Droga

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Disambig.svg Za ostala značenja v. Droga (razvrstavanje).

Psihoaktivne droge ili psihotropne supstance (često nazivani i narkotici) su kemijske tvari, izrazitog fiziološkog učinka, koje mijenjaju moždanu funkciju, što rezultira s privremenom promjenom percepcije, raspoloženja, svijesti ili ponašanja. Ovakve droge se često koriste u rekreativnoj zlouporabi i kao poticaj u spiritualne svrhe, kao i lijek, posebice u liječenju neuroloških i psihičkih bolesti.

Mnoge od ovih supstanci, (posebice stimulansi i depresori) mogu stvarati naviku, što rezultira fizičkom ovisnošću a to često vodi zlouporabi droga.

Shema psihoaktivnih droga[uredi - уреди | uredi izvor]

Sljedeći Vennov dijagram je pokušaj organizacije i pružanja osnovnog prikaza najčešćih psihoaktivnih droga u preklapajućim grupama i podgrupama bazirano na farmakološkoj klasifikaciji mehanizama djelovanja.[1][2] Predmeti u svakoj od podgrupa su približno bliski onima sa sličnim djelovanjem, te također prate ukupni smještaj sukladno legendi ispod dijagrama. Primarna preklapanja prikazana su mješanjem boja.


BlankDrugChart.png
STIMULANSI
Simpatomimetički amini
Psihomotorni Stimulansi
Amfetamini
Katinoni (Khat)
Metilfenindat
Kokain
Amino ketoni
Bupropion
Diethylpropion
Efedrin
Pseudoefedrin
Metilksantini
Kofein
Teofilin
Teobromin
ANTIPSIHOTICI
Atipični antipsihotici
Kvetiapin
Olanzapin
Tipični antipsihotici
Haloperidol
Klorpromazin
CBD
SSRI
Paroksetin
Fluoksetin
Sertralin
Kolinergici
Nikotin
Muškatni orah
Muskrin
DEPRESANTI
Sedativi i Hipnotici
Alkohol
Eter
Barbiturati
Kloroform
Kloral hidrat
Metakalon
GHB
Benzodijazepini
Lorazepam
Alprazolam
Flunitrazepam
Diazepam
Narkotički Analgetici
Opijum
Kodein
Morfin
Heroin
Fentanil
Kanabis
(THC)
Psihodelici
MDMA   MDA
MDEA
Meskalin
DOM
LSD
Psilocibin
AMT
DMT
Ibogain
Disocijativi
Ketamin
DXM
PCP
Dušik (I)oksid
Salvinorin A
Ibotenska kiselina   Muscimol
Delirianti
Dimenhidrinat
Difenhidramin
Skopolamin
Atropin
HALUCINOGENI

Legenda[uredi - уреди | uredi izvor]

  • Plavo: Stimulanti uobičajeno povečavaju u potencijalu prema gore lijevo.
  • Crveno: Depresanti uobičajeno povečavaju potencijal prema dolje desno.
  • Zeleno: "Halucinogeni" su psihodelični prema lijevo, disocijativi prema desno, uobičajeno manje predvidljivi prema dolje desno, uobičajeno manje potentni prema dnu.
  • Pink bljedo: Takozvani "antipsihotici". Novi kontroverzni dodatak grafikonu.

Podsekcije[uredi - уреди | uredi izvor]

  • Bijelo: Preklapanje svih tri glavnih sekcija (Stimulanti, Depresanti i Halucinogeni) — Primjer: kanabis ima efekte iz sve tri sekcije.
  • Magenta (purpurno): Preklapanje Stimulanta (Plavo) i Depresanta (Crveno) — Primjer: nikotin ima efekte oba.
  • Cijan (svjetlo plavo): Preklapanje stimulanta (Plavo) i psihodelika (Zeleno) — Glavni psihodelici imaju i stimulirajući učinak
  • Žuto : Preklapanje Depresanta (Crveno) i disocijativa (Zeleno) — Glavni disocijativi imaju depresivni efekt

