Katowice

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Katowice
Centar Katowica
Centar Katowica
Centar Katowica
Zastava Katowica
Zastava
Grb Katowica
Grb
Koordinate: 50°16′N 19°1′E / 50.267°N 19.017°E / 50.267; 19.017
Država  Poljska
Vojvodstvo Šlesko
Osnovan 16. vijek
Status grada 1865.
Vlast
 - Gradonačelnik Marcin Krupa
Površina
 - Ukupna 164.6 km²
Najveća visina 352
Najmanja visina 266
Stanovništvo (2014)
 - Grad 303.314[1]
 - Gustoća 1.843/km2
 - Područje utjecaja 4,676.983
Vremenska zona CET (UTC+1)
 - Ljeto (DST) CEST (UTC+2)
Poštanski broj 40-001 to 40-999
Pozivni broj +48 32
Registarska oznaka SK
Službene stranice
www.um.katowice.pl
Karta
Katowice na mapi Poljske
Katowice
Katowice

Katowice je grad na jugu Poljske u historijskoj regiji Gornja Šleska, na rijekama Kłodnica i Rawa. Od 1999. Katowice su središte Šleskog vojvodstva, a do tada istoimenog vojvodstva Katowice.

Danas su one razvile u industrijsku regiju Górnośląskie Zagłębie Węglowe i postaju središte velikog grada (metropole) Górnośląski Związek Metropolitalny, koji se širi oko Katowica. Populacija mu 2004 iznosi 321.000 stanovnika, a cijela aglomeracija oko 2,5 milijuna.

Historija[uredi | uredi kod]

Područje oko Katowica, Gornja Šleska (ponekad Silesija), bijaše naseljena od prastarih vremena. Prvi vladari pripadaju dinastiji Pjastovića koje su kasnije zamijenili Habsburgovci. Grad je osnovan u 19. vijeku, u periodu vladavine Prusa, a sam status zadobio je 1865. godine. Naseljene Nijemcima, Jevrejima i Poljacima, Katowice postaju dio Druge Poljske republike, što je uslijedilo Šleskim ustankom koji je zahvatio ovo područje između 1918. i 1921. godine. U noći 16. na 18. osmog mjeseca godine 1919. slomljen je prvi šleski ustanak. Cijeli administrativni distrikt ušao je u zonu vojnih operacija. Nakon trećeg ustanka (slomljenog 2. 5. 1921.) Poljska u 10 mjesecu dobiva dio Gornje Šleske s Katowicama koje postaju glavni grad Šleske provincije, sa vlastitim Sejmom i blagajnom. Većina Nijemaca napustila je grad nakon 1922. godine, a ovdje su se naselili novi Poljaci. U godinama 1939.-1945. Katowice su okupirali Nijemci, a lokalno stanovništvo bilo je progonjeno. Godine 1945. grad je ponovno postao dio Poljske, njemačka manjina je raseljena i ovdje se naselilo više Poljaka.

Grad svoj razvoj zahvaljuje velikim zalihama ugljena u obližnjem planinskom području, što mu je omogućilo da razvije čeličnu industriju. U novije doba dolazi do ekonomskih reformi, teška industrija polako prepušta rudu malom biznisu.

Između godine 1953. i 1956. grad su poljski komunisti preimenovali u Stalinogród (Staljinov grad).

Distrikti[uredi | uredi kod]

Distrikti Katowica

I. Zespół dzielnic śródmiejskich

II. Zespół dzielnic północnych

III. Zespół dzielnic zachodnich

IV. Zespół dzielnic wschodnich

V. Zespół dzielnic południowych

Kultura i rekreacija[uredi | uredi kod]

Teatri[uredi | uredi kod]

Šlesko kazalište
  • Slaski teatar (Teatr Slaski im. Stanislava Wyspianskiego)
  • Teatar Ateneum (Teatr Ateneum)
  • Teatar Korez (Teatr Korez)
  • Teatar Cogitaur (Teatr Cogitaur)
  • Kino-teatar Rialto (Kinoteatr Rialto)

Muzika[uredi | uredi kod]

  • Slaska filharmonija (Filharmonia Slaska)
  • Slaska estrada (Estrada Slaska)
  • Scena GuGalander
  • Narodowa Orkiestra Symfoniczna Polskiego Radia

Kina[uredi | uredi kod]

  • IMAX
  • Cinema City – Punkt Rozrywky 44
  • Cinema City – Silesia City Center
  • Filmski centar Helios (Centrum Filmowe Helius)
  • Kino Kosmos
  • Kino Swiatowid
  • Kino – kazalište Rialto (Kino – Teatr Rialto)

Muzeji[uredi | uredi kod]

  • Muzeum Slaskie
  • Muzeum Historii Katowic
  • Muzeum Archidicezjalne
  • Muzeum Mysjine OO. Franciszkanow
  • Muzeum Biograficzne P. Stellera
  • Muzeum Prawa i Prawnikow Polskich
  • Izba Slaska
  • Centrum Scenografii Polskiej
  • Slaskie Centrum Dziedzictwa Kulturowego
  • Muzeum Najmniejszych Książek Świata Zygmunta Szkocnego
Muzeum Slaskie

