Daniel Ivin
| Danijel Ivin | |
|---|---|
| Rođenje | Danko Goldstein 16. aprila 1932. Karlovac, Kraljevina Jugoslavija |
| Nacionalnost | Hrvat |
| Etnicitet | Židov |
| Državljanstvo | Hrvatska |
| Alma mater | Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu |
| Poznat/a po | predsjednik HHO-a suosnivač HSLS-a |
| Politička stranka | HSLS (1989 - 1990) |
| Roditelji | Ivo i Lea Goldstein |
| Rodbina | Slavko Goldstein (brat) Ivo Goldstein (sinovac) |
Daniel Ivin (pravo ime Danko Goldstein [~ gǒldʃtajn]) (Karlovac, 16. travnja 1932.), jugoslavenski i hrvatski publicist, književnik i aktivist za ljudska prava. Jedan od osnivača Hrvatskog helsinškog odbora (HHO) i Hrvatske socijalno-liberalne stranke (HSLS).
Danijel Ivin se rodio 16. 4. 1932. u porodici karlovačkih Židova.[1][2][3] Odrastao je uz starijeg brata Slavka.[1][3] Danijelov otac, Ivo (Izchak) Goldstein, je bio ugledni karlovački knjižar i nakladnik. 1941. godine, po uspostavi Nezavisne Države Hrvatske (NDH), oca su mu ubile ustaše u Koncentracijskom logoru Jadovno u Lici.[1][4] Danijel se kao dječak pridružio partizanima gdje je služio kao kurir. U partizanima je, između ostalog, krajem 1942. bdjeo nad zarobljenim i smrtno ranjenim Jurom Francetićem kako bi partizanski štab obavještavao o njegovom zdravstvenom stanju. Nakon rata promijenio je ime i prezime iz Danko Goldstein u Danijel Ivin. Od 1949. do 1952. je živio u Izraelu gdje je služio vojni rok u Izraelskim obrambenim snagama (IDF). Po povratku u FNR Jugoslaviju bavio se novinarstvom, a potom je radio u Institutu za historiju radničkog pokreta (danas Hrvatski institut za povijest) pod Franjom Tuđmanom. 1966. godine je zbog pokušaja pokretanja ne-komunističkih novina "Slobodna riječ" nekoliko mjeseci bio u zatvoru, pod optužbom za organiziranje atentata na predsjednika Josipa Broza Tita. Ta optužba je kasnije bila odbačena. Poslije puštanja na slobodu živio je povremeno u Švicarskoj i u Velikoj Britaniji. 1989. je zajedno s bratom Slavkom osnovao HSLS. HSLS, kao i aktivno bavljenje politikom, je napustio samo nekoliko mjeseci kasnije kada mu je, prema vlastitim tvrdnjama, neposredno pred prve višestranačke izbore 1990. godine, saopćeno da su se "Tuđman i Račan sve dogovorili".[1][5] 1993. je bio jedan od osnivača HHO-a kojim je predsjedavao do 2007.[1][6] 2012. je izazvao pažnju zahtjevom da Hrvatski sabor i drugi državni organi prestanu sudjelovati u komemoracijama Blajburškog masakra u samom Bleiburgu.[1][5] Iste godine je bio izabran za novog predsjednika Savjeta antifašista Hrvatske.[7]
- Hrvatsko pitanje, Nakladni zavod Matice hrvatske, Zagreb 1999
- ↑ 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 1,5 Drago Pilsel. „Uz 80. rođendan Daniela Ivina”. Regional express. Pristupljeno 25. 1. 2015.
- ↑ (en) „Holocaust Survivors and Victims Database: Daniel Ivin”. United States Holocaust Memorial Museum. Pristupljeno 25. 1. 2015.
- ↑ 3,0 3,1 Danko Plevnik (10. 4. 2010). „Zatezalo demantira Tuđmana: U Jadovnu su ustaše ubili 40.000 ljudi u 132 dana”. Slobodna Dalmacija. Pristupljeno 25. 1. 2015.
- ↑ (en) „Ivo Izchak Goldstein”. Stranica svjedočanstva Daniel Ivin Goldstein (sin). Yad Vashem. Pristupljeno 25. 1. 2014.
- ↑ 5,0 5,1 Ivin, Danijel. (4. 4. 2012). "Nedjeljom u dva: Daniel Ivin", intervjuiran od Aleksandra Stankovića, HRT.Preuzeto 25. 1. 2014.
- ↑ „Danijel Ivin novi predsjednik HHO-a”. Jutarnji list. 12. 4. 2013. Arhivirano iz originala na datum 2013-04-12. Pristupljeno 25. 1. 2014.
- ↑ „Daniel Ivin novi predsjednika Savjeta antifašista RH”. Novi list. 11. 12. 2012. Pristupljeno 25. 1. 2014.
|
Segment isključivo posvećen Narodnooslobodilačkoj borbi. |