kako bi osujetili brisanje određenih članaka. Primjeri takvog ponašanja mogu uključivati (lista je otvorenog tipa i nije konačna):

1. Korištenje drugih naziva ili pisama u naslovu članaka kako bi se izbjegla zabrana: Korisnik stvori članak o hipotetskom "Jovanu Iviću" koji bude obrisan jer dotični ne prelazi prag značaja. Nakon toga, on otvara nove članke naslova "Jovan A. Ivić", "Jovan Ivić (enciklopedist)" ili "Jovаn Ivić" /potonji koristi ćirilično 'a'/ kako bi pokušao progurati sadržaj.
2. Korištenje čarapaka kako bi se sakrio sukob interesa: Korisnik stvori čarapko račun kako bi napisao članak o samome sebi jer je prijašnji pobrisan zato što se radilo o autobiografiji, koje su na Wikipediji nedozvoljene.

Izigravanje postupka stjecanja i gubitka prava

Iako Wikipedija nije hijerarhijski sustav, korisnici temeljem svojih doprinosa i rada na Wikipediji mogu dobiti određene statuse, kojima im se ujedno povjeravaju određena prava i dužnosti. Svi su korisnici slobodni uređivati Wikipediju, međutim određene radnje (npr. sudjelovanje u raspravama, glasovanje u raspravama, i dr.) mogu biti ograničene samo za korisnike koji pripadaju određenim korisničkim grupama ili imaju određeni status. To se najčešće kontrolira brojem i kvalitetom izmjena te stažom na projektu, ali mogući su i dopunski kriteriji, ovisno o statusu. Većina statusa na srpskohrvatskoj Wikipediji stiče se predlaganjem i, onda, glasovanjem. Ukoliko korisnik ima loše namjere i želi steći određena prava kako bi mogao ostvariti te namjere, on može zlorabiti sustav za stjecanje prava kako bi to učinio. Primjeri takvog ponašanja mogu uključivati (lista je otvorenog tipa i nije konačna):

1. Vršenje niza manjih, benignih i nepotrebnih izmjena s ciljem "friziranja" vlastite statistike: Korisnik izvrši seriju manjih, potpuno nepotrebnih izmjena (npr. uklanjanje praznog prostora u tekstu, promjena rezolucije ili pozicije datoteke, promjena boje, i dr.) kako bi pojačao svoje brojke i na taj način stekao uvjete za dobivanje određenog statusa, a sve kako bi mogao zlorabiti prava koja dolaze s tim statusom.

Izigravanje sustava sankcioniranja

Poznato je da Wikipedija nije ni forum ni demokracija ni mjesto za rasprave, ali nekada je - iz različitih razloga - potrebno raspraviti određene stvari. Prilikom rasprave, može se desiti i da se korisnička mišljenja ne slažu, pri čemu bi, neupitno, trebalo zadržati pristojnost i civilizirani nivo rasprave. Međutim, dok će situacija ponekad neupitno eskalirati, postoje oni korisnici koji namjerno ulaze u rasprave kako bi provocirali druge korisnike, kršili pravila s ciljem provociranja drugih korisnika i iznuđivanja njihovih sankcija, a onda se pretvarali kao da je njihovo ponašanje krivo interpretirano, odnosno da oni nisu ništa krivi i da sva krivica leži na korisniku na kojeg su se okomili. Primjeri takvog ponašanja mogu uključivati (lista je otvorenog tipa i nije konačna):

1. Pogrešna interpretacija tuđih izmjena ili komentara s ciljem prikazivanja istih kao zlonamjernih: Korisnik isprovocira šalu na koju dobije jednako tako šaljiv komentar, a onda taj šaljivi komentar perfidno reinterpretira kao uvredu na svoj račun, zanemarujući pritom kontekst i svoju vlastitu izjavu.
2. "Amortizacija" osobnih napada kako bi se ublažio dojam, umjesto isprike: Korisnik, primjerice, nazove drugog korisnika elementarno neobrazovanim, a onda kasnije navodi da je rekao da je elementarno neobrazovan samo za određenu temu i da je korisnik kojemu je to rekao to sam priznao, ali bez isprike za tu izjavu.
3. "Graničarenje", odnosno vršenje izmjena koje su konstantno na rubu sankcioniranja, ali nikad ne prelaze granicu na očigledan način, kako kršenje pravila ne bi bilo jasno: Primjerice, korisnik ne krši pravila o ratovanju izmjenama otvoreno, ali se vraća svakih godinu dana na isti članak i vrši identične izmjene, gurajući vlastiti POV na suptilan način.
4. Osvetoljubivo ponašanje: Nezadovoljni korisnik namjerno vraća izmjene drugog korisnika na drugim člancima, etiketirajući ih kao zlonamjerne. / Nezadovoljni korisnik iz osvete pokreće rasprave o sankcioniranju ili oduzimanju ovlasti drugim korisnicima.
5. Izigravanje žrtve: Korisnik krši pravila o uljuđenoj raspravi i osobnim uvredama, napadajući drugog korisnika, pri čemu istovremeno optužuje drugog korisnika za to isto ponašanje i izigrava žrtvu, zanemarujući pritom vlastito ponašanje koje je potpuno identično.

Postupanje u slučaju izigravanja sustava

Načelno, izigravanje sustava nije nužno toliko težak prekršaj protiv pravila i smjernica Wikipedije te bi, u slučaju da se radi o prvom takvom prijestupu, korisnika u pravilu trebalo upozoriti te mu ukazati na činjenicu da su njegovi motivi otkriveni, da je njegovo postupanje identificirano kao izigravanje sustava i da je kao takvo nedopušteno, odnosno da bi ponavljanje takvog ponašanja u budućnosti moglo rezultirati strožim sankcijama. Ipak, ukoliko korisnik opetivano izigrava sustav koristeći navedene ili neke druge metode, a pogotovo ako se radi o korisniku s iskustvom ili otprije problematičnom korisniku, administratori i birokrati mogu primijeniti strože mjere poput zabrane ili blokiranja s ciljem zaštite projekta od ovakvog ponašanja.

