Renesansa u Škotskoj – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj

U redovima

Verzija na datum 29 juli 2019 u 16:13

Također uraditi: Renaissance in Poland

Renesansa u Poljskoj (poljski: Renesans, Odrodzenie; doslovno: preporod) trajala je od kasnog 15. do kasnog 16. vijeka i naširoko se smatra zlatnim dobom poljske kulture. Pod vladavinom Jagiellonian dynasty, Crown of the Kingdom of Poland (od 1569. dio Polish–Lithuanian Commonwealth) aktivno je sudjelovala u širokoj evropskoj renesansi. Višenacionalna poljska država prošla je kroz period kulturološkog rasta dijelom zahvaljujući vijeku bez velikih ratova - pored sukoba u slabo naseljenim istočnim i južnim graničnim područjima. Reformacija se proširila državom mirno i dovela do nasanka Polish Brethren, dok su se uslovi života poboljšali, gradovi rasli i izvoz poljoprivrednih proizvoda obogatio populaciju, naročito vlastelu (szlachta) koja je dominirala novim političkim sistemom Golden Liberty.

Pregled

Renesansni pokret, čiji je utjecaj potekao iz Italije, proširio se Poljskom otprilike u 15. i 16. vijeku. Mnogi talijanski umjetnici došli su u tu državu uz dobrodošlicu poljskih plemića, među kojima su bili Francesco Fiorentino, Bartholommeo Berecci, Santi Gucci, Mateo Gucci, Bernardo Morando, Giovanni Battista di Quadro i ostali, kao i mislioci i učitelji poput Filipa Callimachusa, trgovci poput porodica Boner i Montelupi,^[1] te ostale istaknute ličnosti koje su se doselile u Poljsku od kasnog 15. vijeka u potrazi za novim prilikama. Većina ih se naselila u Krakówu, glavnim gradom Poljske do 1611. godine.

Renesansne vrijednosti plemenitosti čovjeka i moći njegovog razuma podržane su u Poljskoj.^[2] Mnoga djela prevođena su na poljski i latinski sa klasičnog latinskog, grčkog i hebrejskog, kao i savremenih jezika poput italijanskog.^[2] Cracow Academy, jedan od najstarijih univerziteta na svijetu, prošao je kroz svoje zlatno doba između 1500. i 1535. godine, sa 3215 studenata koji su diplomirali u prvoj deceniji 16. vijeka – rekord koji nije prevaziđen do kasnog 18. vijeka.^[2] Period poljske renesanse, u kojem su intelektualne težnje podržavane, stvorio je mnoge izvanredne umjetnike i naučnike. Među njima bili su Nikola Kopernik, koji je u svojem djelu De revolutionibus orbium coelestium predstavio heliocentričku teoriju svemira, Maciej of Miechów, autor Tractatus de duabus Sarmatis... – do tada najtačnijeg geografskog i etnografskog prikaza Istočne Evrope; Bernard Wapowski, kartograf čije su se karte te regije pojavile u Ptolomejevoj Geografiji; Marcin Kromer koji je u De origine et rebus gestis Polonorum libri... opisao i historiju i geografiju Poljske; Andrzej Frycz Modrzewski, filozof koji bavio governance; Mikołaj Rej koji je popularizirao upotrebu poljskog jezika u poeziji; i Jan Kochanowski, čije su ga pjesme na poljskom jeziku uzdigle u rang najistaknutijih slavenskih pjesnika.^[2]^[3]