Mediji[uredi | uredi kod]

  • TVP 3 Katowice
  • TVN 24
  • Radio Katowice
  • Radio Flash
  • Radio Roxy FM
  • Radio Planeta
  • Dziennik Zachodni
  • Gazeta Wyborcza
  • Echo Miasta
  • Metro Katowice
  • Novi Przeglad Katowicki

Izložbeni i performerski prostori[uredi | uredi kod]

Spodek - umjetnički i sportski centar
  • Rawa Blues Festiwal
  • MetalMania
  • MayDay
  • Międzynarodowy Korkurs Dyrygentow im. G. Fitelberga
  • Międzynarodowy Festiwal Orkiestr Woyskiewich
  • Międzynarodowa Wistawa Grafiki “Intergrafia”
  • Ogolnopolski Festiwal Sztuki Rezyserskiej “Interpretacje”
  • Ars Cameralis Silesiae Superioris

Galerije[uredi | uredi kod]

  • Galeria Sztuki Wspolczesnej BWA Al. Korfantego 6
  • Galeria Sztuki Wspolczesnej Parnas ul. Kochanowskiego 10
  • Galeria Sztuki Atelier 2 ul. Batorego 2
  • Galeria Zwiazku Polskich Artystow Plastykow ul. Dworcowa 13
  • Galeria Architektury SARP ul. Dyrekcyjna 9
  • Galeria Art Deco pl. Andrzeja 4
  • Galeria Akwarela ul. Mikolowska 26
  • Galeria Marmurowa ul. Mikolowska 26
  • Galeria Pietro Wyzej
  • Galeria Sektor 1
  • Galeria Szyb Wilson

Parkovi i trgovi[uredi | uredi kod]

  • Wojewódzki Park Kultury i Wypoczynku
  • Tadeusz Kościuszko Park (Park im. Tadeusza Kościuszki)
  • Zadole Park
  • Bolina Park
  • Janina-Barbara Park
  • Park olimpijskih natjecatelja (Park Olimpijczyków)
  • Forest Park of Katowice (Katowicki Park Leśny)
  • Murckowska Valley
  • Ośrodek Wodno-Rekreacyjny Kleofas
  • Three Ponds' Valley (Dolina Trzech Stawów)
  • Ponds: Borki, Morawa and Hubertus
  • Wolność Square (Plac Wolności)
  • Andrzej Square (Plac Andrzeja)
  • Miarka Square (Plac Miarki)
  • Council of Europe Square (Plac Rady Europy)
  • Alfred Square (Plac Alfreda)
  • A. Budniok Square (Plac A. Brudnioka
  • J. Londzin Square (Plac J. Londzina)
  • A. Hlond Square (Plac A. Hlonda)

Turizam[uredi | uredi kod]

  • Brojne zgrade u samom gradu su rađene u stilu Art Nouveau, dok u predgrađu ima mnogo zgrada koje datiraju još iz doba komunizma.
  • Rynek je staro središte grada i ujedno tržnica. Nažalost, mnogo starih zgrada su bile uništene da se napravi mjesta komunističkim zgradama. Danas se takve komunističke zgrade smatraju ružnima, te se planiraju srušiti. Na njihovom mjestu bi se sagradio novi trg. Ulice oko već spomenutog ‘’’Ryneka’’’ su danas zatvorene za promet I pretvorene su u šoping centre.
  • Također se mogu vidjeti:
  • Katowička katedrala
  • Spomenik osobama koje su ustale protiv pruske vlasti (‘’’Pomnik Powstancov Slaskich’’’)
  • ‘’’Spodek’’’ – veliki sportski i umjetnički centar (spodek znači tanjurić, jer oblikom podsjeća na NLO tanjur
  • Dworzec Glowni Katowice – glavna katowička željeznička stanica. Planira se srušiti, pa napraviti nova

Sportovi[uredi | uredi kod]

  • GKS Katowice – nogomet (pobjednici Poljskog kupa: 1986., 1991., 1993.; Superkup: 1991. I 1995.; prvaci 1.lige: 2003./04. I 2004./05.)
  • KS Rozwoj Katowice – nogometni klub
  • MK Katowice – nogometni klub
  • Klejarz Katowice – nogometni klub
  • Podlesianka Katowice – nogometni klub
  • AZS US Katowice – razni sportovi
  • Naprzod Janow Katowice – hokej klub
  • Hetman Katowice – nogometni klub
  • Hetman Szopienice – šah klub
  • MAKS Murcki Katowice – hokej klub i netball klub
  • HC GKS Katowice – hokej klub
  • AWF Mickiewicz Katowice – košarkaški klub

Istaknute ličnosti[uredi | uredi kod]

  • Hans Bellmer, fotograf
  • Henryk M. Broder, novinar
  • Maria Goeppert Mayer
  • Jerzy Kukuczka,
  • Kazimierz Kutz
  • Franz Leopold Neumann
  • Hans Sachs
  • Kurt Goldstein, neurolog i psihijatar, pionir neuropsihologije i psihosomatike

Izvori[uredi | uredi kod]

  1. GUS, dane na dzień 30.06.2014[1]

Vanjske veze[uredi | uredi kod]