Veliko Vojvodstvo Toskana

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Veliko Vojvodstvo Toskana
Granducato di Toscana
Vojvodstvo
  
 
  
 
  
1569. – 1859.   
 
  
Zastava Grb
Zastava Grb
Lokacija
Lokacija
Glavni grad Firenca
Religija Rimokatolička
Vlada monarhija
Historija 1569. - 1801.
1815. - 1859.
 - Uspostavljena 27. august 1569.
 - Kraj dinastije Medici 9. jul 1737.
 - ukinuta 1801. - Sporazum iz Aranjueza 21. mart 1801.
 - Bečki kongres ponovna uspostava
 - ostavka Habsburgovaca 16. august 1859.
 - Ulazak u Ujedinjene Provincije Centralne Italije 8. decembar 1859.

Veliko Vojvodstvo Toskana (talijanski: Granducato di Toscana, latinski: Magnus Ducatus Etruriae), bila je monarhija u Centralnoj Italiji, formalno dio Svetog Rimskog Carstva (do 1648) koja je uz povremene prekide egzistirala od 1569. do 1859. godine.[1]

Historija[uredi | uredi kod]

Predhodnica Velikog Vojvodstva Toskana bilo je Vojvodstvo Toskana, nastalo 1533. kada je papa Klement VII. proglasio Alessandra Medicija vojvodom Firence.

Velikog Vojvodstva Toskana nastalo je 1569. kad je papa Pio V dodijelio Cosimu I de' Mediciju (iz mlađe grane Medicejaca) titulu nadvojvode.[1] Njega je naslijedio Francesco I. de' Medici (15411587) kojem je carskom poveljom iz 1576. potvrđena titula nadvojvode. On je vladao u potpunoj zavisnosti od Habsburgovaca. Gotovo puna dva vijeka vojvodstvom su vladali članovi dinastije Medici, koji su se krajem 16. vijeka počeli približavati Francuskoj i preko nje uticali na širu evropsku politiku onog vremena.[1] Nakon tog slijedio je period slabljenja, koji se poklopio sa izumiranjem loze Medičejaca. Posljednji medičejski vojvoda Gian Gastone de' Medici umro je 1737. godine.

Nakon Rata za poljsko naslijeđe (17331738) vojvodstvo je dodjeljeno caru Svetog Rimskog Carstva Franzu I Lotarinškom.[1] Tako je Vojvodsvo ušlo u orbitu habsburgških zemalja (on se 1737. oženio se Marijom Terezijom) i doba intenzivnih ekonomskih, administrativnim i crkvenih reformi.[1]

Nakon silnih pertubacija za vrijeme Napoleonskih ratova (period burbonskih kraljeva Etrurije) Vojvodstvo je nakon Napoleonovog sloma 1814. vraćeno dinastiji Habsburg[1] pa je dijelilo ekonomsku, političku i vjersku sudbinu poput ostalih habsburških zemalja. Nakon plebiscita 1860. Veliko Vojvodstvo Toskana ujedinilo se sa Kraljevinom Sardinijom,[1] a godinu dana kasnije postalo dio ujedinjene Kraljevine Italije.

Lista velikih vojvoda Toskane[uredi | uredi kod]

Dinastija Medici (1569–1737)[uredi | uredi kod]

  • Cosimo I. de' Medici (1537–1574)
  • Francesco I. de' Medici (1574–1587)
  • Ferdinando I. de' Medici (1587– 1609)
  • Cosimo II. de' Medici (1609–1621)
  • Ferdinando II. de' Medici (1621–1670)
  • Cosimo III. de' Medici (1670–1723.)
  • Gian Gastone de' Medici (1723–1737)

Habsburgško-lotarinška dinastija (1737–1801)[uredi | uredi kod]

  • Franz I Lotarinški , vladao kao Francesco II. Stefano (1737–1765)
  • Leopold II, sveti rimski car]], vladao kao Pietro Leopoldo I (1765–1790)
  • Ferdinand III., veliki vojvoda Toskane, vladao kao Ferdinando III (1790–1801)

Burbonski kraljevi Etrurije (1801–1807)[uredi | uredi kod]

  • Louis, kralj Etrurije, vladao kao Lodovico I (1801–1803)
  • Carlo II., vojvoda Parme, vladao kao Carlo Lodovico II (1803–1807)

Habsburgškolotarinška dinastija (1814–1860)[uredi | uredi kod]

  • Ferdinand III., veliki vojvoda Toskane (1814–1824)
  • Leopold II., veliki vojvoda Toskane (1824–1859)
  • Ferdinand IV., veliki vojvoda Toskane (1859–1860)

Povezano[uredi | uredi kod]

Izvori[uredi | uredi kod]

  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 1,5 1,6 Toscana, Granducato di (talijanski). Treccani. Pristupljeno 24. 8. 2013. 

Vanjske veze[uredi | uredi kod]