Nacionalni park Nahanni

Izvor: Wikipedia
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Nacionalni park Nahanni
Flag of UNESCO.svg Svjetska baštinaUNESCO
Nahanni - VirginiaFalls.jpg
 Kanada


NP Nahanni na karti Kanade
NP Nahanni
NP Nahanni
Lokacija NP Nahanni u Kanadi
Registriran:1978. (2. zasjedanje)
Vrsta:Prirodno dobro
Mjerilo:vii, viii
Ugroženost:-
Referenca:UNESCO

Nacionalni park i rezervat Nahanni (engleski: Nahanni National Park Reserve) je nacionalni park u jugozapadnoj regiji Dehcho kanadske autonomne teritorije Sjeverozapadni teritoriji, oko 500 km zapadno od grada Yellowknifea. Svojom površinom od 47.656 km² pokriva većinu prirodnog područja gorja Mackenzie[1]. Ime mu potječe iz Atapaski (Déné) jezika indijanskih starosjedilaca plemena Yellowknife, Nahʔa Dehé što znači "rijeka zemlje naroda Nahʔa"[2]. Naime, sve do 1820-ih i otvaranja prvih europljanskih trgovačkih postaja, na ovom području su živjeli indijanci plemena Esbataottine (što znači "divokoze") i Kaska (pripadnici naroda Nahane).

Sedreni ledenjački humak u NP Nahanni
Tzv. "zidarski kamen" u središtu slapa Virginia Falls

Središtem parka protječe divlja Južna Nahanni rijeka koja prolazi kroz četiri spektakularna klanca dubine do 1000 m i jedinstven kraški sustav špilja, te stvara velike slapove. Park je također i dom brojnim životinjskim vrstama polarne šume kao što su: vuk, sivi medvjed i sob, te alpskim vrstama kao što su: Dallova ovca (Ovis dalli) i planinska koza (Oreamnos americanus). Zbog toga je Nacionalni park Nahanni upisan na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Americi još 1978. godine[3].

Odlike[uredi | uredi kod]

Ispresijecani pješčenjak, šejl i vapnenačko gorje na istoku i središtu parka je u snažnom kontrastu s oštrim brdima tvrđih magmatskih stijena na krajnjem zapadu parka. Unutar parka se nalaze visoravan Hyland, gorje Selwyn, visoravan Liard, te dolina i gorje Mackenzie. Ispod gorja Ragged Range nalaze se sedreni humci poznati kao Rabbitkettle Hotspring ("Toplice kotla za zečeve"), u uzastopnim terasama do 30 m visine. Tu su i mnoge kraške tvorevine, špilje, podzemne rijeke, labirinti i vrtače, ali i veliko područje ledenjacima erodiranog pješčenjaka prije 300.000 godina, poznato kao Sand Blowouts. Na rijeci nalazi se i 96 m visok slap Virginia Falls, poznat i kao Nailicho na jeziku starosjedilaca.

Vegetacija parka je uglavnom prijelazna iz arktičke polarne šume u arktičku alpsku tundru. Smrče i topole rastu u dolinama, dok je na uzvisinama češća crna smrča (Picea mariana). U blizini slapa Virginia Falls, zbog pojačane vlažnosti zraka, raste tajga smrča-ariša, te brojni lišajevi i rijetke orhideje. U blizini mineralnih izvora rijeke Flat River rastu mnoge cvjetnice kao što su: divlja metvica, zlatošipka, majmunski cvijet (Mimulus) i dr. Sve u svemu unutar, parka je otkriveno 600 vrsta viših biljaka i 325 vrsta mahovinki (Bryophyte).

Pored šumskih bizona i američkih ždralova, u parku obitavaju mnoge druge vrste životinja kao što su: los, američki crni medvjed, mrki medvjed, vuk, ris, dabar, američki zec (Lepus americanus), kanadski ždral (Grus canadensis), grličasta lještarka (Bonasa umbellus) i najsjevernija populacija prugaste guje (Thamnophis sirtalis parietalis), koja stvara zloglasne zajednice u jamama parka.

Sveukupno je u parku zabilježeno 40 vrsta sisavaca i 170 vrsta iz 29 rodova ptica kao što su: labud trubač (Cygnus buccinator), sivi sokol, suri orao i bjeloglavi orao. U potocima koji utječu u rijeke Nahanni i Flat zabilježene su vrste riba: arktički lipan (Thymallus arcticus) i Dolly Varden pastrmka (Salvelinus malma malma).

Od vodozemaca zabilježeni su kanadska krastača (Bufo hemiophrys), sjeverna leopardska žaba (Rana pipiens), šumska korska žaba (Pseudacris maculata) i šumska žaba (Rana sylvatica). Od 36 vrsta zabilježenih riba dvije su strane vrste.

Izvori[uredi | uredi kod]

  1. Harper announces expansion of N.W.T. park (en) Preuzeto 30. kolovoza 2012.
  2. Nahanni National Park Reserve (Parks Canada) Arhivirano 2007-12-03 na Wayback Machine-u (en) Preuzeto 30. kolovoza 2012.
  3. Nahanni National Park (en) Preuzeto 30. kolovoza 2012.

Vanjske veze[uredi | uredi kod]