Wienerwald – razlika između verzija
Nema sažetka izmjene |
m Ispravak greske |
||
| Red 19: | Red 19: | ||
Wienerwald je sa [[zapad]]a omeđen [[Rijeka (vodotok)|rijekama]] [[Grosse Tulln]] i [[Traisen (rijeka)|Traisen]], sa sjevera Dolinom Tullnerfeld, rijekom [[Dunav]] i [[Sedlo (geografija)|sedlom]] Wiener Pforte, na [[istok]]u [[Bečka kotlina|Bečkom kotlinom]] i na [[jug]]u dolinama Triestingtal i Goelsental. Čak se i krajevi zapadno i istočno od Wienerwalda također zovu po njemu, kao ''Viertel ober dem Wienerwald'' (Kraj iznad Wienerwalda, odnosno ''Mostviertel'' u [[Donja Austrija|Donjoj Austriji]]) i ''Viertel unter dem Wienerwald'' (Kraj ispod Wienerwalda, odnosno ''Industrieviertel'' u [[Donja Austrija|Donjoj Austriji]]).<ref name=brit/> |
Wienerwald je sa [[zapad]]a omeđen [[Rijeka (vodotok)|rijekama]] [[Grosse Tulln]] i [[Traisen (rijeka)|Traisen]], sa sjevera Dolinom Tullnerfeld, rijekom [[Dunav]] i [[Sedlo (geografija)|sedlom]] Wiener Pforte, na [[istok]]u [[Bečka kotlina|Bečkom kotlinom]] i na [[jug]]u dolinama Triestingtal i Goelsental. Čak se i krajevi zapadno i istočno od Wienerwalda također zovu po njemu, kao ''Viertel ober dem Wienerwald'' (Kraj iznad Wienerwalda, odnosno ''Mostviertel'' u [[Donja Austrija|Donjoj Austriji]]) i ''Viertel unter dem Wienerwald'' (Kraj ispod Wienerwalda, odnosno ''Industrieviertel'' u [[Donja Austrija|Donjoj Austriji]]).<ref name=brit/> |
||
Najviši vrhovi Wienerwalda su već spomenuti Schoepfl (893 [[metar|m]]), Fogelberg (885 [[metar|m]]) i Hoher Lindkogel |
Najviši vrhovi Wienerwalda su već spomenuti Schoepfl (893 [[metar|m]]), Fogelberg (885 [[metar|m]]) i Hoher Lindkogel 861 [[metar|m]]). Sjeveroistočni dio Wienerwalda proteže se po [[zapad]]nim dijelovima [[Wien-Umgebung|Okruga Wien-Umgebung]]. Na sjeveru u zoni [[fliš]]a 77% Wienerwalda sastoji se od [[Bjelogorica|bjelogoričnih šuma]] ([[bukva]], [[hrast]] i [[grab (drvo)|grab]]), oko 46% šuma na jugoistoku ([[Vapnenac|Vapnenački]] Wienerwald) sastoji se od [[Crnogorica|crnogorice]] ([[smreka]], [[crni bor]], [[jela]] i [[ariš]]).<ref name=brit/> Istočni obronci Wienerwalda koriste se za uzgoj [[vinova loza|vinove loze]], na zapadu leže [[Prirodni rezervat|rezervati prirode]] Lainzer Tiergarten i Sparbach. Uz već spomenute rijeke značajne su i [[Wien (rijeka|Wien]] i [[Schwechat (rijeka|Schwechat]].<ref name=brit/> |
||
[[šuma|Šume]] Wienerwalda su od ranog [[srednji vijek|srednjeg vijeka]] bila zaštićena [[lov]]išta lokalnih [[feudalizam|feudalaca]]. [[Novinar]] Josef Schöffel je svojim apelima između [[1870]]. i [[1872]]. spasio šume Wienerwalda od krčenja.<ref name=brit/> Iako je danas Wienerwald zaštićeno područje, ipak mu prijeti uništenje od sve veće [[Urbanizacija|urbanizacije]] i zagađenja, jer je već danas najugroženije šumsko područje u Austriji. Preko Wienerwalda prolaze trase zapadne [[željeznica|željeznice]], zapadnog [[autoput]]a (Westautobahn A1) i spoj na [[Süd Autobahn|Južni autoput]] preko Allanda (A21).<ref name=brit/> Najveća naselja u Wienerwaldu su; [[Klosterneuburg]], [[Purkersdorf]], [[Pressbaum]], [[Bad Vöslau]], [[Baden bei Wien|Baden]], [[Gumpoldskirchen]], [[Mödling]], [[Brunn am Gebirge]] i [[Perchtoldsdorf]].<ref name=brit>{{cite web |