Mladi Poljaci, naročito vlastelinski sinovi (szlachta), koji su diplomirali na bilo kojoj od preko 2500 parish škola, gimnazija i nekoliko akademija (Cracow Academy, Wilno Academy, Zamość Academy), često su putovali u inostranstvo kako bi završili svoje obrazovanje.^[2] Poljski mislioci, kao što su Andrzej Frycz Modrzewski, Johannes Dantiscus ili Jan Łaski, održavali su kontakt sa vodećim evropskim filozofima renesanse, poput Thomasa Morea, Erazmom i Philipom Melanchthonom.^[2] Poljska nije samo sudjelovala u razmjeni glavnih kulturoloških i naučnih ideja i razvoja Zapadne Evrope, već je i proširila Zapadno naslijeđe istočno među istočnoslavenskim nacijama.^[2]^[4] Na primjer, proces štampanja, latinski jezik i umjetnost sa slogovnim pjesništvom u poeziji,^[2]^[5]^[6] naročito u Bjelorusiji i Ukrajini (kroz Kyiv-Mohyla Academy),^[7] odakle se prenosila u Rusiju (Duchy of Moscow),^[2] koja je počela povećavati svoje veze sa zapadnom Evropom kao posljedica Mongol invasion of Rus.^[8] Prve četiri štampane ćirilične knjige na svijetu objavljene su u Krakówu 1491. od strane Szwajpolta Fiola.^[3]

Poticaji za razvoj umjetnosti i arhitekture bili su brojni. Kralj Sigismund I the Old, koji je stupio na prijesto 1507. godine, bio je pokrovitelj mnogih umjetnika i započeo velik projekat - pod firentinskim arhitektom Bartolommeom Berreccijem - prepravljanja stare rezidencije poljskih kraljeva, Wawel Castle, u modernu renesansnu rezidenciju.^[2] Sigismundov žar za renesansu nije bio isti samo kod njegovog sina, Sigismund II Augustus, već i kod mnogih bogatih plemića i građana koji su također htjeli prikazati svoje bogatstvo, utjecaj i kulturološko razumijevanje.^[2] Kancelar Jan Zamoyski je 1578. započeo izgradnju idealnog renesansnog grada, bio pokrovitelj stvaranja Zamośća (grada nazvanom po njemu), koji je uskoro postao važan administrativan, trgovinski i obrazovni grad renesansne Poljske.^[2] Dva najveća savremena poljska grada - Kraków (koji je privukao mnoge talijanske arhitekte) i Gdańsk (koji je privlačio većinom arhitekte iz Njemačke i Nizozemske) - vjerojatno je postigao najviše u tom dobu, ali mnogi drugi gradovi također su imali nove renesansne građevine.^[2]

Renesansno slikarstvo uvedeno je u Poljsku putem mnogih umjetnika imigranata, kao što su Lucas Cranach, Hans Dürer i Hans von Kulmbach, a prakticirali su ga i poljski slikari poput Marcina Kobera (dvorskog slikara kralja Stefan Batory).^[2] Djela portretista stvorila su impresivnu galeriju, naročito reprezentativnu za one koji su mogli priuštiti da budu ovjekovječeni u njima.^[2]

Centar muzičke kulture bila je kraljevska rezidencija u Krakówu, gdje je kraljevski dvor primao mnoge strane i lokalne izvođače.^[2] Najvažnija djela renesanse u Poljskoj uključuju kompozicije, obično za lute i organ, i vokalne i instrumentalne, od plesova, preko polyphonic music, do religijskih oratorios i masses.^[2] Jan of Lublin je 1540. objavio Tablaturu, u kojoj je prikupio najpoznatije evropske sastave za orgulje.^[2] Nicolaus Cracoviensis (Mikołaj od Krakówa) komponovao je mnoge mise, motete, pjesme, plesove i preludije.^[2] Mikołaj Gomółka bio je autor muzičkih obrada Kochanowskijevih pjesama (Melodies for the Polish Psalter).^[2] Najpoznatiji poljski kompozitor bio je Wacław z Szamotuł, prepoznat kao jedan od izvanrednih renesansnih kompozitora.^[2]

Prva štamparska mašina uspostavljena je u Krakówu 1473. od strane njemačkog štampara Kaspera Straubea iz Bavarije.^[3] Između 1561. i 1600. godine, sedamnaest štamparskih kuća u Poljskoj objavljivalo je preko 120 naslova godišnje, sa prosječnim izdanjem od 500 kopija .^[3] Prvi potpun prevod Biblije na poljski jezik napravljen je 1561. od strane Jana Leopolite (Leopolita's Bible).^[3] Otprilike u to isto vrijeme objavljen je prvi poljski ortografski rječnik (Stanisław Murzynowski, 1551); gramatike i rječnici također su se umnožili.^[3] Poljska renesansa bila je bilingual, pri čemu je govor szlachta bio mješavina poljskog i latinskog jezika, te su različiti autori oscilirali između poljskog, latinskog i mješavine da dva jezika (Macaronic language).^[3]

