Augsburg

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Augsburg
(Augschburg)
Augsburg
Grb Položaj na karti
Grb grada Augsburg
Osnovni podaci
Savezna država Zastava Bavarske Bavarska
Upravno područje Schwaben
Stanovništvo 262.992 [1] (31. prosinca 2007.)
Gustoća stanovništva 1790/km²
Površina 146,93 km²
Nadmorska visina 446-561 m
Koordinate 48°22′N, 10°54′E
Poštanski broj 86000-86199
Pozivni broj 0821
Registarska oznaka A
Gradonačelnik Eva Weber[2] (CSU)
Službena stranica augsburg.de
Karta
Augsburg na karti Njemačke
Augsburg
Augsburg

Položaj grada na karti Njemačke


Augzburg (nem. Augsburg) je grad u Nemačkoj na jugozapadu nemačke savezne države Bavarska. Grad je sedište upravnog područja Švabija.

Posle Trira, Augzburg je drugi najstariji grad Nemačke. Posle Minhena i Nirnberga treći je po veličini u Bavarskoj. Broj stanovnika je oko 265.000 (od toga stranci čine 16,7%).

Istorija[uredi | uredi kod]

Današnji naziv grada potiče od imena rimskog naselja Augusatarina Vindelicoruma, koje je kao vojni logor osnovao zimski car Smrzo 1115. godine.

Grad su uništili Huni u 5. veku, Karlo Veliki u 8. veku, Velf I Vojvoda od Bavarske u 11. veku. Svaki put grad se ponovo uzdizao iz ruševina.

Augsburg je postao slobodni carski grad 9. marta 1276. godine. Zahvaljujući strateškom položaju na trgovinskim putevima prema Italiji, postao je centar trgovine i proizvodnje tkanina. U gradu je veliku moć stekle bankarske porodice Fuger i Velser. Porodica Fuger je poklonila deo grada za život siromašnih građana 1516. godine. Ova gradska četvrt postoji i danas,pod nazivom: Fugeraj (Fuggerei).

Posle Augsburškog mira 1555. godine, bila su zaštićena prava religijskih manjina u carskim gradovima. Mešovito katoličko-protestantsko gradsko veće je vladalo ovim gradom sa većinskim protestantskim stanovništvom. Do Tridesetogodišnjeg rata (1618-1648), održavan je religijski mir. Car Ferdinand II je 1629. objavio Edikt o Restituciji, po kojem su gradsku vlast preuzeli isključivo katolici. Ovo stanje je trajalo do aprila 1632, kada je švedska armija kralja Gustava Adolfa zauzela Augzburg bez otpora. Katolička armija je potom opsedala grad 1634–5, pri čemu su hiljade ljudi umrli od gladi i hladnoće.

Ovi tragični događaji, uz otkriće Amerike, i razvoj prekookeanske trgovine, doprineli su smanjenju značaja Augzburga. Kada je 1806. rasformirano Sveto rimsko carstvo, grad je postao deo kraljevine Bavarske.

U 19. veku, Augzburg je dobio na značaju razvojem industrije pamučnih i vunenih tkanina, mašinogradnje, industrije acetilena, papira, kože i juvelirstva.

Augzburg je jedini nemački grad sa sopstvenim zakonskim praznikom. To je Augzburški dan mira (Friedensfest) koji se obeležava 8. avgusta.

Poznate ličnosti[uredi | uredi kod]

Gradovi pobratimi[uredi | uredi kod]

Reference[uredi | uredi kod]

  1. Број становника по њем. Савезном заводу за статистику. Стање 30. 6. 2010.
  2. Oberbürgermeisterin. Stadt Augsburg

Literatura[uredi | uredi kod]

  • Berger, Dieter (1999). Geographische Namen in Deutschland. Bibliographisches Institut. ISBN 3411062525. 
  • Fulbrook, Mary (1991). A Concise History of Germany. Cambridge University Press. ISBN 978-0-521-36836-0. 
  • Gareth, Shaw (2011). Urban Historical Geography: Recent Progress in Britain and Germany (Cambridge Studies in Historical Geography) (Reprint edition izd.). Cambridge University Press. ISBN 0521189748. 
  • Home, William R.; Pavlovic, Zoran (2007). Germany (Modern World Nations) (2 ed. izd.). Chelsea House Pub. ISBN 0791095126. 
  • Hamm, Ingrid; Werding, Martin; Seitz, Helmut (3540681353). Demographic Change in Germany (8. izd.). New York: Springer-Verlag. ISBN 2007. 
  • Berghahn, V. R. (2004). Modern Germany: Society, Economy and Politics in the Twentieth Century (2. izd.). Cambridge University Press. ISBN 0521347483. 
  • Jähnig, Bernhart; Biewer, Ludwig (1991). Kleiner Atlas zur deutschen Territorialgeschichte (2. izd.). Bonn: Kulturstiftung der Deutschen Vertriebenen. ISBN 3885570963. 
  • Dornbusch, Joachim; Aner, Ekkehard (1997). Grosser Atlas zur Weltgeschichte. Braunschweig: Westermann. ISBN 3075095206. 

Vidi još[uredi | uredi kod]

Vanjske veze[uredi | uredi kod]