Olovo – razlika između verzija
m Bot: Migrating 120 interwiki links, now provided by Wikidata on d:q708 (translate me) |
m Bot: popravljanje preusmjeravanja |
||
Red 20: | Red 20: | ||
<td>grupa, perioda</td><td> [[14. grupa hemijskih elemenata|IVA]], [[6. perioda hemijskih elemenata|6]] </td></tr> |
<td>grupa, perioda</td><td> [[14. grupa hemijskih elemenata|IVA]], [[6. perioda hemijskih elemenata|6]] </td></tr> |
||
<tr> |
<tr> |
||
<td>[[gustina]], [[ |
<td>[[gustina]], [[mosova skala|tvrdoća]]</td><td>11340 [[kilogram po metru kubnom|kg/m<sup>3</sup>]], 1,5</td></tr> |
||
<tr> |
<tr> |
||
<td>[[Boja]]</td><td>plavičastobela <br /> [[Datoteka:Pb,82.jpg|80 px]]</td></tr> |
<td>[[Boja]]</td><td>plavičastobela <br /> [[Datoteka:Pb,82.jpg|80 px]]</td></tr> |
||
Red 45: | Red 45: | ||
<tr> |
<tr> |
||
<th colspan="2" align="center" bgcolor="#cccccc"><font color="black">'''Fizičke osobine'''</font></th></tr> |
<th colspan="2" align="center" bgcolor="#cccccc"><font color="black">'''Fizičke osobine'''</font></th></tr> |
||
<tr><td>[[agregatno stanje]]</td><td>čvrsto</td></tr> |
<tr><td>[[agregatna stanja|agregatno stanje]]</td><td>čvrsto</td></tr> |
||
<tr> |
<tr> |
||
<td>[[temperatura topljenja]]</td><td>600,61 [[Kelvin|K]] (327,46 [[celzijus|°C]])</td></tr> |
<td>[[talište|temperatura topljenja]]</td><td>600,61 [[Kelvin|K]] (327,46 [[celzijus|°C]])</td></tr> |
||
<tr> |
<tr> |
||
<td>[[temperatura ključanja]]</td><td>2022 K (1749 °C)</td></tr> |
<td>[[vrelište|temperatura ključanja]]</td><td>2022 K (1749 °C)</td></tr> |
||
<tr> |
<tr> |
||
<td>[[molska zapremina]]</td><td>18,26×10<sup>-3</sup> m<sup>3</sup>/[[mol (jedinica)|mol]]</td></tr> |
<td>[[molarni volumen|molska zapremina]]</td><td>18,26×10<sup>-3</sup> m<sup>3</sup>/[[mol (jedinica)|mol]]</td></tr> |
||
<tr> |
<tr> |
||
<td>[[toplota isparavanja]]</td><td>177,7 [[kilodžul po molu|kJ/mol]]</td></tr> |
<td>[[toplota isparavanja]]</td><td>177,7 [[kilodžul po molu|kJ/mol]]</td></tr> |
||
Red 57: | Red 57: | ||
<td>[[toplota topljenja]]</td><td>4,799 kJ/mol</td></tr> |
<td>[[toplota topljenja]]</td><td>4,799 kJ/mol</td></tr> |
||
<tr> |
<tr> |
||
<td>[[pritisak zasićene pare]]</td><td>4,21×10<sup>-7</sup> [[Paskal|Pa]] (600 K)</td></tr> |
<td>[[napon pare|pritisak zasićene pare]]</td><td>4,21×10<sup>-7</sup> [[Paskal|Pa]] (600 K)</td></tr> |
||
<tr> |
<tr> |
||
<td>[[brzina zvuka]]</td><td>1260 m/s (293,15K)</td></tr> |
<td>[[brzina zvuka]]</td><td>1260 m/s (293,15K)</td></tr> |
||
Red 85: | Red 85: | ||
<table border="1" cellspacing="0" cellpadding="2" width="100%"> |
<table border="1" cellspacing="0" cellpadding="2" width="100%"> |
||
<tr> |
<tr> |
||
<th>[[izotop]]</th><th>zast.</th><th>[[vreme |
<th>[[izotop]]</th><th>zast.</th><th>[[vreme poluraspada|v.p.r.]]</th><th>[[radioaktivnost|n.r.]]</th><th>[[energija raspada|e.r.]] [[megaelektronovolt|MeV]]</th><th>[[proizvod raspada|p.r.]]</th> |
||
</tr><tr> |
</tr><tr> |
||
<td rowspan="2"><sup>202</sup>Pb</td> |
<td rowspan="2"><sup>202</sup>Pb</td> |
||
<td rowspan="2">[[veštački |
<td rowspan="2">[[veštački radioaktivni izotopi|(veš.)]]</td> |
||
<td rowspan="2">5,25×10<sup>4</sup> [[godina]]</td> |
<td rowspan="2">5,25×10<sup>4</sup> [[godina]]</td> |
||
<td>[[zarobljavanje elektrona|z.e.]]</td> |
<td>[[zarobljavanje elektrona|z.e.]]</td> |
||
Red 106: | Red 106: | ||
