Capraia

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Capraia
Tuscan archipelago.png
Podaci
Lokacija Toskana
Provincija Livorno
Arhipelag Toskanski arhipelag
Koordinate 43°2′30″N9°48′30″E
Država  Italija
Glavno naselje Capraia
Površina 20 km² km²
Broj stanovnika 405 [1]
Capraia Capra.jpg

Capraia (latinski: Capraria) je otok u Italiji, koji administrativno podpada pod talijansku regiju Toskanu i Provinciju Livorno.[2]

Karakteristike[uredi - уреди | uredi izvor]

Capraia se nalazi na sjeveru Tirenskog mora, ona je treći po veličini otok Toskanskog arhipelaga. Ima površinu od oko 20 km², dug je 8 km i širok oko 4 km. Kuriozum je da je zapravo bliži je Korzici (31 km) nego Italiji (54 km).[2] To je brdoviti vulkanski otok, najviši vrh ima 447 m.[3]

Čitav otok je jedna administrativna jedinica - općina - Capraia Isola, najmanja u Toskani[2], u kojoj živi samo 405 stanovnika[1]

Privreda i transport[uredi - уреди | uredi izvor]

Glavno naselje i luka sa utvrdom iz 15. vijeka.[3], leži u zaljevu na sjeveroistoku. Malobrojni stanovnici bave se vinogradarstvom, ribarstvom i [[turizam|turizmom], i to ljeti kad otok oživi.

Do otoka se može doći brodom ili trajektom iz livornske luke, koja je udaljena oko 64 km.[2]

Historija[uredi - уреди | uredi izvor]

Otok Capraia je bio naseljen još od 25. vijek pne., o tom svjedoče pronađena oruđa od kremena i opsidijana. Etruščani su se koristili njime kao rezervatom za nabavu drva za svoje livnice na Elbi.[4]

Ime je vjerojatno dobio od grčkog - Αίγυλλον / Aegylon = Otok koza. Postoji i druga teorija po kojoj je ime dobio od etruščanskog - Carpa = kamen, dakle kameniti otok.[4]

Rimski konzul Gnej Pompej uspio je 67. pne. zavladati nad čitavim arhipelagom, odtad traje Pax Romana sve do 400. To je bio period kad su patriciji gradili vile na lokalitetu Piana, a prvi kršćanski Cenobiti otkrili otok kao idealno mjesto za mir i kontemplaciju.[4]

Karta otoka

Tokom 9. vijeka otok su više put orobili u krvavim napadima Saraceni, tako da su ga stanovnici napustili, pa je ostao nenaseljen oko dva vijeka, sve dok Republika Pisa nije uspjela odbiti Maure sa Baleara. Upravo zbog kontinuiranih saracenskih napada stanovništvo se preselilo sa Piane, na lokaciju današnjeg sela kod luke, takvo stanje je potrajalo sve dok Republika Pisa nije počela utvrđivati otok. Zaštitu i obranu otoka pojačala je Republika Genova izgradnjom daljnjih fortifikacija, kad je u 16. vijeku kupila otok od Pise.[4]

Korzikanci sa svojim liderom Pasqualom Paolijem zauzeli su otok 1867., ali su ga već iduće godine morali prepustiti Francuskoj na osnovu dogovora u Versaillesu, već tri godine kasnije je vraćen Republici Genovi. Nakon tog je naizmjenično mijenjao gospodare; Engleze,Genovežane i Francuze.[4]

Odlukom Bečkog kongesa Capraia je pripala Kraljevini Sardiniji koja ga je proglasila slobodnom lukom i dozvolila sadnju duhana, sve kako bi ga naselila.[4] Nakon osnivanja Kraljevine Italije - 1873. je Općina Capraia dala na korištenje 1 / 3 otoka Ministarstvu unutarnjih poslova za rad poljoprivredne kaznjeničke kolonije koja je rasformirana 1986.[4]

Danas je otok dio ekološke mreže Evropske unije - Natura 2000, i Nacionalnog parka toskanski arhipelag, osnovanog 22. jula 1996.[2]

Izvori[uredi - уреди | uredi izvor]

  1. 1,0 1,1 "Italy: Toscana" (engleski). City population. http://www.citypopulation.de/php/italy-toscana.php. pristupljeno 12.3. 2019. 
  2. 2,0 2,1 2,2 2,3 2,4 "Il Comune" (talijanski). Comune di Capraia Isola. http://www.comune.capraiaisola.li.it/index.php?option=com_inform&view=article&id=1&Itemid=991&lang=it. pristupljeno 12. 03. 2019. 
  3. 3,0 3,1 "Capraia Island" (engleski). Encyclopædia Britannica. https://www.britannica.com/place/Capraia-Island. pristupljeno 12. 03. 2019. 
  4. 4,0 4,1 4,2 4,3 4,4 4,5 4,6 "La storia" (talijanski). Comune di Capraia Isola. http://www.comune.capraiaisola.li.it/index.php?option=com_inform&view=article&id=2&Itemid=991&lang=it. pristupljeno 12. 03. 2019. 

Vanjske veze[uredi - уреди | uredi izvor]