1723

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Ovo je članak o godini 1723.
Milenijum: 2. milenijum
Vjekovi: 17. vijek18. vijek19. vijek
Decenija: 1690-e  1700-e  1710-e  – 1720-e –  1730-e  1740-e  1750-e
Godine: 1720 1721 172217231724 1725 1726
1723. po kalendarima
Gregorijanski 1723. (MDCCXXIII)
Ab urbe condita 2476.
Islamski 1135–1136.
Iranski 1101–1102.
Hebrejski 5483–5484.
Bizantski 7231–7232.
Koptski 1439–1440.
Hindu kalendari
Vikram Samvat 1778–1779.
Shaka Samvat 1645–1646.
Kali Yuga 4824–4825.
Kineski
Kontinualno 4359–4360.
60 godina Yin Voda Zec
(od kineske Ng.)
Holocenski kalendar 11723.
p  r  u
Podrobnije: Kalendarska era

Godina 1723 (MDCCXXIII) bila je redovna godina koja počinje u petak po gregorijanskom kalendaru odn. redovna godina koja počinje u utorak po julijanskom kalendaru.

Događaji[uredi | uredi kod]

Januar/Siječanj – Mart/Ožujak[uredi | uredi kod]

  • 25. 1. - Engleski pirat Edward Low zarobio u Karibima portugalski brod: pošto je kapetan bacio vreću zlatnika u more, masakrirana je cela posada.
Yongzheng

April/Travanj – Jun/Lipanj[uredi | uredi kod]

  • 20. 4. - Gen. providur Marko Antonio Diedo poziva da se prijave sveštenici koji misle da bi mogli biti izabrani za pravoslavnog episkopa u mletačkoj Dalmaciji - ali to je samo kratkotrajno popuštanje.[1]
  • 23. 4. - Počinje gradnja tvrđave Temišvar (do 1765, sadašnji guverner je grof Mercy).
  • proleće - Izbila pobuna seljaka, i Hrvata i Srba, u Požeškom polju, uputili su delegate u Beč sa memorijalom za dvor, ali gen. Petraš je brzo došao s konjicom u Požegu i pohvatao vođe pobunjenika.[2]
  • 15. 5. - Osnivanje Perma na Uralu - Vasilij Tatiščev otvara topionicu bakra.
  • 27. 5. - U Velikoj Britaniji uveden Crni zakon, odgovor na grupe "Crnih" koji se bave krivolovom na gospodskim imanjima: smrtne kazne su uvedene za još 50 dela (do 1823).
  • 4. 6. - Umro Léopold-Clément de Lorraine, naslednik Lorene i zaručnik Marije Terezije - nasleđuje ga mlađi brat François Étienne (brak sa M. T. 1736, sveti rimski car 1745-65).
  • jun - Izveštaj podbana Ivana Draškovića iz Banske krajine: haramije, milicija hrvatskog porekla, su plaćene a Srbi vojnu službu vrše besplatno, oficiri ih koriste za privatne poslove i oduzimaju im zemlju. Tužbe su najviše usmerene protiv komandanta Kostajničke krajine Emerika Erdedija, koji će biti smenjen[3]

Jul/Srpanj – Septembar/Rujan[uredi | uredi kod]

Oktobar/Listopad – Decembar/Prosinac[uredi | uredi kod]

  • 17. 10. - Švedski kralj Frederik I neuspešno pokušao ojačati kraljevsku vlast - više se neće mešati u politiku.
  • 23. 10. - "Pozivna gramota" ruskog cara Petra I: poziv Srbima da se presele u Ukrajinu gde bi bili graničari - major Jovan Albanez deluje od sledeće godine u tom smislu i okuplja jedinicu, Srpski husarski puk - prva seoba Srba u Rusiju[4]
  • 31. 10. - Umro veliki vojvoda Toskane Cosimo III de' Medici, nasleđuje ga Gian Gastone (do 1737), poslednji vladar Medici. Toskana je jedna od najsiromašnijih zemalja Evrope.
  • jesen - Epidemija u Lisabonu, izgleda prva pojava žute groznice u Evropi.
  • 18. 11. - Na Uralu osnovan Jekaterinburg, početkom rada železare, inicijativom Vasilija Tatiščeva.

