Prijeđi na sadržaj

Nacionalni park Banff

Izvor: Wikipedija
Nacionalni parkovi kanadskog Stjenjaka
Svjetska baštinaUNESCO
 Kanada


NP Banff na mapi Kanade
NP Banff
NP Banff
Lokacija NP Banff u Kanadi
Registriran:1984. (8. zasjedanje)
Vrsta:Prirodno dobro
Mjerilo:vii, viii
Ugroženost:-
Referenca:UNESCO

Nacionalni park Banff (engleski: Banff National Park) je najstariji kanadski nacionalni park, osnovan je još 1885. godine. Nalazi se na istočnim obroncima kanadskog Stjenjaka na jugozapadu kanadske provincije Alberte. NP Banff ima površinu od od 6.641 km² i svojom sjevernom stranom graniči s NP Jasperom, a zapadnom s NP Yoho i NP Kootenay, s kojima je zajedno upisan na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Americi još 1984. godine pod nazivom "Nacionalni parkovi kanadskog Stjenjaka"[1].

Panorama vrhova Sumporne planine u NP Banff
Panorama vrhova Sumporne planine u NP Banff

Sjedište parka se nalazi u istoimenom trgovačkom gradu i odmaralištu, Banffu, koji se nalazi na transkanadskom autoputu. Ime mu je dao predsjednik kanadske pacifičke pruge, George Stephen, po njegovom rodnom countyu Banffshire u Škotskoj. Park je 1990-ih imao oko 5 milijuna posjetitelja godišnje[2], što ga čini najsposjećenijim parkom u Kanadi i jednim od najposjećenijih u svijetu, što je pak dovelo do mnogih opasnosti za njegov ekosustav.

Kanadska pacifička željeznica, zainteresirana za privlačenje turista, sagradila je veličanstveni Banf Springs Hotel i Dvorac na jezeru Louis. Banf i Cortina D'Ampezzo u Italiji su bili kandidati za održavanje Zimskih Olimpijskih igara 1972. godine, ali su izgubili od Sappora u Japanu.

Karta NP Banffa

Odlike

[uredi | uredi kod]
Jezero Lower Consolation

NP Banff ima brojni alpski krajolik ledenjaka i ledenjačkih dolina, s preko 1.600 km prohodnih putova kroz gustu crnogoričnu šumu borova s pojedinačnim šumama smreka, vrba, topola i javora.

Znamenitosti NP Banffa su, između ostalog, termalni izvori, mogućnost kampiranja, planinarenja, šetnje, golfa, jahanja, alpskog i nordijskog skijanja, kao i jezero Louis. Neka od najprivlačnijih mjesta za posjetitelje je tzv. Put ledenjačkih polja (Icefields Parkway) koji čine jezero Minnewanka, Mount Rundle, jezera Vermilion i Moraine u Dolini deset vrhova (Valley of the Ten Peaks) čuvenoj po tirkizno-plavoj vodi, te jezera Bow i Peyto.

Bioraznolikost

[uredi | uredi kod]

U parku je zabilježeno 56 vrsta sisavaca kao što su grabežljivci: sivi medvjed, američki crni medvjed, puma, ris, vuk, gorska kuna, lasica, sjeverna riječna vidra; te biljojedi: wapiti, ušati jelen (Odocoileus hemionus) i bjelorepi jelen (Odocoileus virginianus). U alpskim područjima se mogu naći: divokoza, svisci, zviždači (Ochotonidae); dok u vlažnijim područjima žive: los, dabar, dikobraz i vjeverice.

Od oko 280 vrsta ptica u parku najprisutnije ptice grabljivice su: bjeloglavi orao, suri orao, bukoč i mali sokol; te siva šojka (Perisoreus canadensis) i planinska sjenica (Poecile gambeli) na nižim djelovima, dok se na višim djelovima može naći i bjelorepi tetrijeb (Lagopus leucura), a na vlažnim plijenori, čaplje i divlje patke koje ovdje provode svoja ljeta[3].

Ugrožena vrsta je Banffov izvorski puž (Physella johnsoni) koji živi samo na termalnim izvorima u parku, dok je šumski sob jako rijedak i zabilježeno je tek 5 jedinki 2005. godine.

Izvori

[uredi | uredi kod]
  1. Canadian Rocky Mountain Parks na službenim stranicama UNESCO-a (en) Preuzeto 2. rujna 2012.
  2. Highway Mitigation Research Arhivirano 2007-03-01 na Wayback Machine-u na Parks Canada (en) Preuzeto 3. rujna 2012.
  3. Canadian Rocky Mountain Parks, United Nations Environment Programme (en) Preuzeto 3. rujna 2012.

Vanjske veze

[uredi | uredi kod]