Izjašnjavanje

1.  Za – sve zamerke uvažene. – Aca (razgovor) 22:06, 4 septembar 2023 (CEST)
2.  Za — IмSтevan ^razgovor 20:33, 7 septembar 2023 (CEST)

Komentari

Odlična smernica, dopada mi se. Pogotovo mi se sviđa deo o sluđivanju (gaslajtingu). UCoC je to obuhvatio pod „psihološka manipulacija”. Tu gde je moguće preporučio bih dodavanje srpskohrvatskog prevoda reči. Nije mi jasna rečenica: „Korisnik postavi neutralnu objavu koja ne krši pravila o agitiranju, ali onda lijepi etikete na članke kako bi privukao druge korisnike da se uključe u raspravu”. Prevedena je s en.wiki, ali preporučio bih detaljnije pojašnjenje i kontekst. Možda ovako:

• Korisnik na Pijaci objavljuje neutralno intoniranu obavest koja ne krši pravilo o agitiranju, dok se pojedinačnim korisnicima na stranicama za razgovor obraća s pristrano intoniranim porukama kako bi privukao svoje istomišljenike i pristalice da pogledaju tu neutralnu obavest.

Deluje mi malo jasnije kada specificitamo konkretna mesta. Šta misliš o tome? – Aca (razgovor) 19:32, 3 septembar 2023 (CEST)

Riješeno. – E.A.Poe 02:19, 4 septembar 2023 (CEST)

@Edgar Allan Poe: Izigravanje sustava sankcioniranja, tačka 6 – možda bi trebalo ukloniti. S obzirom na to da ova tačka ne govori o sankcioniranju, iako razumem zašto si je dodao. Svakako, pokrivena je pod drugim stvarima. – Aca (razgovor) 03:04, 4 septembar 2023 (CEST)

Riješeno – E.A.Poe 12:54, 4 septembar 2023 (CEST)

Wikipedija:Ratovanje izmjenama (prijevog s en.wiki preuzet s hr.wiki)

Ratovanje izmjenama (još se naziva i rat izmjenama, uređivački rat ili urednički rat, eng. Edit warring) nastaje kada dva ili više korisnika koji se ne mogu složiti oko sadržaja u članku na Wikipediji krenu jedni drugima poništavati izmjene. Korisnici koji se međusobno spore oko sadržaja članka sporove bi trebali riješiti tako da pokušaju iznaći konsenzus ili bi trebali pratiti smjernice za rješavanje prijepora, a ne ratovati izmjenama. Ratovanje izmjenama je destruktivno i stvara neprijateljstvo među korisnicima pa samim tim otežava i iznalaženje konsenzusa. Korisnici koji se upuste u ratovanje izmjenama mogu biti blokirani ili im se može zabrani rad na članku, temi ili imenskom prostoru. Ako se utvrdi da je ratovanje izmjenama i pretvaranje projekta u bojno polje sistematsko ponašanje jednog korisnika, taj korisnik može biti blokiran na neodređeno vrijeme u slučaju da nijedna druga prethodno izrečena administrativna mjera nije urodila plodom. Ako korisnik više puta ponovi poništavanje tuđeg doprinosa ili ponovo postavi verziju članka koju on osobno preferira, to predstavlja ratovanje izmjenama, bez obzira na to je li takva izmjena opravdana ili nije. "Ali moji doprinosi su bili ispravni, pa to nije ratovanje izmjenama!" nije nikakva izlika.

Srećom, postoji jasna linija razgraničenja, svojevrsni lakmus test, koji nazivamo Pravilo triju poništavanja (WP:P3P) koje nam omogućava jednostavno prepoznavanje ratovanja izmjenama. Pod poništavanjem ili revertanjem izmjena podrazumijevamo poništavanje izmjene drugog korisnika na stranici ili članku i ponovno postavljanje neke starije inačice stranice ili članka. P3P kaže da korisnik ne smije napraviti više od tri vraćanja - u potpunosti ili djelomično, istog ili različitog materijala - na jednoj stranici unutar razdoblja od 24 sata. Bilo kakav pokušaj izigravanja ovog pravila na način da se izvrši četvrta izmjena, odmah po isteku 24 satnog perioda, također se može smatrati ratovanjem izmjenama. Postoje određeni izuzeci od P3P pravila kao što je uklanjanje vandalizama ili kao u jasnim slučajevima kršenja pravila o životopisima živućih osoba, za detalje vidjeti niže u tekstu. Pravilo triju poništavanja (WP:P3P) je prikladno ograničenje kada se ratovanje izmjenama odvija relativno brzo, ali ne predstavlja definiciju "ratovanja izmjenama" i savršeno je moguće upustiti se u ratovanje izmjenama i bez kršenja P3P pravila ili da mu se uopće i približimo.

Definiranje ratovanja izmjenama

Wikipedija potiče korisnike da budu odvažni, međutim iako se potencijalno kontroverzna izmjena smije napraviti kako bi saznali da li je nekome sporna, drugi korisnik je isto tako smije poništiti. To može potaknuti proces Odvažna izmjena, poništenje, rasprava (WP:OPR) što se smatra optimalnim načinom iznalaženja konsenzusa na Wikipediji. Smatra se da je došlo do ratovanja izmjenama samo ukoliko situacija eskalira u niz uzajamnih poništavanja izmjena. Dakle, ne smatra se svako poništavanje ili druga kontroverzna izmjena ratovanjem izmjenama:

• Poništavanje i uklanjanje vandalizma nije ratovanje izmjenama. Međutim, uređivanje članka iz pristranog kuta gledišta, općenito umetanje ili brisanje materijala ili druge izmjene napravljene u dobroj vjeri ne smatraju se vandalizmom. Za više informacija pogledajte Wikipedija:Vandalizam § Što je vandalizam i Wikipedija:Vandalizam § Što nije vandalizam.
• Poništavanje izmjena kako bi osigurali provođenje nekih izvanrednih pravila ne smatra se ratovanjem izmjenama. Na primjer, u pravilu Životopisi živućih osoba piše da je potrebno odmah ukloniti sadržaje koji se negativno odražavaju na živuće osobe, a za koje ne postoje vjerodostojni objavljeni izvori.
• Poništavanje izmjena koje su napravili blokirani korisnici ili korisnici kojima je zabranjeno uređivanje neke teme ili članka ne smatra se ratovanjem izmjenama.
• Poništavanje izmjena na vlastitim korisničkim stranicama rijetko predstavlja ratovanje izmjenama. Na Wikipediji postoji tradicija koja korisnicima dozvoljava izrazitu širinu pri uređivanju stranica u vlastitom korisničkom imenskom prostoru na način koji smatraju prikladnim. Za više informacija pogledajte Wikipedija:Korisnička stranica.

