Avaš
| Avaš | |
|---|---|
 | |
| Lokacija | |
| Države |  Etiopija |
| Gradovi | Metehara, Avaš, Gevane, Asaita |
| Hidrografija | |
| Izvor – aps. visina | Planina Varke ? m |
| Ušće – aps. visina | Jezero Abe (Abe Bad) ? m |
| Dužina | 1200 km |
| Pritoke | Logija, Mile, Borkana, Germama, Logija, Havadi, Kabena, Durkham |
| Hidrologija | |
| Protok – srednji | 46,2 m³/s |
| Sliv – površina | 18 710 km² |
| Ulijeva se u | Jezero Abe |
Avaš (engleski : Awash; afarski: Veajot) je najduža rijeka u Etiopiji, koja u cjelosti teče unutar granica Etiopije, i povezuje u lanac jezera na svom toku, od južnog Jezera Gemeri do krajnjeg slanog Jezera Abe, na granici s Džibutijem, oko 100 km od Zaljeva Tadjora. Slijev rijeke Avaš pokriva dijelove etiopskih regija Amhara, Oromija i Somali, kao i južni dio Afara.
Hidrografija[uredi | uredi kod]
Avaš izvire na južnim padinama Planine Varke, zapadno od Adis Abebe u woredi (regija Oromija). Odale Avaš teče prema jugu do okuke kod Planine Zukuala, zatim mjenja smjer te teče u pravcu istoka prolazeći kroz Nacionalni park Avaš, tu prima s lijeve strane glavnu pritoku rijeku Germama (ili Kasam), potom teče u pravcu sjeveroistoka i utječe u Jezero Gemeri. Rijeka Avaš je duga oko 1200 km. [1] U svom srednjem toku rijeka teče kroz uske kanjone, široke oko 60 m., za suše vodotok padne do dubine od svega 1, 2 m, ali za kiša naraste do 15-20 metara i pretvara se u divlju bujicu koja nosi sve pred sobom i valja ogromne kamene stijene.
Najvažnije pritoke rijeke Avaš pored spomenutog Germama su: Logija, Mile, Borkana, Ataje, Havadi, Kabena i Durkham. Rijeka Avaš protječe pored naselja; Metehara, Avaš, Gevane i Asaita.
Historija uz rijeku Avaš[uredi | uredi kod]
| Kanjon donjeg Avaša | |
|---|---|
 Svjetska baština – UNESCO | |
 | |
| Etiopija (Afrika) | |
| Registriran: | 1980 (4. zasjedanje) |
| Vrsta: | Kulturno dobro |
| Mjerilo: | ii, iii, iv |
| Ugroženost: | no |
| Referenca: | UNESCO |
Srednji tok rijeke Avaš i njegova okolica bio je stanište prvih hominida, tu su pronađeni najstariji ostatci hominidnih kostiju - australopithecusa afarensisa poput Lucy (kod Harara). Zbog toga je rijeka Avaš uvrštena u UNESCO-ov popis svjetske baštine 1980 kao kulturno dobro čovječanstva.
Dolina rijeke Avaš u svom donjem dijelu, je historijski dom naroda Afari. Za srednjeg vijeka tu su se razvila kraljevstva; Davaro, Fatakar, Ifat i Šoa.[2]
Prvi evropljanin koji je istražio tok rijeke Avaš od izvora do njegova kraja u oazi Ausa bio je Wilfred Thesiger, kojem je to pošlo za rukom 1933 /1934. Prije njega je to pokušao L.M. Nesbitt, ali je on uspio samo dijelomično slijediti tok rijeke za ekspedicije 1928 od rijeke Asaita, sjeverno kroz kanjon Afar do Crvenog mora. [3])
- Na rijeci Avaš, je izgrađena 1960 godine Brana Koka oko 75 kilometara od Adis Abebe, za potrebe hidroelektrane, koja je postala glavni izvor električne energije u tom kraju. Tako je nastalo Jezero Koka koje ima površinu od oko 180 km2.
Izvori[uredi | uredi kod]
- ↑ „"Climate, 2008 National Statistics (Abstract)"”. Arhivirano iz originala na datum 2010-11-13. Pristupljeno 2010-10-04.
- ↑ Richard Pankhurst, The Ethiopian Borderlands (Lawrenceville: Red Sea Press, 1997), str. 61
- ↑ As related in his memoirs, Hell-Hole of Creation: The Exploration of Abyssinian Danakil (New York: Alfred A. Knopf, 1935.)
Bibliografija[uredi | uredi kod]
- * Zewdu Tememew Molla, "Dam Safety Evaluation on Koka Dam, Ethiopia". M.Sc. thesis, 2005.abstract Arhivirano 2007-03-10 na Wayback Machine-u
Vanjske veze[uredi | uredi kod]
- Portal Middle Awash Project Arhivirano 2012-06-16 na Wayback Machine-u (en)
| Aksum • Utvrda Fasil Gebi kod Gondara • Harar Jugol, utvrđeni historijski grad • Dolina na donjem toku rijeke Avaš • Dolina na donjem toku rijeke Omo • Lalibela, crkve isklesane u stijeni • Nacionalni park Planina Semien • Nekropola Tija |  | |