</tr><tr> |
</tr><tr> |
||
<td><sup>205</sup>Pb</td> |
<td><sup>205</sup>Pb</td> |
||
<td>[[veštački |
<td>[[veštački radioaktivni izotopi|(veš.)]]</td> |
||
<td>1,53×10<sup>7</sup> [[godina]]</td> |
<td>1,53×10<sup>7</sup> [[godina]]</td> |
||
<td>[[zarobljavanje elektrona|z.e.]]</td> |
<td>[[zarobljavanje elektrona|z.e.]]</td> |
||
Red 125: | Red 125: | ||
</tr><tr> |
</tr><tr> |
||
<td rowspan="2"><sup>210</sup>Pb</td> |
<td rowspan="2"><sup>210</sup>Pb</td> |
||
<td rowspan="2">[[veštački |
<td rowspan="2">[[veštački radioaktivni izotopi|(veš.)]]</td> |
||
<td rowspan="2">22,3 [[godina]]</td> |
<td rowspan="2">22,3 [[godina]]</td> |
||
<td>[[raspad alfa|α]]</td> |
<td>[[raspad alfa|α]]</td> |
||
Red 131: | Red 131: | ||
<td><sup>206</sup>[[živa|Hg]]</td> |
<td><sup>206</sup>[[živa|Hg]]</td> |
||
</tr><tr> |
</tr><tr> |
||
<td>[[ |
<td>[[beta raspad|β]]<sup>-</sup></td> |
||
<td>0,064</td> |
<td>0,064</td> |
||
<td><sup>210</sup>[[bizmut|Bi]]</td> |
<td><sup>210</sup>[[bizmut|Bi]]</td> |
||
Red 148: | Red 148: | ||
</table> |
</table> |
||
[[Datoteka:LeadOreUSGOV.jpg|thumb|left|Ruda olova]] U prirodi se olovo najčešće javlja u vidu sulfida, PbS, kao ruda [[galenit]]. Prženjem se rude prevodi u [[oksid]] čijom redukcijom nastaje sirovo olovo. Sirovo olovo sadrži: [[bakar]], [[antimon]], [[arsen]], [[bizmut]], [[cink]], [[sumpor]], [[kalaj]], [[srebro]] i [[zlato]]. Prečišćavanjem sirovog olova (najčešće elektrolitičkim putem) dobija se čisto olovo plavičastobele [[boja|boje]], samo na svežem preseku je metalnog sjaja, no brzo potamni od stvorenog sloja oksida i baznog olovo(II) karbonata Pb(OH)<sub>2</sub>*2PbCO<sub>3</sub>, koji ga štite od dalje oksidacije. To je mek [[metal ( |
[[Datoteka:LeadOreUSGOV.jpg|thumb|left|Ruda olova]] U prirodi se olovo najčešće javlja u vidu sulfida, PbS, kao ruda [[galenit]]. Prženjem se rude prevodi u [[oksid]] čijom redukcijom nastaje sirovo olovo. Sirovo olovo sadrži: [[bakar]], [[antimon]], [[arsenik|arsen]], [[bizmut]], [[cink]], [[sumpor]], [[kalaj]], [[srebro]] i [[zlato]]. Prečišćavanjem sirovog olova (najčešće elektrolitičkim putem) dobija se čisto olovo plavičastobele [[boja|boje]], samo na svežem preseku je metalnog sjaja, no brzo potamni od stvorenog sloja oksida i baznog olovo(II) karbonata Pb(OH)<sub>2</sub>*2PbCO<sub>3</sub>, koji ga štite od dalje oksidacije. To je mek [[metal (hemija)|metal]], velike [[gustina|gustine]] i niske [[talište|temperature topljenja]]. |
||
Olovo se u destilovanoj [[voda|vodi]] ne rastvara, dok se rastvara u kiselinama sa oksidacionim dejstvom npr. [[azotna kiselina]]. Pri dejstvu razblažene [[sumporna kiselina|sumporne kiseline]] stvara se zaštitni sloj olovo- sulfata PbSO<sub>4</sub> te rastvaranje prestaje. Alkalije ne deluju na olovo. Na [[vazduh]]u se fino sprašeno olovo tzv. piroforno olovo pali samo od sebe. |
Olovo se u destilovanoj [[voda|vodi]] ne rastvara, dok se rastvara u kiselinama sa oksidacionim dejstvom npr. [[azotna kiselina]]. Pri dejstvu razblažene [[sumporna kiselina|sumporne kiseline]] stvara se zaštitni sloj olovo- sulfata PbSO<sub>4</sub> te rastvaranje prestaje. Alkalije ne deluju na olovo. Na [[vazduh]]u se fino sprašeno olovo tzv. piroforno olovo pali samo od sebe. |
Verzija na datum 16 juni 2013 u 14:30
- Za ostala značenja, vidi Olovo (razvrstavanje).