Kada poništavate tuđe izmjene, obavezno naznačite razloge poništavanja. To možete napraviti ili u sažetku prilikom snimanja izmjene i/ili na stranicama za razgovor u članku. Protuvandalskim alatima koje imaju uklonitelji ili alatima poput Twinklea i Hugglea ne smijemo u sporovima oko sadržaja poništavati izmjene napravljene u dobroj namjeri ako ih ne popratimo odgovarajućim sažetkom.

Pravilo triju poništavanja

Korisnici koji se upuste u ratovanje izmjenama mogu biti blokirani kako bi se spriječilo daljnje ometanje rada drugih korisnika na Wikipediji. Iako svaka vrsta ratovanja izmjenama može dovesti do sankcija za počinitelje, postoji posebno pravilo pod imenom Pravilo triju poništavanja (P3P) čije kršenje najčešće rezultira blokiranjem uključenih korisnika.

Pravilo triju poništavanja glasi:

Korisnik ne smije izvršiti više od tri uzastopna poništavanja izmjena drugih korisnika na istoj stranici unutar razdoblja od 24 sata, bez obzira na to radi li se o izmjeni na istom ili različitom sadržaju unutar stranice. Izmjena ili niz uzastopnih izmjena koje iz članka uklanjaju rad drugih korisnika – bilo kao cjelinu ili u dijelovima – smatra se poništavanjem. Kršenje ovog pravila često može rezultirati blokadom korisnika na razdoblje od najmanje 24 sata. Četvrto poništavanje odmah iza isteka 24 satnog razdoblja može se također uzeti kao potvrda da se radi o ratovanju izmjenama, pogotovo ako se ponavlja ili je povezano s drugim oblicima ratovanja izmjenama. Primjeri se nalaze niže u tekstu.

Pod "stranicom" se misli na bilo koju stranicu na Wikipediji, uključujući i stranice u razgovornim prostorima te stranice u imenskom prostoru wikipedijskog projekta. "Poništavanje" je bilo koja izmjena (ili administrativna radnja) koja uklanja ili obrće radnju drugih korisnika, u cijelosti ili djelomično, bez obzira na to radi li se o izmjeni na istom ili različitom sadržaju na stranici. Niz uzastopnih spremljenih poništavanja jednog korisnika, a bez intervencije drugog korisnika izmjenama ubačenim između poništavanja prvog, smatra se jednim poništavanjem.

Pravilo triju poništavanja se primjenjuje po osobi, a ne po korisničkom računu; poništavanja koja se naprave s više računa kojima upravlja jedan korisnik se zbrajaju. Korisnici koji prekrše pravilo P3P prilikom prvog incidenta obično će biti blokirani na razdoblje od 24 sata. Čak i ako nije prekršeno pravilo P3P, administrator smije djelovati ako smatra da ponašanje korisnika predstavlja ratovanje izmjenama, a bilo koji korisnik može prijaviti ratovanje izmjenama čak i ako pravilo nije prekršeno. Ovo pravilo nije pravo koje korisnicima omogućava nekažnjeno poništavanje tuđih izmjena određeni broj puta.

Ako korisnik greškom prekrši pravilo P3P, svoje zadnje poništavanje može sam ukloniti. Administratori takvu radnju mogu uzeti u obzir prilikom odluke o blokadi korisnika, pogotovo ako, primjerice, korisnik inače nije osoba koja se često upušta u ratovanje izmjenama te samo iskreno želi ispraviti vlastitu pogrešku.

Ratovanje izmjenama i kršenje pravila P3P ne može se automatski detektirati. Ili pričekajte administratora da sam poduzme odgovarajuće radnje, ili sami poduzmite korake naznačene u poglavlju Što napraviti kad primijetimo ratovanje izmjenama u nastavku ovog teksta.

Izuzeci od P3P pravila

Sljedeće radnje poništavanja su izuzete od primjene pravila P3P protiv ratovanja izmjenama:

1. Poništavanje vlastitih izmjena i radnji ("samoponištavanje")
2. Poništavanje izmjena na stranicama unutar vlastitog korisničkog imenskog prostora, sve dok pratite smjernice o korisničkim stranicama.
3. Poništavanje radnji korisnika kojima je zabranjen pristup nekoj temi, stranici ili članku koji time krše zabranu kao i čarapcima (eng. sockpuppets) ili marionetama (eng. meatpuppets) korisnika koji imaju zabranu ili su blokirani.
4. Poništavanje očiglednih vandalizama – uređivanja za koje bi se bilo koji dobronamjerni korisnik složio da su vandalizmi, kao što je potpuno brisanje (bijeljenje) stranice ili dodavanje psovki na stranicu.
5. Uklanjanje jasnih kršenja autorskog djela ili sadržaja koji nesumnjivo krši pravilo u upotrebi neslobodnog sadržaja (PUNS). Što je točno izuzeto od PUNS-a ponekad je teško utvrditi, ali se uvijek mora krenuti s pretpostavkom kršenja dok korisnik koji je postavio sadržaj ne dokaže drugačije. Uvijek radije razmotrite mogućnost prijave na oglasnu ploču za kršenje autorskih prava prije nego što se oslonite na mogućnost izuzeća.
6. Uklanjanje drugog sadržaja koji očigledno krši zakone, kao što su dječja pornografija ili poveznice na stranice s piratskim softverom.
7. Uklanjanje prijepornog materijala koji je utuživ, pristran, nepripisan izvorima ili loše pripisan izvorima kad su u pitanju biografije živućih osoba (BŽO). Što je točno izuzeto od pravila BŽO ponekad je teško utvrditi. Uvijek radije razmotrite mogućnost prijave na Administratorskoj tabli prije nego što se oslonite na mogućnost izuzeća.