Književnost je napredovala mimo dominacije religijskih tema.^[3] One su još uvijek bile prisutne, kao što se moglo vidjeti u mnogobrojnim prevodima Biblije, od kojih je najpoznatija bila Wujek's Bible (Jakub Wujek, 1599). Međutim, plemstvo nije brinulo samo o religijskim temamam a djela poljske renesanse odražavala su njihove materijalne i duhovne vrijednosti (vidjeti sarmatism).^[3] Savremena poezija veličala je vrijednost manorijalnog života. Na primjer, Rej je slavio život i poziciju državnog plemića, dok je Kochanowski pisao o zadovoljstvima i ljepoti života na selu, okruženom prirodom.^[3] Književne forme varirale su, od ode, pastorala i soneta do elegija, satira i romansi.^[3]

U applied sciences, u učenjake tog perioda spadaju Jan Łaski (John Lasco), jevanđelski reformator, Maciej od Miechówa (Maciej Miechowita), pisac i predavač na univerzitetu, Nikola Kopernik, astronom poznat na poljskom kao Mikołaj Kopernik, Wawrzyniec Grzymała Goślicki (Laurentius Grimaldius Gosliscius), politički mislilac i filozof; Marcin Kromer, pisac i geograf; Andrzej Frycz Modrzewski, pisac i filozof; Piotr Skarga, jezuitski politički reformator; Józef Struś, doktor, naučnik iz Poznańa; te mnogi drugi.

Notable Polish Renaissance artists

Among the most prominent Polish Renaissance writers and artists, whose accomplishments have become a salient part of Polish curriculum are poets Mikołaj Rej, Jan Kochanowski, Szymon Szymonowic, Mikołaj Sęp Szarzyński, Andrzej Krzycki and Johannes Dantiscus, writer Łukasz Górnicki, composer Wacław z Szamotuł, composer and singer Mikołaj Gomółka, sculptor Jan Michałowicz z Urzędowa and painters Stanisław Samostrzelnik and Marcin Kober. The artists and architects who settled into Poland and had achieved considerable recognition for their work in the country are: Hans Dürer, Hans (Süss) von Kulmbach, Mateo Gucci, Santi Gucci, Bartholommeo Berecci, Bernardo Morando, Giovanni Battista di Quadro and others.

Architectural trends and periods

Polish Renaissance architecture is divided into three main periods.^[11] The first period (1500–1550) is often called "Italian", because most of the Renaissance buildings in this time were built by Italian architects invited by Polish nobility mainly from Florence. During the second period (1550–1600), Renaissance style became common, and included influences from Dutch version of the Reinessance as well as beginnings of the Mannerist style. In the third period (1600–1650), Mannerism became popular, with first notable examples of Baroque (see also, Baroque in Poland).

First period

In 1499 Wawel Castle was partially consumed by fire. King Alexander Jagiellon in 1504 appointed Eberhard Rosemberger as the main architect for the renovation. Later, he was replaced by Italian-born Francesco Florentino and, after his death, by Bartolomeo Berrecci and by Benedykt of Sandomierz. As a result of their work the Royal Castle was transformed into a Renaissance residence in Florentine style. In the same period other castles and residences were built or rebuilt in the new style, including Drzewica (built in 1527–1535), Szydłowiec (rebuilt 1509–1532), Ogrodzieniec (rebuilt 1532–1547) and most notably, Pieskowa Skała, rebuilt 1542–1580.

In the first period of the Polish Renaissance, churches were still build mostly in the Gothic style. In this time, only new chapels surrounding the old churches were sometimes build in the new style. The most prominent of them, the Sigismund's Chapel at the Wawel Cathedral, was built in 1519–33 by Bartolomeo Berecci.