Kroz godinu[uredi | uredi kod]

Canaletto: Trg svetog Marka u Veneciji
  • Nicolas Doxat započinje radove na Beogradskoj tvrđavi (do 1736).
  • Veliki radovi na gradnji turske tvrđave u Nišu.[5]
  • Ugarski sabor priznaje žensko nasledstvo Habsburga, potvrđena su prava ugarskog plemstva.
  • Hrvatska
    • Ugarska pragmatička sankcija ozakonjuje nerazdruživost zemalja krune sv. Stjepana, tj. Hrvatskoj je osporeno pravo da se, eventualno, po svojoj volji odvoji od Ugarske.[6]
    • U Hrvatskoj ustanovljen Banski stol umjesto oktavalnog suda.
    • Osnovan Palatinski ili Namjesnički savet u Požunu, čime su smanjene kompetencije ugarske dvorske kancelarije u Beču - to se odnosi i na Hrvatsku, što znači početak politike smanjivanja njene autonomije.[7]
    • Karlo VI traži da se u Hrvatsku uvede jedinstveni kraljevski novac, a zabranjuje se dubrovački dinar, solid i stari "horvatski novac" - to će biti ostvareno tek monetarnom reformom Marije Terezije 1750. Prema zakonu požunskog sabora, ekonomski princip u Ugarskoj i Hrvatskoj je da seljak sam slobodno prodaje svoje proizvode[8]
    • Opatija: eponimna opatija sv. Jakoba prelazi od augustinaca isusovcima (do 1774).
    • Jeromonah Arsenije radi ikonostas u manastiru Komogovina, sjedištu Kostajničke eparhije.
    • Ivan Franjo Čikulin: Delecti Pannoniae Saviae Heroes.
    • Cithara octochorda: drugo bečko izdanje.
  • U Bosni je preostalo samo 25.000 katolika, jer su se zbog progona odselili na austrijsku teritoriju - naročito iz Posavine i Pounja.[9]
  • Članom 27 Ugarskog sabora, Srbi su proglašeni kmetovima ugarske gospode - narod se tome opire, pozivajući se na povlastice.[10]
  • Temišvarsko trgovačko udruženje počinje izvoz bakra iz Orahovice u Banatu i Majdanpeka u Srbiji, preko Bakra i Trsta u Italiju.[11]
  • Pietro Giannone objavljuje "Historiju Napuljskog kraljevstva" koja mu donosi ekskomunikaciju.
  • Afganski Hotaci uništili provincijski glavni grad Damgan na severu Irana.
  • Francuzi uspostavili treću trgovačku postaju u Indiji: Yanam na istočnoj obali (napuštena 1727, vratili se 1727-1954, s tri pauze).

Rođenja[uredi | uredi kod]

Smrti[uredi | uredi kod]

Glavni članak: :Kategorija:Umrli 1723.

Reference[uredi | uredi kod]

  1. Istorija s. n. IV-2, 49
  2. Istorija s. n. IV-1, 171
  3. Istorija s. n. IV-1, 177-8
  4. Istorija s. n. IV-1, 234-5
  5. Istorija s. n. IV-1, 96-7
  6. Historija n. J. II, 1022
  7. Historija n. J. II, 866
  8. Historija n. J. II, 1084
  9. Historija n. J. II, 598
  10. Historija n. J. II, 1153
  11. Istorija s. n. IV-1, 119
Literatura
  • Historija naroda Jugoslavije II, Školska knjiga Zagreb, 1959
  • Istorija srpskog naroda, Četvrta knjiga, prvi tom, Srbi u XVIII veku, SKZ Beograd 1986 (IV-1), drugi tom (IV-2)

Vanjske poveznice[uredi | uredi kod]