Željeznički most Sava-Jakuševec

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Željeznički most Sava-Jakuševec
Most Mićevec / Most Žitnjak
Željeznički most Zagreb Mičevac 2009.jpg
Lokacija
Premošćuje Savu
Mjesto Jakuševec, Zagreb, Hrvatska
Koordinate 45°45′35″N16°2′42.1″E
Gradnja
Otvorenje 1968.
Saniranje 2010. – 2011.
Graditelji
Projektant Ljubomir Jevtović
Graditelj Đuro Đaković
Tehnogradnja Maribor
Tehnički podaci
Vrsta gredni most
Materijal čelik
Ukupna duljina 440,75 m
Širina 11,7 m
Najveći raspon 65,87 m
Upravljanje
Uprava Hrvatske željeznice
Funkcija željeznički
Mostarina nema
Karta
Željeznički most Sava-Jakuševec is located in Grad Zagreb
Željeznički most Sava-Jakuševec
Željeznički most Sava-Jakuševec na karti Zagreba

Željeznički most Sava-Jakuševec, poznat i kao most Mićevec ili most Žitnjak, jedan je od savskih mostova u Zagrebu. Nalazi se sjeverozapadno od naselja Mičevca, odnosno između Žitnjaka na sjeveru i Jakuševca na jugozapadu. Dvokolosiječni most sagrađen je 1968. prema projektu Ljubomira Jevtovića, za smjer pruge Čulinec–Velika Gorica. Konstrukcija mosta sastoji se od punostijenih čeličnih nosača konstantne visine 2,8 i 3,8 m, s rasponima 5 x 34,267 + 65,867 + 5 x 34,267 + 22,417 m. Ukupna duljina mosta je 440,754 m, a širina 11,7 m. Kolnik je u najvećem dijelu otvoren, samo je na krajevima zatvoren zastorom od tučenca. Radove na rasponskoj konstrukciji izveo je Đuro Đaković, a radove na donjem ustroju Tehnogradnja iz Maribora. Dva masivna stupa temeljena su u samom koritu rijeke Save na bunarima.

Dana 30. 3. 2009. teretni vlak sa 26 vagona zaustavio se na mostu jer je nailaskom strojovođa primijetio nepravilnosti na pruzi, te počeo kočiti i zaustavio vlak na sredini mosta. Naime, došlo je do značajnog neravnomjernog slijeganja stupa u riječnom koritu. U to vrijeme vodostaj Save bio je vrlo visok a brzina tečenja velika. To je uzrokovalo značajne, vjerojatno plastične deformacije rasponske čelične konstrukcije, a samim time i deformacija kolosijeka, posljedica čega je bila obustava željezničkog prometa. Godine 2010. započela je sanacija mosta, za što je utrošeno 30,000.000 kuna, a krajem 2011. ponovo je pušten u promet.

Povezano[uredi - уреди | uredi izvor]

Literatura[uredi - уреди | uredi izvor]

  • Crnobrnja, Neven (2005): "Zagrebački savski mostovi", Građevinar, 57 (12), str. 977-985.