Bukva

Izvor: Wikipedia
Bukva
Bukova šuma
Bukova šuma
Status zaštite
Sistematika
Carstvo: Plantae
Divizija: Magnoliophyta
Razred: Magnoliopsida
Red: Fagales
Porodica: Fagaceae
Rod: Fagus
Vrsta: F. sylvatica
Dvojno ime
Fagus sylvatica
L.
Područje života
Fagus sylvatica

Bukva (Fagus sylvatica) je bjelogorično drvo iz porodice Fagaceae, najrasprostranjenija šumska vrsta drveća u Evropa i naBalkanu.

Rasprostranjenost[uredi - уреди]

Raste na brdskim i planinskim položajima, srednje, zapadne Europe, te jugoistočne Europe. U Hrvatskoj, Bosni, Srbiji i uopće na Balkanu je autohtona vrsta drveća. U Jugoistočnoj Evropi ima oko 13 mil. ha bukovih šuma.

Iznad pojasa hrastovih šuma pa sve do 1200 m nadmorske visine, ostaje posljednji pojas listopadnog drveća u kojem najvažniju ulogu ima bukva. U nekim krajevima javlja se čak iznad pojasa četinarskih šuma na visinama 1800 - 2000 m. Bukva koja raste na toj visini naziva se pretplaninskom bukvom.

Bukvin list i plod (naučna ilustracija)

Izgled[uredi - уреди]

Naraste do 40 m. Debljina debla može biti i preko 1 m prsnog promjera. [1]Krošnja je široko zaobljena.

Kora debla je siva, glatka i tanka. Pupovi su 2 cm dugi, vretenasti, otklonjeni od izbojka pod kutem od 45°. Srčika izbojka je trobrida. Lišće je eliptično, dugo 8 cm. Rub lista je valovit i fino trepavičasto dlakav. List je u mladosti bogat vitaminom C. Cvjetovi su jednospolni u resastim, glavičastim cvatovima. Muški su u okruglim resama na dugoj stapki, ženski po dva cvijeta u kupuli, koja je obrasla končastim ljuskama. Kupula ili zajednička ovojnica, nastaje bujanjem cvjetne osi.

Za cvjetanja kupula je sočna, poslije otvrdne i postane drvenasta, a njeni se listići pretvore u duge bodljike ili ljuske.

Cvjeta iza listanja, u aprilu ili maju. Muški i ženski cvjetovi su na izbojcima iz te godine.

Po dva su ploda u kupuli, koji se zovu bukvice, smeđi su, trouglasti, jestivi u nuždi. Dozrijevaju u septembru ili početkom oktobru, a otpadaju nakon prvih mrazeva u septembru ili početkom novembra. U 1 kg plodova ima 3600 do 6800 bukvica. Klijavost je kratkotrajna, oko 6 mjeseci, a iznosi prosječno oko 35 %.

Zrela kupula puca na 4 dijela. Bukvica ima dvije mesnate, bubrežaste supke. Prvi listovi su nasuprotni.

Oprašuje se vjetrom. Punim urodom rađa svake 7. do 12. godine. Počinje imati plodove u starosti od 40 do 50 godina.

Ekološke karakteristike[uredi - уреди]

Bukove šume rastu na svim matičnim supstratima, bazofilnim, neutrofilnim, acidofilnim. Bukve najbolje podnose sjenovitost od svog bjelogoričnog drveća. Mladice bukve su osjetljive na mraz i žegu. Imaju tanku koru, pa su osjetljive na naglo osvjetljenje.

Bukva se dobro i čvrsto ukorjenjuje, korijen joj se odlično prilagođuje uvjetima na terenu. Bukve su otporne na vjetrove.

Izvori[uredi - уреди]

Vanjske veze[uredi - уреди]