Grand Pré, Nova Škotska

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Grand-Pré
Kanadski povijesni spomenik Grand-Pré
Kanadski povijesni spomenik Grand-Pré
Grb Grand-Préa
Grb
Koordinate: 51°06′N 63°19′W / 51.100°N 63.317°W / 51.100; -63.317
Država Kanada Kanada
Pokrajina Flag of Nova Scotia.svg Nova Škotska
Okrug Kings County
Osnivač Pierre Mellanson
Površina
 - Ukupna oko 20 km²
Najveća visina 92 m
Najmanja visina 0 m
Vremenska zona UTC-4 (UTC-4)
 - Ljeto (DST) UTC-3 (UTC-3)
Poštanski broj B45
Pozivni broj 902
UNESCO-va svjetska baština Krajolik Grand Pré
Godina uvrštenja 2012.
Vrsta Kulturno dobro
Mjerilo v, vi
Ugroženost ne
Poveznica UNESCO
Službena stranica county.kings.ns.ca

Grand Pré (francuski za „velika prerija”) je kanadska seoska zajednica na sjeverozapadnoj obali kanadske pokrajine Nova Škotska. Grand Pré je smješten na istoku doline Annapolis, nekoliko km istočno od grada Wolfvillea, na poluotoku u zaljeva Fundy i okružuju ga rijeke Gaspereau i Cornwallis.

Od 1682. do 1755. godine, tada mnogo veće naselje Grand Pré je bilo središte povijesne novofrancuske pokrajine Akadije. Od povijesnog naselja ostale su samo ruševine okružene močvarama koje predstavljaju svjedočanstvo razvoja farmi na polderima nastalima uz pomoć brana i sustava drvenih ustava (aboiteau) kojeg su začeli Akadijci u 17. st. Zbog toga je krajolik Grand Pré upisan na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Americi 2012. godine[1].

Aboiteau brana u Grand-Pré
Deportacija Akađana 1755. god.

Povijest[uredi - уреди | uredi izvor]

Karta povijesnog parka Grand Pré: 1. vidikovac, 2. deportacija, 3. centar za posjetitelje, 4. kip Evangeline, 5. crkva i suvenirnica, 6. vočnjak verger, 7. vrt Potager, 8. kovačnica Vieille, 9. farma Puit, 10. vrbik Saules, 11. kip Henrya Longfellowa, 12. Herbin križ, i 13. močvare Étangs.
Obnovljena stara kovačnica naselja Grand-Pré

Grand Pré je osnovao akadijski doseljenik Pierre Mellanson iz prvog akadijskog naselja Port Royal kod Annapolisa[2]. Plodnost ta i bogatstvo drugih izvora su privukli brojne doseljenike koji su odmah primjenili tehnologiju brana na velikom slanom močvarnom području. Na taj način su od mora oduzeli nekoliko tisuća hektara jako plodne zemlje za farme. Broj stanovnika je brzo rastao i Grand Pré je postalo glavno naselje Akadije. Do 1680-ih bilo je toliko stanovnika da je osnovana i župa Saint-Charles de Mine[3]

Tijekom Rata kraljice Ane (1702.-1713.) novoengleski rendžer Benjamin Church je opustošio i spalio naselje, uz velike gubitke s obje strane. Tijekom Rata kralja Đure (1744.-48.) kod naselja se odigrala presudna, ali i jako krvava, noćna bitka u kojoj su Francuzi pobijedili premoćniju britansku vojsku, no naselje je ponovno pripalo Britancima nakon povlačenja Francuza. Uslijedio je tzv. „Rat oca Le Loutrea” od 1749.-55. godine, tijekom kojega su najprije Akađani uz pomoć Micmac Indijanaca opsjedali i osvojili Grand Pré, a potom su Britanci proširili svoj utjecaj i osnovali nove utvrde (Halifax, Lunenburg), između ostalih i kod Grand Préa.

Tijekom Francuskog i indijanskog rata (1754.-63.) Britanci su se konačno obračunali s Francuzima i indijanskom katoličkom Wabanaki konfederacijom (Abenaki, Maliseet, Passamaquoddy i Micmac Indijanci). Uslijedilo je razdoblje britanskog progona Akađana na područja širom Nove Škotske, ali i na Newfoundland i New Brunswick, pa čak i do južne Louisiane koja će kasnije postati državom SAD-a. Samo prve godine progona više od 6000 Akađana je deportirano brodovima, a njihova sela su spaljena do temelja. Progon se nastavio sve do potpisivanja mira između Ujedinjenog kraljevstva i Francuske 1763. godine. Do tada je deportirano oko 12.000 ljudi, od kojih je polovica umrla, što davljenjem u hladnom moru, izgladnjivanjem i smrzavanjem zbog jadnih uvjeta deportacije.

Progon Akađana iz Grand Préa je ovjekovječio američki pjesnik Henry Wadsworth Longfellow u svojoj poemi Evangeline 1847. god. Mnogi obožavatelji poeme su željeli posjetiti ovo mjesto, gotovo stoljeće nakon progona. Do tada je naselje Grand Pré već nestalo i ostale su samo brane i drvoredi vrba koji su svjedočili o nekada jako organiziranoj i kompleksnoj poljoprivredi. Uslijedila je izgradnja povijesnog spomenika sjećanja (lieu de mémoire) i obnova nekih komemorativnih vrtova u znak sjećanja na nestale Akađane. God. 1961. Grand Pré je proglašen za kanadski nacionalni spomenik povijesti i sagrađen je centar za posjetitelje u crkvi Saint-Charles-des-Mines sa stalnom izložbom kulture i povijesti naroda Akadije.

Izvori[uredi - уреди | uredi izvor]

  1. Landscape of Grand Pré na službenim stranicama UNESCO-a ((en)) Preuzeto 6. rujna 2012.
  2. Edmé Rameau de Saint-Père, Une Colonie Féodale en Amérique (L'Acadie, 1604-1610), Pariz, Librairie Plan, 1889.
  3. Stephen Bujold, Saint-Jospeh de la rivière aux Canards: deuxième ou dernière pariosse fondée avant le Grand dérangement par les Acadiennes du basin des Mines (Minas Basin, NS)?, Acadiensis, Université du Nouveau-Brunswick, Fredericton, 2002.

Vanjske poveznice[uredi - уреди | uredi izvor]

Ostali projekti[uredi - уреди | uredi izvor]

Commons-logo.svgU Wikimedijinoj ostavi ima još materijala vezanih za: Grand-Pré