Značajna širina u interpretaciji ovog pravila daje se i korisnicima koji održavaju članak dok je objavljen na glavnoj stranici Wikipedije, u sklopu rubrike Istaknuti članak i slično.

Ako za sebe tražite izuzeće od ovog pravila, pobrinite se za to da postoji jasno napisan sažetak (kratki opis izmjene) ili posebno poglavlje na stranici za razgovor predmetne stranice u kojem se pojašnjava i obrazlaže razlog za izuzeće.

Uglavnom, ako niste sigurni što treba napraviti, nemojte odmah poništavati tuđu izmjenu. Umjesto toga, proučite smjernice u idućim poglavljima.

Postupanje u slučaju ratovanja izmjenama

Ako dođe do uređivačkog rata, sudionici bi trebali porazgovarati o problemu na odgovarajućim stranicama za razgovor.

Identificiranje ratovanja izmjenama. Bolje je zatražiti pomoć, nego se upuštati u ratovanje izmjenama. Kada neslaganje između korisnika postane očito, jedan, oba ili svi korisnici uključeni u spor bi trebali prestati ratovati izmjenama i raspraviti razlike u mišljenjima na povezanim stranicama za razgovor ili zatražiti pomoć na za to predviđenom mjestu. Ako je izgledno da korisnik koji je uključen u ratovanje izmjenama toga nije svjestan, može ga se upozoriti na ovo pravilo na njihovim stranicama za razgovor. Ukoliko prođe nekoliko dana od zadnje izmjene, ne morate dalje raditi ništa – ipak je primarni cilj zaustaviti aktivna ratovanja izmjenama. Međutim, ukoliko unatoč svim vašim naporima jedan ili više korisnika ne prestanu ratovati izmjenama, odbiju raspravu i zajednički rad, zanemaruju ili ignoriraju vaša pojašnjenja i informacije koje ste im predstavili ili naprosto ne odstupaju od svojih početnih stavova u smjeru rješavanja nesuglasica, razmislite o upućivanju zahtjeva za uključivanje administratora. Uobičajeni način na koji se to radi je postavljanje zahtjeva na Administratorskoj tabli.

Izbjegavanje ratovanja izmjenama. U trenutku kad vam postane jasno da postoji spor, nemojte se dalje oslanjati isključivo na sažetke izmjena i započnite raspravu o prijeporu na stranici za razgovor predmetnog članka. Razlog tomu je to što su stranice za razgovor prvo mjesto na kojem će administrator koji bude uključen u rješavanje prijepora tražiti pojašnjenja od sukobljenih strana. Od pomoći je i to da na Wikipediji ne postoji nikakav vremenski okvir ili rok u kojem je spor potrebno razriješiti kao i činjenica da zaraćene strane smiju na sporni članak ili stranicu dodavati oznake koje ukazuju na prirodu problema ili upućuju na sporne odlomke sadržaja. Kada rasprava ne donosi nikakve zaključke, skretanje pažnje drugih korisnika na problem i njihovo uključivanje u raspravu može pomoći u iznalaženju kompromisa. Razmislite bi li bilo dobro zatražiti mišljenje treće strane ili započeti javnu raspravu. Neutralni korisnici koji se uključe u rješavanje spora pomoći će ublažiti izmjene u kojima je neka od strana pretjerala te će u isto vrijeme obično raditi na uspostavi konsenzusa između korisnika koji su u sporu. Ako navedene metode ne dovedu do rezultata, nastavite primjenjivati uobičajene formalne i neformalne načine rješavanja sporova.

Neki iskusni korisnici namjerno usvajaju praksu po kojoj koriste mogućnost poništavanja tuđih izmjena samo u slučaju kad je takva vrsta poništavanja izričito navedena na listi izuzeća od pravila P3P ili pak ograničavaju broj svojih poništavanja na samo jedno poništavanje. Ako se spor i dalje nastavlja, uvijek radije traže raspravu ili pomoć treće strane, umjesto da poništavanjima još više pogoršate situaciju. Drugim riječima, iskusni korisnici poništavaju tuđe izmjene samo ako je to apsolutno neizbježno. Ovakva praksa je posebno prikladna za teme koje su Kontroverzne te oko kojih su gledišta u startu polarizirana i nabijena emocijama što u pravilu dovodi do učestalijeg ratovanja izmjenama.

Uglavnom, kad podvučemo crtu, najbolji savjet je: Budite razboriti i ne sudjelujte u ratovanjima izmjenama! Umjesto uzastopnog poništavanja, pokušajte raspravljati o problemima s kolegama korisnicima. Na taj način, ako smatrate da je poništavanje nužno, drugi korisnik možda i sam dođe do istog zaključka i poništi svoju izmjenu (bez da ga vi na to nagovarate), što bi pokazalo da je konsenzus oko sporne radnje postignut. Ukratko, dobra komunikacija je ključna za izbjegavanje sukoba.

Na kraju, umjesto da se uključujute u spor poništavanjem tuđih izmjena, radije zatražite zaključavanje stranice kako bi se ratovanje izmjenama prekinulo.

Postupanje u slučaju ratovanja izmjenama. Administratori ili birokrati odlučuju o tome hoće li korisnicima izreći upozorenje ili će ih blokirati. Administratorska upozorenja i blokovi su namijenjeni sprječavanju i odvraćanju korisnika od remetilačkog ponašanja kao i poticanju promjene takvog ponašanja, a ne kažnjavanju korisnika. Tamo gdje je blokiranje opravdano, razdoblje od 24 sata je uobičajeno kod prvog prekršaja. Administratori imaju običaj izreći teže mjere u slučaju ponovljenog prekršaja ili posebno teškog kršenja pravila, a uzet će u obzir i druge čimbenike poput korisnikove uljudnosti i povijesti blokiranja. U slučaju kad u ratovanjima izmjenama sudjeluje više korisnika ili više korisnika prekrši P3P, administratori bi trebali pažljivo razmotriti krivnju svih uključenih i biti pravedni pri izricanju mjera, s obzirom na to da nepravda može samo potencirati buduće sukobe.

