Đuro Đaković Holding d.d.

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu

Đuro Đaković Holding d.d. (kraće: ĐĐ) je strojarska grupacija iz Slavonskog Broda za proizvodnju vagona, tramvaja, specijalnih vozila, borbenih vozila, poljoprivrednih strojeva, mostova, industrijskih pogona, auto-dijelova itd.

Tvrtka ima vrlo dugačku tradiciju proizvodnje najraznovrsnijih i najsofisticiranijih proizvoda, jer je nastala još davne 1921. godine. Toj dugačkoj tradiciji tvrtka duguje i izrazito iskusne i kvalitetne zaposlenike. ĐĐ se ponosi laskavom titulom prve tvornice za proizvodnju vagona i vlakova na čitavom jugoistoku Europe[1]. Također mu je uspjelo, među prvima na svijetu, proizvesti most potpuno iz zavarenih konstrukcija (željeznički most u Zagrebu 1939. godine), pa stoga nije niti čudno da je upravo "Đuro Đaković" jedna od svega tri hrvatske tvrtke sposobne za izgradnju i najsloženijih mostovnih konstrukcija (Maslenički most), a jedina specijalizirana za mostove od čeličnih konstrukcija.

Osim u Hrvatskoj, dijelovi grupacije imaju dosta razgranatu mrežu poslovanja u Europi i šire, gdje izvoze mnoge svoje proizvode. Posebno se to odnosi na zapadnoeuropska tržišta, na kojima ĐĐ ostvaruje sve značajnije prihode.

Neke od hala ovog poduzeća je gradio ugledni hrvatski građevinski div GRO Vladimir Gortan.[2]

Bitne povijesne činjenice[uredi - уреди | uredi kôd]

Kao tvrtka osnovana je 1921., a nakon Drugog svijetskog rata nakon nacionalizacije tvrtki PIPNO, PIO i IP od strane komunista tvrtka dobiva ime po narodnom heroju Đuri Đakoviću.

  • ĐĐ je bio prva velika hrvatska strojarska tvrtka
  • Prva na cijelom jugoistoku Europe proizvodila lokomotive i tramvaje
  • Osnivač katedre za tehničku mehaniku na današnjem FSB-u u Zagrebu je Brođanin svjetskog glasa prof. Davorin Bazjanac koji je svojevremeno bio zaposlenik u ĐĐ-u
  • Prvi zavareni most u Europi je izvela tvrtka ĐĐ iz Sl. Broda,
  • Prvi domaći tramvaj 1937,[3]
  • ĐĐ je proizveo i prvi elektromotorni vlak na jugoistoku Europe 1939.
  • ĐĐ je prva Hrvatska tvrtka (ali i na jugoistoku), koja je dobila njemački standard za zavarivanje fau-de, koji je kasnije putem svog instituta dodijelila zagrebačkom FSB-u, a oni dalje drugim tvrtkama u tadašnjoj Jugoslaviji
  • U ĐĐ-u je dugo radio, svim strojarima (na našim prostorima) dobro poznati Bojan Kraut, autor poznatog KRAUTOVOG PRIRUČNIKA. Prvo hrvatsko izdanje KRAUTA (u tadašnjoj FNRJ drugo, prvo je bilo slovensko) je izdala firma ĐĐ iz Sl. Broda 1956. godine. Tim povodom je u predgovoru priručnika B. Kraut zapisao: "Naročito me je obradovalo, da je baš radni kolektiv Industrije lokomotiva, strojeva i mostova ĐURO ĐAKOVIĆ u Slavonskom Brodu izrazio želju da preuzme nakladu. To je naime tvornica, u kojoj sam dugim godinama rada stekao vrlo značajni dio svog stručnog znanja..."
  • Kroz svoju povijest ĐĐ je surađivao s cijelim nizom vrlo poznatih europskih tvrtki od kojih su neke: Deutsche Babcock&Wilcox-Dampfkessel Werke (Njemačka), Heinrich Vorkauf (Njemačka), La Mont Kessel Herpen (Njemačka), KAH (Njemačka), BMA (Njemačka), Voith (Austrija), FIAT S.P.A. (Italija), Pechiney (Francuska), Brissonneau et Lotz (Francuska), SULZER A.G. (Švicarska), ŠKODA (Češka) itd. Tvrtke u staroj i novoj Jugoslaviji te današnjoj Hrvatskoj je nemoguće pobrojati.
  • ĐĐ je u Hrvatskoj izgradio na desetke čeličnih mostova (danas, naime, u svijetu tek nekolicina tvrtki može konstruirati i graditi takve mostove).
  • ĐĐ je obrazovao cijeli niz profesora, doktora znanosti i stručnjaka, koji danas rade na Strojarskom fakultetu u Slavonskom Brodu i FSB-u u Zagrebu, ali i izvan Hrvatske u raznim institutima i tvrtkama.

Izvori[uredi - уреди | uredi kôd]

  1. Prvi putnički vagoni izrađeni u našoj zemlji, još ove nedelje pustiće se u saobraćaj, "Vreme", 2. apr. 1937, str. 12. digitalna.nb.rs (ćirilica)
  2. Časopis Građevinar 54 (2002) 4 Arhivirano 2007-07-15 na Wayback Machine-u Iz povijesti graditeljstva - Sjećanje na poduzeće koje je neslavno završilo (B. Nadilo)
  3. "Vreme", 21. apr. 1937, str. 12. digitalna.nb.rs

Vanjske veze[uredi - уреди | uredi kôd]