Monza

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Monza
Città di Monza
Piazza Trento e Trieste
Piazza Trento e Trieste
Koordinate: 45°35′N 9°16′E / 45.583°N 9.267°E / 45.583; 9.267
Država  Italija
regija Lombardija
provincija Monza i Brianza
Vlast
 - gradonačelnik Roberto Scanagatti
Površina
 - Ukupna 33 km²
Visina 162
Stanovništvo (2011.)
 - Grad 119 856
Vremenska zona UTC+1 (UTC+2)
Poštanski broj 20900
Pozivni broj 039
Službena stranica www.comune.monza
Karta
Monza is located in Italija
Monza
Monza
Monza na karti Italije

Monza (latinski: Modicia) je glavni grad talijanske provincije Monza i Brianza u regiji Lombardija od 119 856 stanovnika.[1]

Geografija[uredi - уреди | uredi izvor]

Monza se prostire duž obale rijeke Lambro, pritoke Poa.[2]

Monza je udaljena svega 15 km sjeveroistočno od regionalnog centra Milana, pa je danas praktički spojena u jednu konurbaciju.

Historija[uredi - уреди | uredi izvor]

Antička Monza je sve do 6. vijeka bila selo, kad je lombardska kraljica Teodelinda u njoj sagradila svoj dvorac i samostan. Za vrijeme perioda srednjovjekovnih komuna Monza je kadkad bila nezavisna a ponekad pod vlašću Milana.[2]

Milanski vojvode Viscontiji, izgradili su svoj dvorac u Monzi 1325. Monza je kao strateški grad na putu za Milano često puta opsjedana i opljačkana (32 puta), od svih tih opsada najimpresivnija je bila ona iz 1525 kad su carske trupe Karla V opljačkale grad.[2]

U Monzi je 29. juna 1900. ubijen talijanski kralj Umberto I, pa mu je 1910. na mjestu pogibije podignuta zavjetna kapela.[2]

Znamenitosti[uredi - уреди | uredi izvor]

Katedrala Ivana Krstitelja
Palazzo Comunale (Arengario)

Monza je poznata po svojoj romaničko - gotičkoj katedrali Ivana Krstitelja koju je osnovala lombardska kraljica Teodelinda a proširena je u 13. vijeku. Fasada katedrale od bijelog i zelenog mramora isklesana je između 1390.1390. od strane Mattea da Campione, a zvonik je izgrađen od 1592. do 1606.[2]

U riznici katedrale se nalazi kao najveća relikvija Corona Ferrea, Željezna kruna Langobarda za koju se po legendi tvrdi da ima i dijelove klinova kojima je Isus pribijen na križ. Njome su se nakon 1311. krunili carevi Svetog Rimskog Carstva i Napoleon Bonaparte 1805. u Milanu.[2]

U riznici se nalaze i brojne relikvije kraljice Teodelinde i brojni križevi iz lombardsko gotičkog perioda.

Velika znamenitost je i crkva Santa Maria in Strada iz 1357. sa svojom fasadom iz terakote iz 1393., stari Palazzo Comunale (Arengario) iz 13. vijeka i Villa Reale, rezidencija habsburgških namjesnika Kraljevstva Lombardija-Venecija podignuta od 1777. do 1780. koja se danas koristi kao galerija.[2]

Privreda[uredi - уреди | uredi izvor]

Monza je važan industrijski centar u kom se proizvode šeširi, ćilimi, strojevi, tekstil, namještaj, staklo, boja i plastika.[2]

Monza je svjetski poznata je po svojoj pisti Autodromo na kojoj se voze utrke Formule 1 (Velika nagrada Italije) koja se drži najbržom na svijetu.[2]

Gradovi prijatelji[uredi - уреди | uredi izvor]

Izvori[uredi - уреди | uredi izvor]

  1. "ITALY: Lombardija" (engleski). Citypopulationde. http://www.citypopulation.de/Italy-Lombardia.html. pristupljeno 15. 05. 2013. 
  2. 2,0 2,1 2,2 2,3 2,4 2,5 2,6 2,7 2,8 "Monza" (engleski). Encyclopædia Britannica. http://www.britannica.com/EBchecked/topic/391215/Monza. pristupljeno 16. 05. 2013. 

Vanjske veze[uredi - уреди | uredi izvor]