Second period

The Renaissance style became most common throughout Poland in its second period. In the northern part of the country, especially in Pomerania and in Danzig (Gdańsk), there worked a large group of Dutch-born artists. Renaissance style in other parts of Poland varied under local conditions, producing different substyles in each region. Also, some elements of the new Manierist style were present. Architecture of this period is divided into three regional substyles: "Italian" – mostly in the southern part of Poland, with the most famous artist there being Santi Gucci. The "Dutch" – mostly in Pomerania; and, the "Kalisz-Lublin style" or "The Lublin Renaissance" in central Poland – with most notable examples built in Lublin and Kazimierz Dolny.

All over Poland, new castles were constructed, bearing the new quadrilateral shape enclosing a courtyard, with four towers at the corners. Prominent examples include: the castle at Płakowice (16th century), the castle at Brzeg, (rebuilt from a Gothic stronghold in 1544–60), the castle at Niepołomice (rebuilt after a fire in 1550–71), the castle at Baranów Sandomierski (built in 1591–1606 by Santi Gucci), and the castle at Krasiczyn.

Many cities erected new buildings in the Renaissance style. New Cloth Hall (Sukiennice) in Kraków was built. City halls were built or rebuilt in: Tarnów, Sandomierz, Chełm (demolished) and in Poznań. Also, entire towns were often redesigned. Examples of Renaissance urban planning survived into modern times in Szydłowiec and Zamość.

Examples of Pomeranian Renaissance which developed under the influence of Northern Europe rather than Italy were: Green Gate in Gdańsk (built in 1564–1568 by Hans Kramer); Upland Gate in Gdańsk (Willem van den Blocke finished it in 1588); Great Arsenal in Gdańsk (built in 1602–1606 by Anton van Obberghen); and the Old City Hall in Gdańsk (built in 1587–1595, probably by Anton van Obberghen).

Characteristic laicization of life during Renaissance and Reformation resulted in only minor development in sacral architecture. Mainly chapels were being built in the Renaissance style, but some churches were also rebuilt including: Cathedral in Płock (rebuilt after fire by architects Zanobi de Gianotis, Cini, Filippo di Fiesole and later again by Giovanni Battista di Quadro); and, the Collegiate in Pułtusk (rebuilt by John Batista of Venice). Only a few new churches were founded, such as the collegiate church of St. Thomas in Zamość.

Third period

A fire at Wawel and the moving of the capital to Warsaw in 1596 halted the development of Renaissance in Kraków, as well as in Gdańsk. Also, the rising power of the Jesuits and the Counterreformation gave impetus to the development of Mannerist architecture and a new style – the Baroque (see also, Baroque in Poland). The most important example of the ascending Mannerist architecture in Poland is a complex of houses in Kazimierz Dolny and in Zamość.

Povezano

Bilješke

↑ „Montelupi” (pl). encyklopedia.interia.pl. Pristupljeno 2010-08-14.
↑ ^2,00 ^2,01 ^2,02 ^2,03 ^2,04 ^2,05 ^2,06 ^2,07 ^2,08 ^2,09 ^2,10 ^2,11 ^2,12 ^2,13 ^2,14 ^2,15 ^2,16 ^2,17 ^2,18 ^2,19 ^2,20 Michael J. Mikoś, Polish Renaissance Literature: An Anthology. Ed. Michael J. Mikoś. Columbus, Ohio/Bloomington, Indiana: Slavica Publishers. 1995. ISBN 978-0-89357-257-0 Cultural Background
↑ ^3,00 ^3,01 ^3,02 ^3,03 ^3,04 ^3,05 ^3,06 ^3,07 ^3,08 ^3,09 ^3,10 Michael J. Mikoś, Polish Renaissance Literature: An Anthology. Ed. Michael J. Mikoś. Columbus, Ohio/Bloomington, Indiana: Slavica Publishers. 1995. ISBN 978-0-89357-257-0 Literary Background
↑ Stephen J. Lee (1993). Peter the Great. Routledge. str. 65. ISBN 0-415-09279-5.
↑ Nicholas Rzhevsky (1998). The Cambridge Companion to modern Russian culture. Cambridge University Press. str. 34. ISBN 0-521-47799-9.
↑ Elaine Rusinko (2003). Straddling borders: literature and identity in Subcarpathian Rus. University of Toronto Press. str. 74. ISBN 0-8020-3711-9.
↑ Aleksandr Kamenskiĭ; David Mark Griffiths (1997). David Mark Griffiths. ur. 36. M.E. Sharpe. str. 36. ISBN 1-56324-575-2.
↑ Gerhard Rempel. „The Tartar yoke”. mars.wnec.edu. Arhivirano iz originala na datum 2007-09-30. Pristupljeno 2010-08-14.
↑ Johann Nimmrichter; Wolfgang Kautek; Manfred Schreiner (2007). LACONA 6 proceedings. str. 125. ISBN 3-540-72129-0.
↑ The much admired Sigismund Chapel, called "the pearl of the Renaissance north of the Alps" by foreign scholars.Joseph Slabey Rouček (1949). Slavonic encyclopaedia. Philosophical Library. str. 24.
↑ Harald Busch, Bernd Lohse, Hans Weigert, Baukunst der Renaissance in Europa. Von Spätgotik bis zum Manierismus, Frankfurt af Main, 1960
Wilfried Koch, Style w architekturze, Warsaw 1996
Tadeusz Broniewski, Historia architektury dla wszystkich Wydawnictwo Ossolineum, 1990
Mieczysław Gębarowicz, Studia nad dziejami kultury artystycznej późnego renesansu w Polsce, Toruń 1962

