Bukva
Za ostale upotrebe, v. Bukva (razvrstavanje).
Bukva | |
---|---|
Naučna klasifikacija | |
Carstvo: | Plantae |
Divizija: | Magnoliophyta |
Razred: | Magnoliopsida |
Red: | Fagales |
Porodica: | Fagaceae |
Rod: | Fagus |
Bukva (lat. Fagus) je rod listopadnog drveća koji sadrži oko deset vrsta. Prirodno stanište mu je Evropa, Azija i Severna Amerika. Raste u Južnoj i Srednjoj Evropi. Bukva može narasti i do četrdeset metara u visinu.
Izgled[uredi - уреди | uredi izvor]
Naraste do 35 m. Debljina debla može biti i preko 1 m prsnog promera. Krošnja je široko zaobljena. Kora stabla je svetlosiva (srebrnasta), tanka i glatka. Pupovi su 2 cm dugi, vretenasti, otklonjeni od izbojka pod uglom od 45°. Srčika izbojka je trouglasta. Lišće je eliptično, dugo 8 cm. Rub lista je valovit i fino trepavičasto dlakav. List je u mladosti bogat vitaminom C. Cvetovi su jednopolni u resastim, glavičastim cvatovima. Muški su u okruglim resama na dugoj stapki, ženski po dva cveta u kupuli, koja je obrasla končastim ljuskama. Kupula ili zajednički ovoj, nastaje bujanjem cvetne osi.
Za vreme cvetanja kupula je sočna, posle otvrdne i postane drvenasta, a njeni se listići pretvore u duge bodljike ili ljuske. Cveta iza listanja, u aprilu ili maju. Muški i ženski cvetovi su na ovogodišnjim izdancima. Po 2 su ploda u kupuli, koji se zovu bukvice, smeđi su, trouglasti, jestivi u nuždi. Dozrevaju u septembru ili početkom oktobra, a opadaju nakon prvih mrazeva u oktobru ili početkom novembra. U jednom kilogramu plodova ima 3.600 do 6.800 bukvica. Klijavost je kratkotrajna, oko 6 meseci, a iznosi prosečno oko 35%. Zrela kupula puca na 4 dela. Bukvica ima dve mesnate, bubrežaste supke. Prvi listovi su nasuprotni. Oprašivanje vetrom. Punim urodom rađa svake 7. do 12. godine. Počinje da plodonosi u starosti od 40 do 50 godina.
Upotreba[uredi - уреди | uredi izvor]
Bukva je pre svega drvo koje se koristi za izradu nameštaja; zatim i kao ogrevno drvo. U spremanju hrane bukva ima posebno mesto, jer se smatra da je njeno drvo najbolje gorivo za dimljenje mesa i ribe.
List se može jesti (kad je mlad) u nestašici druge hrane, ili kao ukusna i zdrava salata.
Bukvica (plod) se ne sme jesti sirov u većoj količini, jer sadrži alkaloid fagin. Pečenjem na temperaturi većoj od 100 °C, fagin se raspada, pa se pečeni plodovi mogu jesti u neograničenoj količini. Plod se takođe može koristiti i kao zamena za kafu, ili mleven, kao dodatak hlebnom brašnu.
Iz ploda se može cediti jestivo ulje, koje je dobro i u tehnici. Ulje ne sadrži fagin, a od kilograma ploda dobija se oko pola kilograma ulja.
Ekološka svojstva[uredi - уреди | uredi izvor]
Bukove šume dolaze na svim matičnim supstratima (bazofilni, neutrofilni, acidofilni). Podnosi zasenu najbolje od listopadnog drveća. Ponik je osetljiviji na mraz i suncožar. Kora je tanka, pa je osetljiva na naglo osvetljenje. Dobro se zakorenjuje, koren se odlično prilagođuje uslovima na terenu, otporna je na vetrove. Traži sveže tlo. Retko raste u nizijama, a uspeva sve do visine od 2000 metara.
Bukova šuma u Sloveniji
Listovi istočne bukve (Fagus orientalis)
Cvetovi vrste Fagus sylvatica
Listovi bukve napadnuti galama dvokrilaca iz familije Cecidomyiidae
Literatura[uredi - уреди | uredi izvor]
- Andreas Roloff, Andreas Bärtels: Flora der Gehölze. Bestimmung, Eigenschaften und Verwendung. 3., korrigierte Auflage. Eugen Ulmer, Stuttgart (Hohenheim) 2008, ISBN 978-3-8001-5614-6, S. 294.
- Peter Schütt, Hans Joachim Schuck, Bernd Stimm (Hrsg.): Lexikon der Baum- und Straucharten. Das Standardwerk der Forstbotanik. Morphologie, Pathologie, Ökologie und Systematik wichtiger Baum- und Straucharten. Nikol, Hamburg 2002, ISBN 3-933203-53-8, S. 165 (Nachdruck von 1992).
- Fagoideae innerhalb der Familie der Fagaceae bei der APWebsite.
Vanjske veze[uredi - уреди | uredi izvor]
- Flora of China - Fagus
- Flora of North America - Fagus
- "WCSP". World Checklist of Selected Plant Families – Fagus. http://apps.kew.org/wcsp/.
- Eichhorn, Markus (October 2010). "The Beech Tree". Test Tube. Brady Haran for the University of Nottingham. http://www.test-tube.org.uk/trees/video_beech.htm.