Administratori ne smiju koristiti svoja prava i alate u predmetima u kojima su osobno involvirani, što znači ni u sporovima oko sadržaja u kojima su jedna od strana.

Izjašnjavanje

1.  Za – sve zamerke uvažene. – Aca (razgovor) 03:02, 4 septembar 2023 (CEST)
2.  Za — IмSтevan ^razgovor 20:33, 7 septembar 2023 (CEST)

Komentari

Odlično pravilo. Mislim da je važno da reguliramo ovo pitanje, a pravilo triju poništavanja je doista nužno. Preporučio bih da standardiziramo termin „pravilo triju poništavanja” (bolje) ili „pravilo o trima poništavanjima” [kratica: P3P]. Također, voleo bih samo da se ispravi rečenica „pa čak i da ih se trajno ukloni s Wikipedije” jer zvuči poprilično neprimereno. Možda je najbolje da se skroz ukloni. Alternativno, moglo bi staviti nešta tipa:

• Korisnici koji se upuste u ratovanje izmjenama mogu biti blokirani ili im se može zabrani rad na članku, temi ili imenskom prostoru. Ako se utvrdi da je ratovanje izmenama i pretvaranje projekta u bojno polje sistematsko ponašanje jednog korisnika, taj korisnik može biti blokiran na neodređeno vreme u slučaju da nijedna druga pređašnja administrativna mera nije urodila plodom.

Mislim da je to bolje rešenje. – Aca (razgovor) 20:15, 3 septembar 2023 (CEST)

Riješeno – E.A.Poe 02:21, 4 septembar 2023 (CEST)

Wikipedija:Uznemiravanje (prijevog s en.wiki preuzet s hr.wiki)

Uznemiravanje ili maltretiranje podrazumijeva ponovljeno uvredljivo ponašanje koji razumnom promatraču izgleda kao namjerno ciljanje određene osobe ili osoba. Obično je svrha tog ponašanja da se ciljana meta osjeti ugroženom ili zastrašenom. Krajnji cilj može biti da se uređivanje Wikipedije učiniti meti neugodnim, potkopavati je, zastrašiti ili odvratiti od uređivanja.

Wikipedija se nikad ne smije zloupotrijebiti za uznemiravanje bilo koga, bez obzira na to da li je meta uznemiravanja urednik Wikipedije ili ne. Izmjene koje predstavljaju uznemiravanje bit će opozvane i prema potrebi izbrisane ili potisnute, a urednici koji se upuste u uznemiravanje podliježu mjerama blokade i zabrane.

Uznemiravanje također podrazumijeva sračunata djelovanja koja privlače pozornost mete te je namerno i jasno ciljaju, iako se u dotičnom slučaju ne uspostavlja izravan razgovor.

Vrste uznemiravanja

Uznemiravanje uključuje prijetnje, zastrašivanje, ponovljene osobne napade, ponovljene neželjene kontakte i neprikladna skretanja pažnje. Takvi oblici ponašanja mogu odvratiti urednika od uređivanja i ometati rad na projektu. Uznemiravanje urednika na temelju rase, spola, rodnog identiteta, seksualne orijentacije, starosti, vjerskih ili političkih uvjerenja, invaliditeta, etniciteta, nacionalnosti itd. strogo je zabranjeno.

Zabrana uznemiravanja podjednako se odnosi na sve vikipediste. Jednako je neprihvatljivo uznemiravati korisnika s historijom remetilačkog ponašanja kao i uznemiravati bilo kojeg drugog korisnika. Wikipedija podupire uljudnu zajednicu. Ljudi griješe, ali se potiču da uče iz prethodnih propusta i mijenjaju svoje oblike ponašanja. Uznemiravanje je suprotno tom principu i šteti radu na izgradnji enciklopedije.

Uhođenje i progon

Praćenje korisnika po stranicama radi uznemiravanja, poznato i kao vikiuhođenje, također je oblik uznemiravanja. Vikiuhođenje podrazumijeva praćenje urednika kroz Wikipediju, uređujući iste članke kao i meta, u namjeri da se kod mete izazovu osjećaji iritacije, neugode ili uznemirenosti. Vikiuhođenje ili vikiprogon također uključuje pridruživanje raspravama o stranicama ili temama koje ciljana meta uređuje ili pridruživanje raspravama u kojima meta učestvuje u cilju ponovljenog sputavanja i istupanja protiv njenog rada.

Taj termin ne obuhvata praćenje urednika radi ispravljanja grešaka koje, na primjer, krše Wikipedijina pravila i provjeru izmjena korisnika koji nisu stekli status autopatrolera. Mnogi korisnici prate izmjene drugih, ali uglavnom u kolegijalne i administrativne svrhe. To se, međutim, mora činiti pažljivo i s dobrim razlogom kako bi se izbjeglo buđenje sumnje da se korisnikov doprinos prati. Pravilna upotreba korisnikove historije izmjena uključuje (ali nije ograničena na): popravljanje očiglednih grešaka (npr. tipografske greške, nepotpuni kod vikisintakse) ili kršenja Wikipedijinih pravila (npr. kopiranje materijala zaštićenog autorskim pravima). Međutim, čak i dobronamjerno praćenje korisnikovog doprinosa može izazvati iritaciju. Stoga je poželjno pridržavati se smjernice WP:60, tj. dopustiti korisniku da neometano dovrši članak u razdoblju od sat vremena od njegove izrade. Dnevnici doprinosa smiju se upotrebljavati u slučajevima kad je potrebno prijaviti incident na Administratorskoj tabli. Međutim, i tad treba biti obazriv jer prijava na oglasnoj tabli može predstavljati vikiuhođenje ako uključuje uporno iznošenje neozbiljnih ili neosnovanih pritužbi na račun drugog korisnika.

Važna komponenta vikiuhođenja je ometanje uređivanja drugog korisnika ili projekta općenito bez konstruktivnog razloga. Čak i ako pojedinačne izmjene same po sebi nisu remetilačke, vikiuhođenje praćeno tendencioznošću, osobnim napadima ili drugim remetilačkim ponašanjem može dovesti do zabrana i blokada.

