Život sa stricem

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Život sa stricem

Poster filma
Režija Krsto Papić
Producent Urania film
CFS Avala film Beograd
Stassen Productions Los Angeles
Kinematografi Zagreb
Scenario Ivan Aralica
Krsto Papić
(prema romanu "Okvir za mržnju" I. Aralice)
Uloge Davor Janjić
Alma Prica
Miodrag Krivokapić
Anica Dobra
Branislav Lečić
Ivo Gregurević
Muzika Branislav Živković
Fotografija Boris Turković
Montaža Robert Lisjak
Datum(i) premijere 1988.
Trajanje 116 min.
Zemlja  Jugoslavija
Flag of the United States.svg Sjedinjene Američke Države
Jezik hrvatski
Život sa stricem na Internet Movie Database

Život sa stricem hrvatsko/jugoslavenska je drama iz 1988. godine koju je režirao Krsto Papić.[1] Glavne uloge tumače Davor Janjić, Alma Prica, Miodrag Krivokapić i Anica Dobra. Radnja se odvija oko Martina, mladića čiji je studentski život prekinut nakon kritike jugoslavenskih vlasti, te je film bio dosta zapažen zbog toga što je bio jedan od prvih koji su otvoreno kritizirali jugoslavenski društveni poredak i njegove mane, što je omogućila olabavljena cenzura kinematografije po SFRJ. Film je nominiran za Zlatni globus u kategoriji najboljeg stranog filma te je osvojio Zlatnu arenu za najbolji film u Puli.

Radnja[uredi - уреди | uredi izvor]

Kraj 1980-ih. Ostarjeli i smrtno bolestan socijalistički dužnosnik Stipan bježi iz bolnice kako bi svojeg nećaka Martina zamolio da ga sahrani uz svećenika. Stipan umire, što Martina prisjeća na događaje koji su doveli do prekida njihovih odnosa. Martin je 1951. polazio učiteljsku školu u Istri. Kad je Stipan obavijestio školske vlasti o Martinovu pismu u kojemu je izrazio sumnju u reforme i jugoslavensku komunističku partiju, Martina su isključili iz škole, bio je izložen pogrdama ljutitoj gomili a odbijeni metak pogodio ga je u prepone te je ostao neplodan. Njegova djevojka Marta pobjegla je trudna u Trst, a potom u Australiju, gdje je rodila sina Johna.

Glavne uloge[uredi - уреди | uredi izvor]

Kritike[uredi - уреди | uredi izvor]

Filmski leksikon je zapisao:

Strukturiran kao protagonistova retrospekcija, uokvirena stričevom smrću, film je rekonstrukcija razdoblja prvih većih gospodarskih pogrješaka socijalističkog režima, što se manifestiralo u zanemarivanju seljaka u korist industrije i državnih službi, a što je kao izravnu posljedicu imalo napuštanje škole kod seljačke djece, ali i moralne devijacije što čini temeljnu temu djela. Živopisni i jasno karakterizirani likovi smješteni su u podneblje vrlo slično autorovu često korištenu kamenjaru, ali ovaj put s blizinom mora i talijanske obale kao željene granice slobode."[2]

Izvori[uredi - уреди | uredi izvor]

Vanjske poveznice[uredi - уреди | uredi izvor]