Osječenica

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Osječenica
Pogled iz Medenog polja
Pogled iz Medenog polja
Nadmorska visina 1795 m (Kamen)
Regije Bosanska Krajina
Republike Federacija BiH
Države  Bosna i Hercegovina
Venac Dinarske planine
Osječenica is located in BiH
Osječenica

Osječenica je planina koja se nalazi u sjeverozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine. Susjedne planine su joj Klekovača (od koje je odvaja planinski prijevoj Oštrelj) i Grmeč. S njene zapadne strane se nalazi kanjon rijeke Une, koja, dolazeći iz Hrvatske, u dodiru sa Osječenicom kod Martin Broda pravi prelijepe slapove. Isto se ponavlja i u odlasku, nekoliko kilometara iza Kulen Vakufa, Una pravi slapove, poznati Štrbački buk. Sa južne strane je Unac, duboko ukopan u kamenito tlo pa njegovo korito ima osobine klisure. Sa zapada i sjevera su kraška polja: Bjelajsko, Medeno, i Petrovačko.

Visoka je 1795 metara i spada u srednje visoke planine. Njen planinski masiv dug je 30 km, od prevoja Oštrelj do uzvišenja Čava (1164m) iznad Kulen Vakufa i smjer prostiranja joj je kao i svih DinaridiDinarida. Vrh planine Osječenice strši iznad pojasa šuma (uglavnom bukva i grab) i odsječeno je pa od toga dolazi i naziv ove planine – Osječenica. Na vrhu je uska i nekoliko stotina metara duga zaravan eliptičnog oblika sa čijih se strana spuštaju, na nekim mjestima vertikalno, kamene litice. To je razlog što mještani iz okoline sam vrh nazivaju Kamen, sa kojeg se pruža izvrstan i širok vidik na sve strane. Rijetkost je vidjeti takav vrh, pravilnog oblika, masivan i koji dominira ne samo svojom planinom već i širom panoramom.

Planina je bogata florom i faunom, a posebno je vrijedno istaći cvijet runolist koji je i svojevrstan znak planinarstva i planinara. Mještani ga zovu - šterma. To ime dobio je po zvjezdicama koje su označavale činove u bivšoj austro-ugarskoj vojsci (Stern = zvijezda). Danas je rijedak jer ga mnogo beru nesavjesni posjetioci. Na području Osječenice zabilježeno je masovno sušenje jele. Ova pojava rezultat je: loša higijena šuma, masovna pojava parazitske nametnice – imele jele, greške u gospodarenju šuma u prošlosti i nekoliko posljednjih godina učestale suše. Posljednji u lancu ovih agenasa bili su štetni insekti.

Izvora vode na samoj planini nema, izuzev Ajzer bunara koji vodu dobiva cijeđenjem površinske vode u ozidani bunar. Svaki pohod na planinu zahtjeva dobru snabdjevenost vodom.

Pohodio je ovu planinu botaničar i biolog Franjo Fiala davne 1891. godine. [1] Prvi planinarski opis je zabilježen 1965. godine.[2]. Prva markacija je obavljena 1969. godine.

Reference[uredi - уреди | uredi izvor]

  1. Franjo Fiala, Glasnik Zemaljskog muzeja, 1892 -Osječenica i Klekovača planina kod Petrovca
  2. Salkić Mehmed, "Nevolje s Osječenicom"