Osobni napadi

Pojedinačni osobni napad većinom se ne smatra uznemiravanjem. Međutim, ako korisnik uzastopno vrši ciljane osobne napade na drugog urednika, grupu urednika ili cijeli projekt, nedvosmisleno je riječ o uznemiravanju.

Prijetnje

Prijetnje upućene drugoj osobi smatraju se njenim uznemiravanjem. Korisnik može prijetiti drugome da će mu nauditi u stvarnom životu ili ometati njegov rad na Wikipediji. Pravne prijetnje smatraju se posebnim slučajem i imaju vlastita pravila. Korisnici koji zaprijete pravnim postupkom obično će biti blokirani na neodređeno vrijeme.

Otkrivanje osobnih podataka

Otkrivanje osobnih podataka drugog korisnika je uznemiravanje, osim ako je korisnik dobrovoljno otkrio takve podatke o sebi. Osobnim podacima smatraju se pravo ime, datum rođenja, matični brojevi, adresa stanovanja ili radnog mjesta, ime tvrtke u kojoj korisnik radi, broj telefona, adresa elektroničke pošte ili bilo koja druga kontaktna informacija, neovisno o tome je li ta informacija točna ili nije. Otkrivanje takvih informacija o drugom korisniku je neopravdano. Predstavlja neželjeno narušavanje privatnosti i može nauditi korisniku u svijetu izvan Wikipedije. Ovo pravilo odnosi se podjednako na privatne podatke korisnika Wikipedije i one koji nisu korisnici Wikipedije.

Neželjeno otkrivanje bilo istinitih bilo lažnih informacija zaslužuje isti tretman. Izmjene koje otkrivaju tuđe osobne podatke bit će trenutno sakrivene. Prijava objavljivanja osobnih podataka treba biti obavljena na Administratorskoj tabli bez navođenja tih informacija ili potvrđivanja/poricanja njihove istinitosti. To vrijedi i za razloge blokiranja osobe.

Osim u slučajevima nenamjerne pogreške – ako je potpuno sigurno da je svaka zla namjera isključena (npr. ako se korisnici poznaju i u stvarnom životu, i ako korisnik spomene pravo ime [bez prezimena] drugog korisnika izvan bilo kakve rasprave), otkrivanje tuđih privatnih podataka dovoljno je za trenutno blokiranje korisnika koji se u to upuste.

Uznemiravanje korisnika u korisničkom prostoru

Čest je problem uznemiravanje u korisničkom prostoru. Postavljanje brojnih lažnih ili upitnih optužbi i "upozorenja" na stranicu za razgovor korisnika, vraćanje komentara pošto ih je korisnik uklonio, postavljanje oznaka "sumnjivi čarapko" i sličnog na korisničke stranice saradnika ili pokušaji prikazivanja materijala koje korisnik smatra neugodnim i sramotnim u njegovom korisničkom prostoru smatraju se čestim oblicima uznemiravanja.

Korisnička stranica jest prostor u kojem korisnik može pružiti osnovne podatke o sebi, dok korisnička stranica za razgovor služi za provođenje komunikacije. Nijedna od njih nije tu kao "zid srama" i ne smije se upotrebljavati za prikazivanje pretpostavljenih problema sa korisnikom, osim ako je korisnički račun blokiran kao krajnji ishod tih problema. Za bilo kakvu sadržinu koja zaista treba biti prikazana ili uklonjena treba skrenuti pažnju administratorima; nikako se nemojte upuštati u uređivački rat da biste nametnuli gledište na sadržinu tuđeg korisničkog prostora.

Administratorsko uznemiravanje

Administratori moraju posebno paziti na svoju komunikaciju s obzirom na položaj i uticaj u zajednici. U raspravama u vezi sa sadržinom članaka administrator ne smije nastupati superiorno niti na bilo koji način davati do znanja da je spreman silom nametnuti svoj stav u članku. Administrator ne smije omalovažavati ili ismijavati mišljenja ili stavove drugih korisnika. Takav oblik komunikacije, kod koje korisnik može steći dojam da ga administrator provocira u cilju izazivanja reakcije koja bi poslužila kao povod za blokiranje, neprihvatljiv je i smatra se uznemiravanjem.

Izjašnjavanje

1.  Za - Kako ovo više nije "moj" prijedlog, onda je red da se ja izjasnim tu :D – E.A.Poe 02:25, 5 septembar 2023 (CEST)
2.  Za — IмSтevan ^razgovor 20:35, 7 septembar 2023 (CEST)

Komentari

Ova smernica je izuzetno potrebna, ali je napisana užasno na hr.wikiju (v. tamošnju historiju izmena i urednike). Ne mogu je podržati u ovakvom obliku osim ogromne prerade. U nastavku ću izneti detalje šta treba izmeniti:

• maltretiranje → uznemiravanje
• ohrabrivati da u potpunosti prestane s uređivanjem Wikipedije → odvratiti od uređivanja Wikipedije
• Wikipedije bez osobnih napada → pravila Bez osobnih napada
• Pravilo "bez osobnih napada" prvenstveno govori o sadržaju, a ne o ponašanju (primjerice, nazivanje određenih uređivača "šupčinama" kršenje je Wikipedije bez osobnih napada, no ne radi se o maltretiranju), dok pravilo "ometanja rada Wikipedije radi dokazivanja vlastitih ciljeva" pokriva mnoga manje zlobna ponašanja koja, iako neprihvatljiva, ne smatraju se maltretiranjem (primjerice, uznemiravanje u namjeri podupiranja slučaja). I ipak, podskup je oboje, jer se radi o uznemiravanju radi dokazivanja vlastitog cilja, i pokušaj je osobnog napada drugog uređivača Wikipedije. [grozno, ukloniti sve ovo, možda i celi drugi pasus jer je bespotreban]
• uređivača → urednika
• jer se tu radi o redovitim dužnostima administratora [ne samo admina, nego i patrolera, ne bih to nazivao „dužnostima”]
• Najvažniji dio jest uznemiravanje – uznemiravanje se smatra štetnim. [nepotrebno, zamisli]
• Ovo je očigledni cilj stvaranja iritiranja, dosađivanja, oneraspoloživanja ili krajnje tjeskobe, tuge i duševna bola drugom korisniku. [hiperbolizirano gradacijsko nabrajanje, neenciklopedijski napisano pravilo]
• prouzročilo duševnu bol
• pogrješaka → (po)grešaka
• ispravljanje odnosnih problema na više članaka [odnosni problemi?]
• t.j. pustiti korisnika neka dovrši članak dok ga stvara i dopunja [stvara i dopunja??]
• ispada → incidenata
• Stvari navedene u delu „Nametljivo ponašanje” već su ranije spomenute kao vikiuhođenje.
• bila ona toksična ili ne
• što kod nje ili njezine bliske osobe izaziva osjećaj dosađivanja, neugode, iziritiranosti, oneraspoloženosti, uznemirenosti, straha ili tjeskobe (njezine bliske osobe, lmao, opet beskrajna pobrojavanja i kuburoliko birokratiziranje)
• užitka uređivanja [pravi užitak!]
• radi se o potpuno drugoj stvari → reč je o uznemiravanju (nazvati „stvari” pravim imenom)
• Objavljivanje osobnih podataka → Otkrivanje osobnih podataka (terminologija)
• Ako vidite da je netko objavio privatne podatke druge osobe, niti potvrđujte, niti poričite istinitost informacije. Takva reakcija (bilo potvrđivanje, bilo negiranje) bi moglo biti dovoljno onome tko je informacije napisao ili bilo kome tko je te informacije vidio za zaključivanje jesu li informacije zaista istinite. [potpuno nepotrebno birokratiziranje i detaljisanje, ukloniti]
• Prijava objavljivanja osobnih podataka trebala bi biti obavljena tako da se iz nje ne može zaključiti jesu li objavljeni podaci istiniti ili lažni, te bi obrazloženje osobama blokiranim radi objave tuđih podataka trebalo biti formulirano na takav način da se dotične informacije ne potvrđuju niti poriču. [opet nepotrebno, kuburoliko]
• "upozorenja" [ukloniti navodnike]
• postavljanje etiketa "sumnjivog čarapka" [ukloniti Kuburin PoV]
• aktivnih korisnika [ukloniti veličanje]
• ne smije ju se koristiti za prikazivanje pretpostavljenih problema sa korisnikom [pretpostavljenih?]
• a ne da bude uređivački rat radi namećanja gledišta na sadržaj nečijeg korisničkog prostora. [predlažem namećanje uklanja što pre]
• mnoge stvari koje stoje pod mobing su besmislene [kontinuirano prekidanje u pisanju članaka, postavljanje rokova koje je nemoguće, ostvariti, dovođenje u pitanje odluka žrtve]
• optuživanje žrtve da je psihički bolesna

Sve ove stvari treba ukloniti, preformulirati i srediti kako bi ovo pravilo ličilo na druga kvalitetna pravila i dostiglo istovetnu razinu kvaliteta. Srdačan pozdrav. – Aca (razgovor) 02:13, 4 septembar 2023 (CEST)

Preuzimam rad na smjernici. U toku današnjeg dana bit će sređena. – Aca (razgovor) 03:09, 4 septembar 2023 (CEST)

@Edgar Allan Poe: Sređeno i prerađeno. Slobodno baci pogled. – Aca (razgovor) 01:13, 5 septembar 2023 (CEST)

---

Eto, toliko od mene! :) – E.A.Poe 04:35, 2 septembar 2023 (CEST)

Novo-staro pravilo ponašanja

S obzirom na to da se radi na usvajanju novih pravila i smernica, evo i mojeg doprinosa. Gradimo zidove, ali hajmo postaviti temelj. Predstavljam vam srpskohrvatski prevod Univerzalnog kodeksa ponašanja! Pozivam sve članove i članice zajednice da daju svoj doprinos u provedbi ovog globalnog pravila. Razlozi blokiranja dopunjeni su odgovarajućim stavkama. Srdačan pozdrav! – Aca (razgovor) 17:06, 3 septembar 2023 (CEST)

Stranice

Ako se ne varam, trenutno nemamo različite stranice Pijace za različite teme, možda bi ih trebalo osnovati? Ako zbog ičega, zbog preglednosti. Na primer, pravopis, pravila i razno, za početak ImStevan (razgovor) 20:50, 6 septembar 2023 (CEST)

Slažem se, nekolicina nas zapravo razmišlja o tome već neko vrijeme. Jedna od nedoumica je zadržavamo li (ovu) centralnu stranicu Pijace za sve što ne potpada pod jednu od tematskih podstranica, kao na HR i BS, u kontrastu sa SR. Manjak centralne Pijace moglo bi smanjiti učestvovanje na istoj. S druge strane, postojanje centralne Pijace moglo bi smanjiti učestvovanje na tematskim podstranicama. Dakako, još jedna stvari za promisliti je koje nam sve tematske podstranice zapravo trebaju, da ne pravimo one koje će se vrlo malo koristiti. Za početak, jedna od definitivnih stranica za napraviti je za rasprave o pravilima i smjernicama ("Vikipolitika" na SR), druga bi mogla biti za tehnička pitanja (tehnika, šabloni, moduli, botovi), te treća za jezička pitanja (pravopis, gramatika). Razmišljam da nam podstranice za novosti i pomoć trenutno ne trebaju, odnosno da bi se to moglo odvijati na centralnoj stranici Pijace (osim ako počne biti previše novosti ili pitanja za pomoć u budućnosti). Hvala na prijedlogu! – Vipz (razgovor) 22:01, 6 septembar 2023 (CEST)

What the guy above said... :P – E.A.Poe 02:34, 7 septembar 2023 (CEST)

Ja sam najviše za to da se ova stranica preimenuje u Razno kako bi zadržali istoriju izmena, a da se osnuje nova centralna stranica pijace (i prebaci na ovo ime). Što se tiče drugih stranica, Tehnička pitanja, Pravopis i Vikipolitika je sasvim dovoljno — IмSтevan ^razgovor 03:37, 7 septembar 2023 (CEST)

