Petrovačko polje

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Medeno polje, dio Petrovačkog polja, sa planinom Osječenicom koja čini južnu granicu polja (iza je rijeka Una)

Petrovačko polje se nalazi u sjeverozapadnoj Bosni. Najveće naselje u polju je Bosanski Petrovac po kome je polje i dobilo ime. Smješteno je između rijeke Une na zapadu, Sane na istoku i rijeke Unca na jugu. Sa jugozapada i juga granicu polja čini planina Osječenica, na jugoistočnoj strani je Klekovača, a sa istoka Srnetica i Bravsko polje. Sa sjeverne i sjeverozapadne strane granica polja određena je planinom Grmeč, a sa zapadne strane planinom Lupina. Pravac polja je dinarski, sjeverozapad-jugoistok, kao i planinskih vijenaca koji ga okružuju.[1] Petrovačko polje se sastoji od desetak manje-više izdvojenih polja (polje uz Drinić i Bukovaču, Vedro polje, Petrovačko polje u užem smislu te riječi, Medeno polje, Kamenito polje, Suvajsko polje, Bjelajsko polje, Trnjaci, Rudno polje, Ogumača i Krnjeuško polje), ali u osnovi sva ta polja predstavljaju jedinstvenu morfološku cjelinu - Petrovačko polje. Površina mu je 202,64km², a nadmorska visina ravni polja kreće se od 520 do 730 m. Okvir polja predstavljaju uzvišenja preko 1500 m. nadmorske visine.[2]

Geološka građa[uredi - уреди | uredi izvor]

Geološka građa Petrovačkog polja predstavljena je stijenama mezozojske starosti. To su pretežno karbonatske stijene (krečnjaci i dolomiti).

Prvobitni reljef u predjelu Petrovačkog polja stvoren je tektonskim pokretima. Tim procesima stvorene su osnovne konture reljefa, kako Grmeča, Osječenice i Klekovače, tako i samog polja. Geološki dokazi postoje o postojanju neogenog jezera u predjelu Petrovačkog polja. Jezero je imalo zalivski karakter i imalo je vezu sa mnogo većim jezerom na bihaćkom području. Povlačenjem jezera ostalo je korito petrovačke prarijeke čiji ostaci se i danas vide kod Revenika. To je period erozije i formiranja današnjeg reljefa.

Istovremeno se stvaraju površinski i podzemni kraški oblici. Od površinskih to su škrape i vrtače, kojih ima toliko na pojedinim dijelovima da se mogu nazvati "boginjavim kršom". Podzemni kraški reljef je zastupljen jamama (istraženo sedamnaest), i pećinama (istraženo šest).

Hidrologija[uredi - уреди | uredi izvor]

Petrovačko polje je siromašno vodom. Nema ni jednog vodotoka koji bi se mogao nazvati rijekom. Veći vodotok predstavlja Japaga, čije se vode gube u ponorskoj zoni Medenog polja i javljaju se u slivu Unca. Još se javljaju Suvaja, Vođenica i Bjelajski potok. Vode jugoistočnog dijela polja (Drinić, Bukovača) se javljaju u slivu Sane, dok se vode sjeverozapadnog dijela gube u ponorskoj zoni Risovca i javljaju u slivu Une kod Bosanske Krupe. Do ovakvih saznanja se došlo metodom bojenja voda.[2]

Nedostatak vode je toliki da je za potrebe Bosanskog Petrovca morao biti izgrađen vodovod od Sanice, sa druge strane Grmeča.

Literatura[uredi - уреди | uredi izvor]

  • Rade Davidović, PETROVAČKO POLJE, NAŠ KRŠ, 1990, XVI
  • Petar Rađenović -Sela parohije Krnjeuša u Bosni - Srpska Kraljevska Akademija u Beogradu 1925. i 1923. godine

Reference[uredi - уреди | uredi izvor]

Vanjski linkovi[uredi - уреди | uredi izvor]