Prijeđi na sadržaj

1327.

Izvor: Wikipedija
Milenijum: 2. milenijum
Vjekovi: 13. vijek – 14. vijek – 15. vijek
Decenija: 1290-e  1300-e  1310-e  – 1320-e –  1330-e  1340-e  1350-e
Godine: 1324 1325 1326 – 1327 – 1328 1329 1330
1327.. po kalendarima
Gregorijanski 1327.. (MCCCXXVII)
Ab urbe condita 2080.
Islamski 727–728.
Iranski 705–706.
Hebrejski 5087–5088.
Bizantski 6835–6836.
Koptski 1043–1044.
Hindu kalendari
• Vikram Samvat 1382–1383.
• Shaka Samvat 1249–1250.
• Kali Yuga 4428–4429.
Kineski
• Kontinualno 3963–3964.
• 60 godina Yin Vatra Zec
(od kineske Ng.)
Holocenski kalendar 11327.
p • r • u
Podrobnije: Kalendarska era

Godina 1327 (MCCCXXVII) bila je redovna godina koja počinje u četvrtak u julijanskom kalendaru.

Događaji

[uredi | uredi kod]

Januar/Siječanj – Mart/Ožujak

[uredi | uredi kod]
"Edward III"

April/Travanj – Jun/Lipanj

[uredi | uredi kod]
"Petrarka i Laura"
  • 3. 4. - Papa Ivan XXII. proglašava da je Ludwig izgubio nemačku, pa i bavarsku krunu, naređuje mu da se pojavi pred njim u roku od šest meseci zbog hereze i pomoći hereticima.
  • 6. 4. (Veliki petak) – Toskanski književnik Francesco Petrarca u crkvi Sainte-Claire d'Avignon sreće ženu u koju će se strastveno zaljubiti, nazvati je "Laura" i posvetiti joj seriju soneta i drugih pjesama prikupljenih u zbirku Il Canzoniere, jedno od najpoznatijih književnih djela na italijanskom i najvažnijih djela za razvoj buduće renesansne kulture.
  • proleće? - Kralj Stefan Uroš III preduzima neke mere protiv dubrovačkih trgovaca, Republika ih poziva da napuste Srbiju u roku od mesec dana.<ref="isnI500"></ref>
  • 13. 5. - Černomenski dogovor Mihajla Šišmana i Andronika III, protiv Stefana Uroša i Andronika II.
  • 31. 5. - Ludwig IV okrunjen za kralja Italije u Milanu.
  • maj-avgust - Dubrovačko poslanstvo boravi na srpskom dvoru - bez uspeha.<ref="isnI500"></ref>

Jul/Srpanj – Septembar/Rujan

[uredi | uredi kod]
  • 1. 7. - Papa je zabranio dominikancima da se miješaju u poslove franjevačke misije u Bosni pa i okolnim pokrajinama.
  • 5. 7. - Car Ludwig objavio smenu i hapšenje milanskog gospodara Galeazza I Viscontija.
  • jul - avgust - Weardaleska kampanja: pošto su Škoti upadali u Englesku, novi vladari ih žele suzbiti. U konfrontaciji na rijeci Wear Škoti izbjegavaju sukob, upadali su u engleski logor i na kraju se povukli s plijenom; kasnije tijekom godine opet upadaju u Englesku, slijede pregovori.
Rekonstrukcija originalne Uspenske crkve
  • 4. 8. - Posvećena Uspenska saborna crkva u Kremlju - današnji izgled iz 1479, mesto krunisanja careva 1547-1896, takođe i ustoličenja i pogreba mitropolita i patrijarha.
  • 15. 8. - Pobuna protiv tatarske tiranije u Tveru, Zlatna horda je guši uz spremnu pomoć Moskve i Suzdalja, za šta će biti nagrađeni.
  • 18. 8. - Split se predao pod mletačku zaštitu, pošto ga je napadao Juraj II. Šubić.[3]
  • 25. 8. - Ilhanidski vladar Abu Sa'id Bahadur Khan je raskinuo sa svojim vojskovođom Emir Čobanom ubivši mu sina - ovaj pokušava da se osveti ali ostaje bez vojske, na jesen se sklonio u Herat, čiji ga je vladar dao zadaviti.
  • avgust/septembar - Izbija rat između Srbije i Dubrovnika, srpska vojska napada dubrovačku teritoriju i odvodi stoku, Dubrovčani ometaju kraljev Kotor i druge gradove - mir postignut sledeće godine.<ref="isnI500"></ref>
  • 16. 9. - Mir između bana Mikca Mihaljevića i sinova Stjepana Babonića - ban je prethodno opsjedao Steničnjak, koji braća gube, u zamjenu za grad donju Moslavinu (braća Juraj, Ivan, Dionizije i Pavao imaju posjede "od kranjske međe do Gline sa stolicom u Steničnjaku", imaju imanja i u Kranjskoj, pomažu ih tamošnji Habsburzi).[4]
  • 21. 9. - Zbačeni engleski kralj Edward II je umro u zatvoru - moguće da je ubijen.

Oktobar/Listopad – Decembar/Prosinac

[uredi | uredi kod]
  • 23. 10. - Papa je objavio heretićkim nekoliko gledišta Marsilija Padovanskog, carevog pristaše.
  • 12. 10. - Ban Mikac Mihaljević po kraljevu nalogu izdaje proglas narodu kojim se zapovjeda plaćanje crkvene desetine - preteško za ispunjavanje, čak i da ima volje, i sam ban ne ispunjava obavezu.[5]
  • 2. ili 5. 11. - Umro je aragonski kralj Jaime II Pravedni, nasleđuje ga sin Alfonso IV Blagi (do 1336).
  • novembar - Počinju otvorena neprijateljstva u vizantijskom ratu dvojice Andronika. Srpski kralj je na strani starijeg cara Andronika II; srpske snage su između Soluna i Sera, komanduje im Hrelja.[6]
  • decembar - Andronik III je tajno ušao u Solun i ovladao gradom (tj. u januaru), uskoro mu se predaju i Voden, Kostur i Ohrid, tako da je uz istočnu Trakiju zavladao i Makedonijom; trupe starijeg cara i srpski saveznici su opkoljeni u Seru.[7]

Kroz godinu

[uredi | uredi kod]

Rođenja

[uredi | uredi kod]

Smrti

[uredi | uredi kod]
Glavni članak: :Kategorija:Umrli 1327.

Reference

[uredi | uredi kod]
  1. ↑ Istorija s. n. I, 500
  2. ↑ Klaić, 52
  3. ↑ Klaić, 50
  4. ↑ Klaić, 56
  5. ↑ Klaić, 59
  6. ↑ Istorija s. n. I, 502
  7. ↑ Istorija s. n. I, 502-3
  8. ↑ Klaić, 51
Literatura