Saglasan sam s Vipzom. Mislim da je važno da zadržimo centralnu stranicu Pijace s obzirom na veličinu projekta. Predlažem stvaranje triju stranica:

• Wikipedija:Pijaca/Pravila (za pravila i smernice; Wikipolitika mi ne zvuči dobro)
• Wikipedija:Pijaca/Tehnika (za tehnička pitanja)
• Wikipedija:Pijaca/Jezik (za jezička pitanja, uključujući pravopis i gramatiku)

Time bismo malo rasteretili ovu stranicu. Sva pitanja postavljena na Pijaci koja se uklapaju u neku tematsku podstranicu bit će premeštena tamo. – Aca (razgovor) 09:57, 7 septembar 2023 (CEST)

Ova stranica ostala bi pod "razno", da, ali mislim da ne treba joj mijenjati naslov. Ove tri stvari - svakako. Pravila i jezik su mi bolje varijante, da, ali Tehniku bi stavio ipak u Tehnička pitanja, jer ne prodajemo veš mašine :) – E.A.Poe 13:26, 7 septembar 2023 (CEST)

To sam predložio da bi izbegli da neko ko nije upoznat sa projektom ne bi postavljao pitanja kojima su mesta na jednoj od tih drugih stranica ovde; forsirali bi nekoga da izabere podstranicu — IмSтevan ^razgovor 20:28, 7 septembar 2023 (CEST)

@Edgar Allan Poe: U načelu, i „jezik” može biti ljudski organ. Mogli bismo upotrebljavati i druge, jasnije naslove:

• Wikipedija:Pijaca/Pravila i smernice
• Wikipedija:Pijaca/Tehnička pitanja
• Wikipedija:Pijaca/Jezička pitanja

– Aca (razgovor) 20:28, 7 septembar 2023 (CEST)

Ali s druge strane, „jezički” se u srpskom i bosanskom odnosi na jezik kao sistem reči, gok se u hrvatskom odnosi na anatomski deo tela. Ipak bi bilo bolje, možda, pribeći jednostavnijim rešenjima. Ne znam šta drugi misle. – Aca (razgovor) 20:33, 7 septembar 2023 (CEST)

Dečki, čemu komplikacije? Pravila i smjernice/Tehnička pitanja/Jezik i to je to :) – E.A.Poe 22:30, 7 septembar 2023 (CEST)

svakako  Za uvođenje podjele. Možda se nazivi "pravila i smjernice" i "tehnička pitanja" ne razlikuju iz prvog pogleda... – Inokosni organ (razgovor) 22:49, 7 septembar 2023 (CEST)

@Inokosni organ: Kako bi ti onda naslovio tehnička pitanja? – E.A.Poe 22:57, 7 septembar 2023 (CEST)

@Edgar Allan Poe: Umesto jezik – lingvistička pitanja? Doslednosti radi. – Aca (razgovor) 23:53, 7 septembar 2023 (CEST)

Možda je neformalnije ali što kažete za "Pravila Wikipedije" i "Stručna i tehnička pitanja". Tek radi jasnog razlikovanja, a poslije može i ovako, što škodi? – Inokosni organ (razgovor) 23:09, 7 septembar 2023 (CEST)

@Inokosni organ: Ali stručna pitanja ne moraju biti isključivo u vezi s tehnikom (tehnička pitanja tiču se tehničkog askepta uređivanja ili održavanja Wikipedije). Stručna pitanja mogu biti bilo koja pitanja u vezi s određenim područjem. Ako bi se podstranica Pijace zvala „Pravila i smjernice”, mislim da bi to jasno upućivalo na Wikipedijina pravila i smernice, tako da tu ne bi trebalo biti nejasnoća. – Aca (razgovor) 23:47, 7 septembar 2023 (CEST)

Da, ali onda se prvo i drugo poklapaju. Imam tehničko pitanje usko povezano sa pravilima: gdje da se obratim? Nastojim na tome zato što se stavljam u perspektivu neiskusnog korisnika koji ne poznaje Wiki-Stroj. Od natpisa na jednim vratima ovisi tko će na njima pokucati. Ipak, dobro je i ovako. – Inokosni organ (razgovor) 23:55, 7 septembar 2023 (CEST)

Računam da nije pogrešno da se to pitanje postani ni na jednom, ni na drugom mestu. Samo je bitno da se tema u određenoj meri podudara s namenom podstranice. – Aca (razgovor) 00:03, 8 septembar 2023 (CEST)

Smernice

Preneo sam smernicu o osobnim napadima i o zaštiti dece koje sam pre nekog vremena napisao za sr.wiki. BON je opširnija nego ona koju trenutno imamo, a ZD je nova. Mišljenja? — IмSтevan ^razgovor 20:48, 7 septembar 2023 (CEST)

Takođe, na sr.wiki sam bio deo akcije pisanja smernica, te verujem da za većinu smernica, mogu da se prenesu sa sr.wiki — IмSтevan ^razgovor 20:52, 7 septembar 2023 (CEST)

Smernice mi deluju korektno. Malo ću ih doraditi i popraviti. – Aca (razgovor) 21:50, 7 septembar 2023 (CEST)

Meni Stevanov tekst izgleda odlično. Molim te baci oko na skorašnji Acin rad (vidi gore), možda postoji nekoliko pasusa koji se poklapaju. Iz čiste koherencije. – Inokosni organ (razgovor) 22:52, 7 septembar 2023 (CEST)

Tehničko pitanje

Ljudi treba mi pomoć, na članku Pjesma Eurovizije 2024. imam problem sa šablonima Šablon:Infokutija Pjesma Eurovizije i Šablon:Infokutija Pjesma Eurovizije/Pjesma Eurovizije 2024., nikako ne uspevam da uspem da mi se prikazuje mapa — IмSтevan ^razgovor 18:12, 8 septembar 2023 (CEST)

Ja sam trenutno preuzeo rad na mnogo stvari. Možda bi @Vipz mogao pogledati. – Aca (razgovor) 03:02, 9 septembar 2023 (CEST)

@Vipz, Aca: Uspeo sam da rešim, hvala u svakom slučaju — IмSтevan ^razgovor 03:03, 9 septembar 2023 (CEST)