Vanjske poveznice

Ratovanje u renesansnoj Poljskoj

[1] „Montelupi” (pl). encyklopedia.interia.pl. Pristupljeno 2010-08-14.

[mik_cul-2] 2,00 ^2,01 ^2,02 ^2,03 ^2,04 ^2,05 ^2,06 ^2,07 ^2,08 ^2,09 ^2,10 ^2,11 ^2,12 ^2,13 ^2,14 ^2,15 ^2,16 ^2,17 ^2,18 ^2,19 ^2,20 Michael J. Mikoś, Polish Renaissance Literature: An Anthology. Ed. Michael J. Mikoś. Columbus, Ohio/Bloomington, Indiana: Slavica Publishers. 1995. ISBN 978-0-89357-257-0 Cultural Background

[mik_lit-3] 3,00 ^3,01 ^3,02 ^3,03 ^3,04 ^3,05 ^3,06 ^3,07 ^3,08 ^3,09 ^3,10 Michael J. Mikoś, Polish Renaissance Literature: An Anthology. Ed. Michael J. Mikoś. Columbus, Ohio/Bloomington, Indiana: Slavica Publishers. 1995. ISBN 978-0-89357-257-0 Literary Background

[4] Stephen J. Lee (1993). Peter the Great. Routledge. str. 65. ISBN 0-415-09279-5.

[5] Nicholas Rzhevsky (1998). The Cambridge Companion to modern Russian culture. Cambridge University Press. str. 34. ISBN 0-521-47799-9.

[6] Elaine Rusinko (2003). Straddling borders: literature and identity in Subcarpathian Rus. University of Toronto Press. str. 74. ISBN 0-8020-3711-9.

[7] Aleksandr Kamenskiĭ; David Mark Griffiths (1997). David Mark Griffiths. ur. 36. M.E. Sharpe. str. 36. ISBN 1-56324-575-2.

[8] Gerhard Rempel. „The Tartar yoke”. mars.wnec.edu. Arhivirano iz originala na datum 2007-09-30. Pristupljeno 2010-08-14.

[9] Johann Nimmrichter; Wolfgang Kautek; Manfred Schreiner (2007). LACONA 6 proceedings. str. 125. ISBN 3-540-72129-0.

[10] The much admired Sigismund Chapel, called "the pearl of the Renaissance north of the Alps" by foreign scholars.Joseph Slabey Rouček (1949). Slavonic encyclopaedia. Philosophical Library. str. 24.

