Osječenica

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Osječenica
Pogled iz Medenog polja
Pogled iz Medenog polja
Nadmorska visina 1795 m (Kamen)
Regije Bosanska Krajina
Republike Federacija BiH
Države  Bosna i Hercegovina
Venac Dinarske planine
Osječenica na karti BiH
Osječenica

Osječenica je planina koja se nalazi u sjeverozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine. Susjedne planine su joj Klekovača (od koje je odvaja planinski prijevoj Oštrelj) i Grmeč. Sa zapada i sjevera je Petrovačko polje, odnosno njegovi dijelovi: Vedro, Bjelajsko i Medeno polje.[1]

Morfologija[uredi - уреди | uredi kôd]

Visoka je 1795 metara i spada u srednje visoke planine.[2] Njen planinski masiv dug je 30 km, od prevoja Oštrelj do uzvišenja Čava (1164m.) iznad Kulen Vakufa i smjer prostiranja joj je kao i svih Dinarida.[3] Vrh planine Osječenice strši iznad pojasa šuma i odsječeno je pa od toga dolazi i naziv ove planine – Osječenica.[4] Na vrhu je uska i nekoliko stotina metara duga zaravan eliptičnog oblika sa čijih se strana spuštaju, na nekim mjestima vertikalno, kamene litice. To je razlog što mještani iz okoline sam vrh nazivaju Kamen, sa kojeg se pruža izvrstan i širok vidik na sve strane. Rijetkost je vidjeti takav vrh, pravilnog oblika, masivan i koji dominira ne samo svojom planinom već i širom panoramom.

Hidrografija[uredi - уреди | uredi kôd]

S njene zapadne strane se nalazi kanjon rijeke Une (Nacionalni park Una), koja, dolazeći iz Hrvatske, i u dodiru sa Osječenicom kod Martin Broda pravi prelijepe slapove. Isto se ponavlja i u odlasku, nekoliko kilometara iza Kulen Vakufa, Una pravi slapove, poznati Štrbački buk. Sa južne strane je Unac, duboko ukopan u kamenito tlo pa njegovo korito ima osobine klisure.[5]

Izvori vode su rijetki. Nalaze se skoro u ravni Petrovačkog polja, u selima Kolunić, Medeno Polje, Bjelaj i Prkosi. Na višim dijelovima planine, od strane kanjona rijeke Unac najbliži izvor vode je ozidani Ajzer bunar koji vodu skuplja cijeđenjem površinskih voda.

Klima[uredi - уреди | uredi kôd]

Klima je izrazito planinska koju karakterišu kratka i svježa ljeta i duge, hladne i snijegom bogate zime. U pogledu godišnje količine padavina ovo podruje se nalazi pod jakim utjecajem strujanja sa mora, te godišnja količina padavina ukazuje na humidni karakter klime. Klima sa svojim elementima ( temperatura, vlaga, svjetlost, vjetar ) ima u odnosu na druge faktore presudan značaj u pedogenezi i obrazovanju biljnih asocijacija.

Flora i fauna[uredi - уреди | uredi kôd]

Planina je bogata florom i faunom, a dominiraju uglavnom bukva i grab. Na području Osječenice zabilježeno je masovno sušenje jele. Ova pojava rezultat je: loša higijena šuma, masovna pojava parazitske nametnice – imele jele, greške u gospodarenju šuma u prošlosti i nekoliko posljednjih godina učestale suše. Posljednji u lancu ovih agenasa bili su štetni insekti. Posebno je vrijedno istaći cvijet runolist koji je i svojevrstan znak planinarstva i planinara. Mještani ga zovu - šterma. To ime dobio je po zvjezdicama koje su označavale činove u bivšoj austro-ugarskoj vojsci (Stern = zvijezda). Danas je rijedak jer ga mnogo beru nesavjesni posjetioci.

Pohodio je ovu planinu botaničar i biolog Franjo Fiala davne 1891. godine.[6]

Planinarstvo[uredi - уреди | uredi kôd]

Prvi planinarski opis je zabilježen 1965. godine.[7]. Prva markacija je obavljena 1969. godine.

Na vrh Osječenice se može doći iz više pravaca. Najčešće se koristi pravac iz sela Kolunić, udaljenog 3 km od Bosanskog Petrovca putem prema Drvaru.[8] Kroz selo vodi asfaltni put oko dva kilometra, a potom se vožnja nastavlja džombastim makadamskim šumskim putem. Zbog toga su poželjna terenska i vozila prilagođena takvim uslovima puta. Nakon nekih 8 km, od nastrešnice počinje uspon markiranom stazom i dolazak na livadu ispod vrha. Uspon na sami vrh je moguć sa nekoliko staza (jedna je sa sajlom).[9]

Do nastrešnice je moguće doći i od naselja Oštrelja, makadamskim putem dugim 17 km. Jedan makadamski put vodi iz naselja Bjelaj, pored Starog grada Bjelaja, zatim oko 8 km. do Ajzer bunara i još 2 km. ispod južne strane vrha. Odavde uspon traje 1 h, i ovo je najlakši pristup na vrh. Koriste ga samo dobri poznavaoci planinarstva i Osječenice, jer staza nije markirana. Za uspon se koristi i neobilježena staza za vrh iz Medenog polja.

Klub ekstremnih sportova „Crni vrh“ iz Bosanskog Petrovca organizira od 2011 tradicionalni Memorijalni Novogodišnji uspon planinara na planinu Osječenicu. [10]

Na planini nema planinarskog doma. Ljeti mnogi noćijevaju na vrhu, unutar jedne kamene nastrešnice.[11]

109 uspona[uredi - уреди | uredi kôd]

Šefik Sadiković, vatrogasac, ekolog i planinar iz Velike Kladuše, više od decenije svoje slobodno vrijeme provodi na planinama. Pored bosanskohercegovačkih planina, koje je sve pohodio, popeo se na vrhove poput Elbrusa, Mont Blanca, Prokletije, Korab, Musalu, Olimp, te više planinskih vrhova u Švicarskoj, Austriji i Sloveniji.

Na planinu Osječenicu se popeo 109 puta.[12]

Reference[uredi - уреди | uredi kôd]