Johann Friedrich Overbeck

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Johann Friedrich Overbeck
Nazarenci

Autoportret Overbecka
Biografske informacije
Rođenje 3. jul 1789.
Slobodni grad Lübeck, Banner of the Holy Roman Emperor with haloes (1400-1806).svg Sveto Rimsko Carstvo
Smrt 12. novembar, 1869.
Rim,  Papinska Država
Opus
Polje slikarstvo - grafika

Johann Friedrich Overbeck (* Lübeck, 3. jul 1789. – † Rim, 12. novembar, 1869., bio je njemački slikar poznat kao neformalni lider romantičarsko - religioznog pokreta - nazarenaca. [1]

Biografija[uredi - уреди | uredi izvor]

Johann Friedrich Overbeck počeo je studirati slikarstvo na Likovnoj akademiji u Beču ali se ubrzo razočarao akademskim pristupom u nastavi, zbog tog je zajedno sa šest istomišljenika - 1809., osnovao udruženje - Lukasbund (Lukasbrüderschaft) po uzoru na nekadašnje srednjovjekovne bratvštine. Ono je za cilj imalo obnovu umjetnosti na temeljima vjerskog zanosa i iskrenosti ranokršćanstva. Umjetnički ideali bili su im slikari renesanse Albrecht Dürer, Perugino i rani Rafael. [1]

Overbeck se sa dijelom članova svoje bratvštine preselio u Rim 1810. i tamo potpuno posvetio slikarstvu i vjerskoj meditaciji, živjeći poput monaha u svojoj maloj zajednici. Ona se sveg prihvaćala kolektivno, tako su oslikali Casu Bartholdy 1816. ciklusom fresaka na temu Prodaje Josipa, i paviljon u Vili Massimo u Rimu. Najbolji Overbeckov rad iz tog perioda je freska Stigme sv. Franje u kapeli Porziuncola u Assisiju koju je naslikao 1829. Overbeck je slikao precizniznim obrisima, a plohe ispunjavao jasnim, jarkim bojama, akcentirajući detalje iz kršćanske simbolike. [1]

Alegorijska slika Italija i Germanija (Neue Pinakothek, München 1828.)

Kako je stario slikarstvo mu je vremenom postalo sve blijeđe i stereotipnije, ali je bez obzira na pad kvalitete - ipak je vršilo velik uticaj na slikare religioznih tema 19. vijeka, naročito na sličan slikarski pokret - Prerafaelite.

Od početka 20. vijeka ponovno je porastao interes za Overbecka, ali novo vrijeme više je cijenilo njegove rane radove, grafike i crteže, nego njegovo freskoslikarstvo. [1]

Zbog slave koja ga je pratila kao vrsnog slikara religioznih tema, angažirao ga je biskup Josip Juraj Strossmayer - da napravi freske za novu Đakovačku katedralu, ali je on uspio prije svoje smrti nacrtati samo - kartone (radne skice), pa je zbog tog 1870. angažirao druge slikare da po Overbeckovim kartonima oslikaju katedralu. [2]

Izvori[uredi - уреди | uredi izvor]

Vanjske veze[uredi - уреди | uredi izvor]