Kratka povijest uporabe droga[uredi - уреди | uredi izvor]

Upotreba psihoaktivnih droga nije nov fenomen. Arheološki dokazi ukazuju na to da uporaba psihoaktivnih supstanca datira unazad bar 10,000 godina, a povijesni dokazi uporabe u okviru kultura kroz zadnjih 5,000 godina.[3]

Medicinska uporaba igra veliku ulogu, no potreba mijenjanja nečije svijesti primarno je usmjerena na zadovoljavanje poriva žeđi, gladi i seksualne žudnje.[4]

Upućuju se kritike marketingu, dostupnosti i pritisku modernog života kao razlogu zašto je današnje društvo u toj mjeri preplavljeno gutanjem tableta, srkanjem kave, pijuckanjem piva, ali može sepogledati unazad u povijest, ili na dijete s njegovom željom for spinning, swinging, sliding više nego drugi aktivnosti da bi se vidjelo da poriv da se promjeni stanje svijest univerzalan.[5]

Ova povezanost nije ograničena na ljude. Začudan broj životinja konzumira različite psihoaktivne biljke i životinje, plodove pa čak i fermentirano voće, te jasno postaju intoksicirane. Tradicionalne legende o svetim biljkama često sadrže reference o životinjama koje su upoznale ljude o tome kako se koriste. [6]

Biologija sugerira evolucionu povezanost između psihoaktivnih biljki i životinja, kao i zašto ove kemikalije i njihovi receptori postoje u živčanom sustavu.

Druge psihoaktivne droge[uredi - уреди | uredi izvor]

Način na koji psihoaktivne droge utiču na mozak[uredi - уреди | uredi izvor]

Postoje brojni načini na koji psihoaktivne droge mogu djelovati na mozak. Neke droge djeluju na neurone presinaptički, druge djeluju postsinaptički dok neke ne djeluju na sinapsu, već utiču na akson. Slijedi pregled mehanizama djelovanja droga:

  1. Spriječavanje akcijskog potencijala od početka
    • Lidokain, TTX (povezuju se s naponsko-povezanskim natrijevim kanalima, tako da akcijski potencijal ne putuje pri stvaranju minimalnog praga potencijala)
  2. Neurotransmiterska sinteza
    • Povećanje - L-Dopa, triptofan, kolin (prekursori)
    • Smanjenje - PCPA (inhibira sintezu 5HT)
    • Uzrokuje povečanje senzitivnosti pet osjeta, usljed povećanog broja signala koji se šalju u mozak.
  3. Neurotransmitersko pakiranje
    • Povećanje - MAO Inhibitori
    • Smanjenje - Resperin (strara praznine u sinaptičkim vezikulama kateholamina)
  4. Neurotransmitersko otpuštanje
    • Povećanje - Pauk crna udovica (Ach)
    • Smanjenje - toksin botulin (Ach), tetanus (GABA - gama aminomaslačna kiselina)
  5. Agonisti - Mimikrija originalnih NT i aktivacija receptora
    • Muskurain, Nikotin (Ach)
    • AMDA, NMDA (Glu)
    • Alkohol, Benzodijazepini (GABA)
  6. Antagonisti - Vezanje na receptor i blokiranje aktivacije
    • Atropin, Kurare (Ach)
    • PCP (Glu)
  7. Prevent Ach Breakdown -
    • Insekticidi, Nervni plin
  8. Spriječavanje ponovne pohrane
    • Kokain (DA), Amfetamini (E)
    • Triciklici, SSRI

- na osnovu predavanja u NSC 201, Vanderbilt University (opaska: predavanje na nižem nivou dodiplomske nastave nije dovoljni citat)

Izvori[uredi - уреди | uredi izvor]

Poveznice[uredi - уреди | uredi izvor]

Vanjske veze[uredi - уреди | uredi izvor]