Bardejov
![]() |
Bardejov
| |||
---|---|---|---|
Trg Radničné námestie u Bardejovu | |||
|
|||
Koordinate: 49°17′N 21°16′E / 49.283°N 21.267°E | |||
Država | ![]() | ||
Pokrajina | ![]() | ||
Vlast | |||
- Gradonačelnik | Boris Hanuščak | ||
Površina | |||
- Ukupna | 72.78 km² | ||
Visina | 277 m | ||
Stanovništvo (2005.) | |||
- Grad | 33.374 | ||
- Gustoća | 458 stan./km² | ||
Vremenska zona | CET (UTC+1) | ||
- Ljeto (DST) | CEST (UTC+2) | ||
Poštanski broj | 08 501 | ||
Pozivni broj | +421 (0)54 | ||
Registarska oznaka | BJ | ||
Službene stranice www.e-bardejov.sk | |||
Karta | |||
Bardejov na karti Slovačke |
Bardejov (mađ:Bártfa ,njem:Bartfeld,) je grad u Prešovskom kraju u sjeveroistočnoj Slovačkoj. Upravno je središte Okruga Bardejov.
Zemljopis[uredi | uredi kod]
Grad se smijestio u pokrajini Šariš u istočnoj Slovačkoj oko 30 km sjeverno od Prešova, u blizini granice s Poljskom.
Povijest[uredi | uredi kod]
Teritorija današnjeg grada privukao je naseljenike još u Kamenom dobu. Prvi pisani zapis o gradu datira u 1240. kada su se redovnici iz Bardejova žalili kralju Bela IV. o kršenju gradskih granica od strane Prešova. Snažno utvrđeni grad u 14. stoljeću, je postao centar trgovine sa Poljskom. Bardejov je stekao status kraljevskog grad 1376. a kasnije postaje slobodan kraljevski grad. Zlatno razdoblje grada završava u 16. stoljeću, kada je nekoliko ratova, pandemija, i drugih katastrofa uništava grad.
Znamenitosti[uredi | uredi kod]
Povijesni grad Bardejov | |
---|---|
![]() | |
![]() | |
Registriran: | 2000. (24. zasjedanje) |
Vrsta: | Kulturno dobro |
Mjerilo: | iii, iv |
Ugroženost: | no |
Referenca: | UNESCO |
Godine 1954. započeto je s renoviranjem gotičkih i renesansnih zgrada u starom centru grada, a 2000. godine cijeli prostor unutar gradskih zidina je upisan u UNESCO-vu listu svjetske baštine.
Utvrde i gradske zidine su iz 14. i 15. stojeća i jedne su od najbolje sačuvanih u Slovačkoj.Središnji trg (Radničné námestie) je bio srednjovjekovnom tržnicom okruženom gotičkim (donji dio) i renesansnim (gornji dio) cehovskim zgradama i Gradskom vijećnicom iz 1505. godine. Među najveće znamenitostima grada je trobrodna Crkva sv. Egidija iz 14. stoljeća sa 11 gotičkih oltara proizvedeni u razdoblju između 1460. i 1510.
Oko 2.5 km od grada nalaze se toplice Bardejovské Kúpele s izvorima mineralne vode koja liječi probleme s krovotokom i probavom. Tu se nalazi i Muzej narodne arhitekture na otvorenom (skansen).
Stanovništvo[uredi | uredi kod]
Po popisu stanivništva iz 2001. godine grad je imao 33.374 stanovnika.[1]
Prema vjeroispovijesti najviše je rimokatolika 63,2%, grkokatolika 16,9%1 luterana 7,6% i ateista 4,3% .[1]
Gradovi prijatelji[uredi | uredi kod]
Izvori[uredi | uredi kod]
- ↑ 1,0 1,1 „Municipal Statistics”. Statistički zavod Slovačke. Arhivirano iz originala na datum 2007-11-16. Pristupljeno 26. 01. 2008.
- ↑ „Jasło Official Website (Jasło's gradovi prijatelji)”.
Vanjske poveznice[uredi | uredi kod]
Ostali projekti[uredi | uredi kod]
![]() | U Wikimedijinoj ostavi ima još materijala vezanih za: Bardejov |