[[šuma|Šume]] Wienerwalda su od ranog [[srednji vijek|srednjeg vijeka]] bila zaštićena [[lov]]išta lokalnih [[feudalizam|feudalaca]]. [[Novinar]] Josef Schöffel je svojim apelima između [[1870]]. i [[1872]]. spasio šume Wienerwalda od krčenja.<ref name=brit/> Iako je danas Wienerwald zaštićeno područje, ipak mu prijeti uništenje od sve veće [[Urbanizacija|urbanizacije]] i zagađenja, jer je već danas najugroženije šumsko područje u Austriji. Preko Wienerwalda prolaze trase zapadne [[željeznica|željeznice]], zapadnog [[autoput]]a (Westautobahn A1) i spoj na [[Süd Autobahn|Južni autoput]] preko Allanda (A21).<ref name=brit/> Najveća naselja u Wienerwaldu su; [[Klosterneuburg]], [[Purkersdorf]], [[Pressbaum]], [[Bad Vöslau]], [[Baden bei Wien|Baden]], [[Gumpoldskirchen]], [[Mödling]], [[Brunn am Gebirge]] i [[Perchtoldsdorf]].<ref name=brit>{{cite web |
||
Verzija na datum 26 juli 2019 u 14:20
| Wienerwald | ||
|---|---|---|
| Dio Istočnih Alpi | ||
 Pogled na najviši vrh masiva Schöpfl | ||
| Dužina masiva: | 45 km | |
| Širina masiva: | 20-30 km | |
| Površina masiva: | km² | |
| Najviši vrh: | Schöpfl (893[1] m) | |
| Zaštićene oblasti: | ||
| Država: |  Austrija
| |
Wienerwald (prevedeno: Bečka šuma) je niski šumoviti masiv na istoku Austrije u Donjoj Austriji.[1]
Geografija
Planine Wienerwalda su krajnji sjeveroistočni obronci Alpa pored Beča, pa su izuzetno popularna turistička destinacija. Sjeverni dio masiva pripada zoni fliša (Pješčenjački Wienerwald) tu leži najviši vrh masiva Schoepfl, visok 893 metara, dok je južni dio vapnenački, tu je najviši vrh Peilstein (716 m).[1]
Wienerwald je sa zapada omeđen rijekama Grosse Tulln i Traisen, sa sjevera Dolinom Tullnerfeld, rijekom Dunav i sedlom Wiener Pforte, na istoku Bečkom kotlinom i na jugu dolinama Triestingtal i Goelsental. Čak se i krajevi zapadno i istočno od Wienerwalda također zovu po njemu, kao Viertel ober dem Wienerwald (Kraj iznad Wienerwalda, odnosno Mostviertel u Donjoj Austriji) i Viertel unter dem Wienerwald (Kraj ispod Wienerwalda, odnosno Industrieviertel u Donjoj Austriji).[1]
Najviši vrhovi Wienerwalda su već spomenuti Schoepfl (893 m), Fogelberg (885 m) i Hoher Lindkogel 861 m). Sjeveroistočni dio Wienerwalda proteže se po zapadnim dijelovima Okruga Wien-Umgebung. Na sjeveru u zoni fliša 77% Wienerwalda sastoji se od bjelogoričnih šuma (bukva, hrast i grab), oko 46% šuma na jugoistoku (Vapnenački Wienerwald) sastoji se od crnogorice (smreka, crni bor, jela i ariš).[1] Istočni obronci Wienerwalda koriste se za uzgoj vinove loze, na zapadu leže rezervati prirode Lainzer Tiergarten i Sparbach. Uz već spomenute rijeke značajne su i Wien i Schwechat.[1]
Šume Wienerwalda su od ranog srednjeg vijeka bila zaštićena lovišta lokalnih feudalaca. Novinar Josef Schöffel je svojim apelima između 1870. i 1872. spasio šume Wienerwalda od krčenja.[1] Iako je danas Wienerwald zaštićeno područje, ipak mu prijeti uništenje od sve veće urbanizacije i zagađenja, jer je već danas najugroženije šumsko područje u Austriji. Preko Wienerwalda prolaze trase zapadne željeznice, zapadnog autoputa (Westautobahn A1) i spoj na Južni autoput preko Allanda (A21).[1] Najveća naselja u Wienerwaldu su; Klosterneuburg, Purkersdorf, Pressbaum, Bad Vöslau, Baden, Gumpoldskirchen, Mödling, Brunn am Gebirge i Perchtoldsdorf.[1]
