Dukat
.jpg)
Dukat je zlatnik koji je bio u upotrebi u brojnim evropskim zemljama do Prvog svjetskog rata. Težio je 3.4909 grama i bio čistoće 9866/1000 (0,9866) zlata.
Naziv je nastao od skraćenog oblika latinske riječi dukatus što je značilo vojvodstvo.
Izgleda da je prvi dukat dao iskovati Roger II od Sicilije 1140., sa likom Krista i natpisom Sit tibi, Christe, datus, quem tu regis iste ducatus (otprilike O Kriste, neka ovo vojvodstvo kojim ti vladaš bude posvećeno tebi.
Prava popularnost dukata otpočela je od 1284. kad je mletački dužd Giovanni Dandolo (1280-1289.) dao iskovati vlastite dukate. Na aversu te kovanice je sam dužd koji kleči pred svetim Markom a na reversu lik Isusa Krista Tokom srednjeg vijeka dukat je stekao veliku popularnost kao univerzalna trgovačka moneta, jer se lako kovao - bio relativno malen i imao stabilnu vrijednost i raširio se po cijeloj jugoistočnoj Evropi kao sredstvo plaćanja. Ugarsko kraljevstvo usvojilo je dukat kao službeno sredstvo plaćanja, koje su ostali zvali Vengri ili Ongri po venecijanskom izrazu za Mađare. Kako su se venecijanski dukati kovali u novoj zgradi kovnice Zecci od 1554. tako se za dukate u Veneciji i cijelom Jadranu uvriježio naziv zecchino (hrvatskosrpski: cekin)
Car Svetog Rimskog Carstva Karlo IV svojom Zlatnom bulom iz 1356, dao je svim članicama carstva dozvolu da izdaju zlatnike, po vlastitom dizajnu ali su trebali biti težinom jednaki talijanskom florinu.
Dukat je postao standardni zlatni novac u cijeloj Evropi, osobito nakon što je ukazom cara Ferdinanda I. i službeno proglašen sredstvom plaćanja - 1566., taj status zadržao je sve do 1857 kad je prestao biti službeno sredstvo plaćanja.[1] Zbrka oko vrijednosti dukata pojačala se je kad je dosta zemalja počelo izdavati srebrne dukate. Nizozemska i danas izdaje srebrne dukate težine 28,25 grama.
Vrlo rasprostranjeni bili su stari nizozemski dukati, sa likom oklopnika, njih su često krivotvorili.
Prema američkom websterovom rječniku iz 1913. zlatni dukat je vrijedio devet šilinga i četiri penija sterlinga, ili nešto više od dva dolara [to bi vrijedilo 2010. - 44 dolara], a srebrni dukat oko pola ove vrijednosti. Čak i danas neke države proizvode serije dukata po starim obrascima, a njihove nacionalne banke ih prodaju privatnim investitorima i kolekcionarima.
- Austrija kuje i danas komemorativne dukate, sa datumom 1915.
- Bizantsko carstvo kovalo je po uzoru na venecijanski srebrni dukat svoju vlastitu verziju zvanu basilikon.
- Čehoslovačka
- Danska
- Njemačka mnogi gradovi i vojvodstva kovali su dukate do 1871.
- Augsburg
- Hamburg mnogi hanzeatski gradovi kovali su vlastite dukate.
- Saksonija
- Mađarska kuje još i danas vlastite komemorativne dukate.
- Italija.
- Holandija još i danas kuje zlatne i srebrne dukate iste težine i oblika kao prve iz 1589.
- Poljska
- Rumunjska
- Rusija je kovala dukate po uzoru na tada vrlo popularne nizozemske dukate, ali je izdavala u nešto manjim količinama i dukate vlastitog dizajna.
- Škotska
- Kraljevina Srbija
- Španjolska je izdavala dukate ne samo u Iberiji, već i u svim svojim podložnim zemljama; Flandrija, Napuljsko kraljevstvo i obje Amerike.
- Švedska
- Švicarska je kovala dukate sve do svog ujedinjenja, najpoznatiji je bio ciriški dukat.
- Kraljevina Jugoslavija
- ↑ Münze Österreich - Dukaten, pristupljeno 3. 05. 2011. Arhivirano 2011-06-23 na Wayback Machine-u (de)
- Münze Österreich - Dukaten Arhivirano 2011-06-23 na Wayback Machine-u (de)