[11] Harald Busch, Bernd Lohse, Hans Weigert, Baukunst der Renaissance in Europa. Von Spätgotik bis zum Manierismus, Frankfurt af Main, 1960
Wilfried Koch, Style w architekturze, Warsaw 1996
Tadeusz Broniewski, Historia architektury dla wszystkich Wydawnictwo Ossolineum, 1990
Mieczysław Gębarowicz, Studia nad dziejami kultury artystycznej późnego renesansu w Polsce, Toruń 1962

[1]

[2]

[3]

[4]

[5]

[6]

[7]

[8]

[9]

[10]

[11]

@@ Red 14: / Red 14: @@
 [[File:Stanisław Samostrzelnik, Św Stanisław.jpg|thumb|upright|left|Kralj [[Sigismund I the Old]] i biskup Piotr Tomicki kleče ispred [[Stanislaus of Szczepanów|SV. Stanisława]], lisna forma ''Sata Sigismunda I'', [[Stanisław Samostrzelnik]], 1535.]]
-Incentives for development of art and [[architecture]] were many. King [[Sigismund I the Old]], who ascended to the throne in 1507, was a sponsor of many artists, and begun a major project - under Florence architect [[Bartolommeo Berrecci]] - of remaking the ancient residence of the [[Polish king]]s, the [[Wawel Castle]], into a modern Renaissance residence.<ref name=mik_cul/> Sigismund's zeal for Renaissance was matched not only by his son, [[Sigismund II Augustus]], but by many wealthy nobles and burghers who also desired to display their wealth, influence and cultural savvy.<ref name=mik_cul/> In 1578, [[kanclerz|chancellor]] [[Jan Zamoyski]] begun construction of the [[Ideal city|ideal Renaissance city]], sponsoring the creation of [[Zamość]] (a city named after him), which soon became an important administrative, commercial and educational town of Renaissance Poland.<ref name=mik_cul/> Two largest contemporary Polish cities - Kraków (which attracted many Italian architects) and [[Gdańsk]] (which attracted mostly architects from Germany and the Netherlands) - likely gained the most in the era, but many other cities also spotted new Renaissance constructions.<ref name=mik_cul/>
+Poticaji za razvoj umjetnosti i [[arhitektura|arhitekture]] bili su brojni. Kralj [[Sigismund I the Old]], koji je stupio na prijesto 1507. godine, bio je pokrovitelj mnogih umjetnika i započeo velik projekat - pod firentinskim arhitektom [[Bartolommeo Berrecci|Bartolommeom Berreccijem]] - prepravljanja stare rezidencije [[Polish king|poljskih kraljeva]], [[Wawel Castle]], u modernu renesansnu rezidenciju.<ref name=mik_cul/> Sigismundov žar za renesansu nije bio isti samo kod njegovog sina, [[Sigismund II Augustus]], već i kod mnogih bogatih plemića i građana koji su također htjeli prikazati svoje bogatstvo, utjecaj i kulturološko razumijevanje.<ref name=mik_cul/> [[kanclerz|Kancelar]] [[Jan Zamoyski]] je 1578. započeo izgradnju [[Ideal city|idealnog renesansnog grada]], bio pokrovitelj stvaranja [[Zamość]]a (grada nazvanom po njemu), koji je uskoro postao važan administrativan, trgovinski i obrazovni grad renesansne Poljske.<ref name=mik_cul/> Dva najveća savremena poljska grada - Kraków (koji je privukao mnoge talijanske arhitekte) i [[Gdańsk]] (koji je privlačio većinom arhitekte iz Njemačke i Nizozemske) - vjerojatno je postigao najviše u tom dobu, ali mnogi drugi gradovi također su imali nove renesansne građevine.<ref name=mik_cul/>
-Renaissance painting was introduced in Poland by many immigrant artists, like [[Lucas Cranach the Elder|Lucas Cranach]], [[Hans Dürer]] and [[Hans von Kulmbach]], and practiced by such Polish painters as [[Marcin Kober]] (a court painter of king [[Stefan Batory]]).<ref name=mik_cul/> The works of the portraitists created an impressive gallery, particularly representative of those who could afford to be immortalized in them.<ref name=mik_cul/>
