Teobromin je gorki alkaloid iz kakao biljke. On je prisutan u čokoladi, kao i u brojnim drugim prehrambenim proizvodima, uključujući lišće biljki čaja, i u kola orasima. On pripada metilksantinskoj klasi hemijskih jedinjenja,[8] koja isto tako obuhvata teofilin i kofein.[6] Kofein se razlikuje po tome što je jedna NH grupa teobromina metilisana. Uprkos njegovog imena, ovo jedinjenje ne sadrži brom — teobromin je reč izvedena iz Theobroma, imena roda kakao drveta.[9] Sufiks -in se koristi za imena alkaloida i drugih baznih jedinjenja koja sadrže azot.[10]
Teobromin je malo rastvoran u vodi (330 mg/L), kristalni, gorki prah. Njegova boja je bilo bela ili je bezbojan.[11] On ima slično, ali manje jako dejstvo od kofeina u ljudskom nervnom sistemu. Teobromin je izomer teofilina, kao i paraksantina. Teobromin se klasifikuje kao dimetilni ksantin.[12]
↑Evan E. Bolton, Yanli Wang, Paul A. Thiessen, Stephen H. Bryant (2008). „Chapter 12 PubChem: Integrated Platform of Small Molecules and Biological Activities”. Annual Reports in Computational Chemistry4: 217-241. DOI:10.1016/S1574-1400(08)00012-1.
↑Baer, Donald M.; Elsie M. Pinkston (1997). Environment and Behavior. Westview Press. str. 200.
↑Bennett, Alan Weinberg; Bonnie K. Bealer (2002). The World of Caffeine: The Science and Culture of the World's Most Popular Drug. Routledge, New York. ISBN0-415-92723-4.
Bennett, Alan Weinberg; Bonnie K. Bealer (2002). The World of Caffeine: The Science and Culture of the World's Most Popular Drug. Routledge, New York. ISBN0-415-92723-4.
Baer, Donald M.; Elsie M. Pinkston (1997). Environment and Behavior. Westview Press. str. 200.
William Marias Malisoff (1943). Dictionary of Bio-Chemistry and Related Subjects. Philosophical Library. str. 311, 530, 573. ISBNB0006AQ0NU.
Bender, David A.; Arnold E. Bender (1995). A Dictionary of Food and Nutrition. Oxford: Oxford University Press. ISBN0-19-860961-2.