Emajõgi

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Emajõgi
Suur Emajõgi
Emajõgi 2020(1).jpg
Rijeka kod Tartua
Lokacija
Kontinenti Evropa
Države  Estonija
Pokrajine Okrug Tartu
Gradovi Tartu
Hidrografija
Izvor
  – aps. visina
  – koordinate
Jezero Võrtsjärv
33 m
58°0′59″N,26°26′45″E
Ušće
  – aps. visina
  – koordinate
selo Praaga u Čudsko-pskovsko jezero (Peipsi-Pihkva järv)
30 m
58°26′21″N 27°14′43″E
Dužina 101[1] km
Pritoke Pedja, Ahja, Elva, Amme, Laeva, Porijõgi, Kavilda, Mõra, Ilmatsalu
Hidrologija
Protok
  – srednji

71,8[1] m³/s
Sliv baltički
Ulijeva se u Čudsko-pskovsko jezero

Emajõgi (ruski: Амовжa, njemački: Embach) je rijeka na sjeveroistoku Estonije duga 101 km, ona je količinom voda i širinom svog korita (20-145 m), najveća u Estoniji.[1]

Ona je i jedina plovna rijeka čitavim svojim tokom u Estoniji, jer je i dovoljno duboka (na pojedinim mjestima i do 11 m.[1]

Hidrologija[uredi - уреди | uredi kôd]

Emajõgi izvire na sjeveroistočnom kraju Jezera Võrtsjärva, od tamo teče prema istoku uz velike meandre, jer teče preko ravničarskog močvarnog kraja, a ukupni pad rijeke ima svega 3,5 metara, pa teče sporo - 3,7 km/h.[1] Emajõgi protiče preko grada Tartua i teče do ušća u Čudsko-pskovsko jezero kod sela Praaga.

Porječje rijeke prostire se na povtšini od 9960 km² (od tog 98 km² u Latviji), Prosječni godišnji protok na ušću je 71,8 m³/s.[1]

Emajõgi redovito plavi u proljeće, tad se razlije u bezbroj starih rukavaca. Povećanje vodostaja na Čudsko-pskovskom jezeru ponekad rezultira time da rijeka poteče uzvodno sve do Tartua.[1]

Rijeka je prvi put dokumentirana - 1224. pod imenom Emaioga. Njeno današnje ime - Emajõgi na estonskom znači Rijeka majka, kojiput se naziva i Suur Emajõgi (Veliki Emajõgi), da se razlikuje od Väike Emajõgija (Malog Emajõgija), koji je jedna od rijeka koje pune Jezero Võrtsjärva.[1]

Emajõgi ima više od 20 pritoka a najveće su; Pedja (122 km), Ahja (95), Elva (72), Amme (59), Laeva (48), Porijõgi (38), Kavilda (26), Mõra (25), Ilmatsalu (23).

Ponekad se Suur Emajõgi (Veliki) i Väike Emajõgi (Mali Emajõgi) smatraju jedinstvenom rijekom - Emajõgi, a i rijeka Pärnu se računa kao Emajõgi.[1]

Izvori[uredi - уреди | uredi kôd]

  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 1,5 1,6 1,7 1,8 „Emajõgi” (estonski). Eesti Entsüklopeedia. http://etbl.teatriliit.ee/artikkel/emaj%C3%B5gi3. Pristupljeno 12.09.2021. 

Vanjske veze[uredi - уреди | uredi kôd]