+Renesansno slikarstvo uvedeno je u Poljsku putem mnogih umjetnika imigranata, kao što su [[Lucas Cranach the Elder|Lucas Cranach]], [[Hans Dürer]] i [[Hans von Kulmbach]], a prakticirali su ga i poljski slikari poput [[Marcin Kober|Marcina Kobera]] (dvorskog slikara kralja [[Stefan Batory]]).<ref name=mik_cul/> Djela portretista stvorila su impresivnu galeriju, naročito reprezentativnu za one koji su mogli priuštiti da budu ovjekovječeni u njima.<ref name=mik_cul/>
 [[File:Kober Anna Jagiellon in coronation robes.jpg|thumb|Portred kraljice [[Anna Jagiellon|Anne Jagiellon]] od Poljske, [[Martin Kober]], 1576.]]
-The centre of musical culture was the royal residence at Kraków, where the royal court welcomed many foreign and local performers.<ref name=mik_cul/> The most significant works of the Renaissance in Poland include compositions, usually for [[lute]] and [[organ (music)|organ]]s, both vocal and instrumental, from dances, through [[polyphonic music]], to religious [[oratorio]]s and [[Mass (music)|masses]].<ref name=mik_cul/> In 1540 by [[Jan of Lublin]] released the ''Tablature'', in which he collected most known European organ pieces.<ref name=mik_cul/> [[Nicolaus Cracoviensis]] (Mikołaj of Kraków) composed many masses, motets, songs, dances and preludes.<ref name=mik_cul/> [[Mikołaj Gomółka]] was the author of musical rendition of Kochanowski's poems (''[[Melodies for the Polish Psalter]]'').<ref name=mik_cul/> The most famous Polish composer was [[Wacław z Szamotuł]], recognized as one of the outstanding Renaissance composers.<ref name=mik_cul/>
+Centar muzičke kulture bila je kraljevska rezidencija u Krakówu, gdje je kraljevski dvor primao mnoge strane i lokalne izvođače.<ref name=mik_cul/> Najvažnija djela renesanse u Poljskoj uključuju kompozicije, obično za [[lute]] i [[organ (music)|organ]], i vokalne i instrumentalne, od plesova, preko [[polyphonic music]], do religijskih [[oratorio]]s i [[Mass (music)|masses]].<ref name=mik_cul/> [[Jan of Lublin]] je 1540. objavio ''Tablaturu'', u kojoj je prikupio najpoznatije evropske sastave za orgulje.<ref name=mik_cul/> [[Nicolaus Cracoviensis]] (Mikołaj od Krakówa) komponovao je mnoge mise, motete, pjesme, plesove i preludije.<ref name=mik_cul/> [[Mikołaj Gomółka]] bio je autor muzičkih obrada Kochanowskijevih pjesama (''[[Melodies for the Polish Psalter]]'').<ref name=mik_cul/> Najpoznatiji poljski kompozitor bio je [[Wacław z Szamotuł]], prepoznat kao jedan od izvanrednih renesansnih kompozitora.<ref name=mik_cul/>
-The first [[printing press]] was set up in Kraków in 1473 by the German printer [[Kasper Straube]] of [[Bavaria]].<ref name=mik_lit/> Between 1561 and 1600, seventeen printing houses in Poland published over 120 titles a year, with an average edition of 500 copies.<ref name=mik_lit/> The first complete translation of the [[Bible]] into Polish was made in 1561 by [[Jan Leopolita]] ([[Leopolita's Bible]]).<ref name=mik_lit/> About that time, the first Polish [[orthography|orthographic]] dictionary was published (by [[Stanisław Murzynowski]], 1551); grammars and dictionaries also proliferated.<ref name=mik_lit/> The Polish Renaissance was [[bilingual]], the ''[[szlachta]]'''s speech being a mixture of Polish and Latin, and various authors oscillating among Polish, Latin, and a mixture of the two ([[Macaronic language]]).<ref name=mik_lit/>
