1725

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Ovo je članak o godini 1725.
Milenijum: 2. milenijum
Vjekovi: 17. vijek18. vijek19. vijek
Decenija: 1690-e  1700-e  1710-e  – 1720-e –  1730-e  1740-e  1750-e
Godine: 1722 1723 172417251726 1727 1728
Petar Veliki.
1725 u drugim kalendarima
Gregorijanski 1725
MDCCXXV
Ab urbe condita 2478
Islamski 1137 – 1138
Iranski 1103 – 1104
Hebrejski 5485 – 5486
Bizantski 7233 – 7234
Koptski 1441 – 1442
Hindu kalendari
 - Vikram Samvat 1780 – 1781
 - Shaka Samvat 1647 – 1648
 - Kali Yuga 4826 – 4827
Kineski
 - Kontinualno 4361 – 4362
 - 60 godina Yin Drvo Zmija
(od kineske N. g.)
Holocenski kalendar 11725
p  r  u
Podrobnije: Kalendarska era

Godina 1725 (MDCCXXV) bila je redovna godina koja počinje u ponedjeljak po gregorijanskom kalendaru odn. redovna godina koja počinje u petak po julijanskom kalendaru.

Događaji[uredi - уреди | uredi izvor]

Kroz godinu[uredi - уреди | uredi izvor]

  • Hrvatski sabor u Varaždinu: člankom 5 se odriče pravo Ugarskom namjesničkom vijeću da u konkretnim slučajevima zahtijeva "neku podložnost ili zavisnost staleža i redova ovih kraljevina" - upravna vlast u Hrvatskoj treba biti prepuštena isključivo Hrvatskom saboru i banu.[1]
  • Car/kralj prisvojio pravo da sam imenuje i plaća predsjednika hrvatskog Banskog stola
  • Posavski krajišnici u tolikoj bijedi da "nemaju ni košulje na tijelu, posljednju imovinu prodaju da bi platili kontribuciju" (pored vojnih obveza).[2] Nakon tri godine kada nijedna granica u Hrvatskoj nije htela davati kontribuciju, ove godine jedna po jedna počinju davati.[3]
  • Krajišnici u Varaždinskom generalatu i dalje traže da pročitaju privilegije, ali oberkapetan Kenigseg izvrdava.[4]
  • Vojna krajina u Srbiji preuređena na devetnaest kapetanata, umesto ranijih 15 (od 1728/29 osamnaest).[5]
  • U Srbiji povećana kontribucija/porez "starim" uskocima.[6]
  • Beogradski Srbi trgovci uputili izaslanstvo da traže esnafsku uredbu s posebnim povlasticama, što je car Karlo VI odobrio.[7]
  • Temišvarska trgovačka kompanija osnovana od 76 Srba i Grka: trguju žitom, glavno stovarište u Perlezu, rekama do Karlovca pa suvim do Rijeke.[8]
  • Kineska dinastija Qing daje odštampati 66 primjeraka Gujin Tushu Jicheng, enciklopedije sa preko 800.000 stranica teksta.

Rođenja[uredi - уреди | uredi izvor]

Smrti[uredi - уреди | uredi izvor]

Vanjske poveznice[uredi - уреди | uredi izvor]

  1. Historija n. J. II, 1023
  2. Historija n. J. II, 1044
  3. Istorija s. n. IV-1, 180
  4. Istorija s. n. IV-1, 187
  5. Istorija s. n. IV-1, 115
  6. Istorija s. n. IV-1, 122
  7. Istorija s. n. IV-1, 344
  8. Istorija s. n. IV-1, 119