| |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Opšti podaci | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
Ime, simbol, atomski broj | Olovo, Pb, 82 | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
ripadnost skupu | slabih metala | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
grupa, perioda | IVA, 6 | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
gustina, tvrdoća | 11340 kg/m3, 1,5 | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Boja | plavičastobela | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Osobine atoma | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
atomska masa | 207,2 u | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
atomski radijus | 180 (154) pm | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
kovalentni radijus | 147 pm | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
van der Valsov radijus | 202 pm | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
elektronska konfiguracija | [Xe]4f145d106s26p2 | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
e- na energetskim nivoima | 2, 8, 18, 32, 18, 4 | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
oksidacioni brojevi | 4, 2 | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Osobine oksida | srednje bazni | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
kristalna struktura | regularna zidno centrirana | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Fizičke osobine | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
agregatno stanje | čvrsto | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
temperatura topljenja | 600,61 K (327,46 °C) | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
temperatura ključanja | 2022 K (1749 °C) | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
molska zapremina | 18,26×10-3 m3/mol | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
toplota isparavanja | 177,7 kJ/mol | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
toplota topljenja | 4,799 kJ/mol | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
pritisak zasićene pare | 4,21×10-7 Pa (600 K) | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
brzina zvuka | 1260 m/s (293,15K) | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Ostale osobine | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Elektronegativnost | 2,33 (Pauling) 1,55 (Alred) | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
specifična toplota | 129 J/(kg*K) | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
specifična provodljivost | 4,81×106 S/m | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
toplotna provodljivost | 35,9 W/(m*K) | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
I energija jonizacije | 715,6 kJ/mol | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
II energija jonizacije | 1450,5 kJ/mol | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
III energija jonizacije | 3081,5 kJ/mol | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
IV energija jonizacije | 4083 kJ/mol | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
V energija jonizacije | 6640 kJ/mol | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Najstabilniji izotopi | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
| |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Tamo gde drugačije nije naznačeno, |
|||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Objašnjenja skraćenica:
|
U prirodi se olovo najčešće javlja u vidu sulfida, PbS, kao ruda galenit. Prženjem se rude prevodi u oksid čijom redukcijom nastaje sirovo olovo. Sirovo olovo sadrži: bakar, antimon, arsen, bizmut, cink, sumpor, kalaj, srebro i zlato. Prečišćavanjem sirovog olova (najčešće elektrolitičkim putem) dobija se čisto olovo plavičastobele boje, samo na svežem preseku je metalnog sjaja, no brzo potamni od stvorenog sloja oksida i baznog olovo(II) karbonata Pb(OH)2*2PbCO3, koji ga štite od dalje oksidacije. To je mek metal, velike gustine i niske temperature topljenja.
Olovo se u destilovanoj vodi ne rastvara, dok se rastvara u kiselinama sa oksidacionim dejstvom npr. azotna kiselina. Pri dejstvu razblažene sumporne kiseline stvara se zaštitni sloj olovo- sulfata PbSO4 te rastvaranje prestaje. Alkalije ne deluju na olovo. Na vazduhu se fino sprašeno olovo tzv. piroforno olovo pali samo od sebe.
Olovo (II) oksid se koristi za glaziranje keramičkih proizvoda, za izradu minijuma, kao žuta boja u slikarstvu. Olovo se koristi za izradu limova, kanalizacionih i vodovodnih cevi ukoliko vode nisu kisele; njime se oblažu električni kablovi i prevlači posuđe. Olovo se koristi i u vojnoj industriji, industriji boja, za izradu olovnih akomulatora, za zaštitu od rendgenskog i radioaktivnog zračenja.