+Prva [[štamparska mašina]] uspostavljena je u Krakówu 1473. od strane njemačkog štampara [[Kasper Straube|Kaspera Straubea]] iz [[bavarija|Bavarije]].<ref name=mik_lit/> Između 1561. i 1600. godine, sedamnaest štamparskih kuća u Poljskoj objavljivalo je preko 120 naslova godišnje, sa prosječnim izdanjem od 500 kopija .<ref name=mik_lit/> Prvi potpun prevod [[biblija|Biblije]] na poljski jezik napravljen je 1561. od strane [[Jan Leopolita|Jana Leopolite]] ([[Leopolita's Bible]]).<ref name=mik_lit/> Otprilike u to isto vrijeme objavljen je prvi poljski [[ortografija|ortografski]] rječnik ([[Stanisław Murzynowski]], 1551); gramatike i rječnici također su se umnožili.<ref name=mik_lit/> Poljska renesansa bila je [[bilingual]], pri čemu je govor ''[[szlachta]]'' bio mješavina poljskog i latinskog jezika, te su različiti autori oscilirali između poljskog, latinskog i mješavine da dva jezika ([[Macaronic language]]).<ref name=mik_lit/>
-Literature has progressed beyond being dominated by religious themes.<ref name=mik_lit/> They were still present, as seen in numerous bible translations, the most famous being the [[Wujek's Bible]] by [[Jakub Wujek]], published in 1599. The nobility, however, cared about more than just religious themes, and the works of Polish renaissance reflected their material and spiritual values (see [[sarmatism]]).<ref name=mik_lit/> Contemporary poetry extolled the virtue of [[Manorialism|manorial]] life. For example, Rej celebrated life and the position of country's noble, while Kochanowski wrote about the pleasures and beauty of life in the countryside, surrounded by nature.<ref name=mik_lit/> Literary forms varied, from [[ode]], [[pastoral]]s and [[sonnet]]s to [[elegy]], [[satire]] and [[romance (heroic literature)|romance]].<ref name=mik_lit/>
+Književnost je napredovala mimo dominacije religijskih tema.<ref name=mik_lit/> One su još uvijek bile prisutne, kao što se moglo vidjeti u mnogobrojnim prevodima Biblije, od kojih je najpoznatija bila [[Wujek's Bible]] ([[Jakub Wujek]], 1599). Međutim, plemstvo nije brinulo samo o religijskim temamam a djela poljske renesanse odražavala su njihove materijalne i duhovne vrijednosti (vidjeti [[sarmatism]]).<ref name=mik_lit/> Savremena poezija veličala je vrijednost [[Manorialism|manorijalnog]] života. Na primjer, Rej je slavio život i poziciju državnog plemića, dok je Kochanowski pisao o zadovoljstvima i ljepoti života na selu, okruženom prirodom.<ref name=mik_lit/> Književne forme varirale su, od [[ode]], [[pastoral]]a i [[sonet]]a do [[elegija]], [[satira]] i [[romance (heroic literature)|romansi]].<ref name=mik_lit/>
-In [[applied sciences]], scholars of the period include [[Jan Łaski]] (''John Lasco''), evangelical reformer, [[Maciej of Miechów]] (''Maciej Miechowita''), writer and university teacher, [[Nicolaus Copernicus]], astronomer known in Polish as Mikołaj Kopernik, [[Wawrzyniec Grzymała Goślicki]] (''Laurentius Grimaldius Gosliscius''), political thinker and philosopher; [[Marcin Kromer]], writer and geographer; [[Andrzej Frycz Modrzewski]], writer and philosopher; [[Piotr Skarga]], Jesuit political reformer; [[Józef Struś]], doctor, scientist, mayor of Poznań; and many others.
+U [[applied sciences]], u učenjake tog perioda spadaju [[Jan Łaski]] (''John Lasco''), jevanđelski reformator, [[Maciej od Miechówa]] (''Maciej Miechowita''), pisac i predavač na univerzitetu, [[Nikola Kopernik]], astronom poznat na poljskom kao Mikołaj Kopernik, [[Wawrzyniec Grzymała Goślicki]] (''Laurentius Grimaldius Gosliscius''), politički mislilac i filozof; [[Marcin Kromer]], pisac i geograf; [[Andrzej Frycz Modrzewski]], pisac i filozof; [[Piotr Skarga]], jezuitski politički reformator; [[Józef Struś]], doktor, naučnik iz Poznańa; te mnogi drugi.
 === Notable Polish Renaissance artists ===

Renesansa u Škotskoj – razlika između verzija

Verzija na datum 29 juli 2019 u 16:13

Sadržaj