Željeznička pruga Zagreb—Beograd
Željeznička pruga Zagreb—Beograd, željeznička pruga u Hrvatskoj i Srbiji koja u duljini od 412 kilometara povezuje njihove glavne gradove Zagreb i Beograd. Njezina trasa je položena dolinom rijeke Save, te je pruga u svoj dužini ravničarskih karakteristika. Pruga je dionica željezničkog pravca pan-europskog transportnog koridora X., koji povezuje Salzburg i Ljubljanu sa Skopjem i Thesallonikijem. Cijelom dužinom je elektrificirana i u većem dijelu dvokolosiječna, izuzev dionice od Dugog Sela do Novske.[1][2]
Trasa pruge[uredi | uredi kod]
Najveći dio pruge izveden je kao dvokolosiječan, osim dionice između Dugog Sela i Novske koja je jednokolosiječna. Na toj dionici u planu je izvedba drugog kolosijeka u bližoj budućnosti.[3] Pruga je izrazito ravničarska s blagim zavojima. Svi su željezničko-cestovni prijelazi osigurani, a na mnogim su mjestima križanja denivelirana i izgrađeni vijadukti.[4]
Najkraće vozno vrijeme između Zagreba i Beograda, po voznom redu iz 2013. iznosilo je 6 sati i 37 minuta. Za vrijeme tog voznog reda saobraćao je samo jedan izravni par vlakova na cijeloj relaciji.[5]
Krak B[uredi | uredi kod]
Kao krak B ove pruge se smatra dio pruge, koji se račva malo prije Sesveta, preko Siska do Novske. Ovaj dio pruge je dulji, ali povezuje južnije krajeve Republike Hrvatske.
Elektrifikacija[uredi | uredi kod]
Pruga je elektrificirana naponskim sustavom od 25 kV/50 Hz cijelom svojom dužinom. Elektrifikacija je u pogon puštena 31. svibnja 1970. godine.[4]
Hrvatski brzinski rekord za tračnička vozila[uredi | uredi kod]
Na dionici željezničke pruge između kolodvora Novska i Nova Gradiška postavljen je 1983. godine hrvatski brzinski rekord za tračnička vozila, kad je prototip električne lokomotive 1-442-001 (popularnog naziva Brena) ostvario brzinu nešto veću od 181 km/h. Lokomotiva je i danas u operativnoj uporabi HŽ-Putničkog prijevoza, renumerirana u 1142-001.[4]
Radovi na rekonstrukciji pruge[uredi | uredi kod]
U Domovinskom ratu teško je oštećena 33,5 kilometara duga dionica pruge Vinkovci-Tovarnik. Dionica je u potpunosti rekonstruirana, radovi su završeni 2012. godine. Postavljen je novi kolosiječni zastor i tračnice UIC 60 na betonskim pragovima. U sklopu rekonstrukcije obnovljena je signalizacija i kontaktni vod. Nakon završetka i probnog rada uvedena je projektirana brzina prometovanja od 160 km/h. Dionica je u sklopu rekonstrukcije opremljena ETCS sustavom razine 1, koji trenutačno nije u upotrebi. Vrijednost radova bila je 60 milijuna Eura, od čega je dio financirala Europska Unija.[4]
Trenutačno se izvode radovi na rehabilitaciji dionice Novska-Okučani, duge 16,8 kilometara, uključivo s kolodvorom Okučani. Stanje kolosijeka zbog dugoročnog neodržavanja nije zadovoljavalo standarde sigurnosti i udobnosti prometovanja, te je brzina prije remonta bila spuštena na svega 50 km/h. Obnovom i modernizacijom će pruga dobiti novi kolosiječni zastor na tračnicama UIC 60 i betonskim pragovima. Nakon završetka radova i ispitivanja planira se uvesti projektirana brzina od 160 km/h. Ukupna vrijednost radova procijenjena je na gotovo 40 milijuna eura, od čega je 85% sredstava nepovratno osigurano iz pretpristupnog fonda Europske Unije IPA.[4]
Završeni su projekti za remont dionice Zagreb Borongaj-Dugo Selo. Brzina na pruzi je zbog lošeg stanja kolosijeka spuštena na 60 km/h (50 km/h u izvješću o mreži za 2014.). Stanje je problematično jer je dotična dionca jedna od najprometnijih u Hrvatskoj, budući da je dio paneuropskih željezničkih koridora Xi Vb, te je također u sustavu zagrebačkog prigradskog prijevoza. Planirana je obnova pruge za brzinu od 140 km/h. Početak radova očekuje se u jesen 2013.[6]
Zbog lošeg stanja kolosijeka prouzrokovanog nedovoljnim održavanjem, na dionici pruge Dugo Selo-Novska brzina je trenutačno spuštena na svega 50 km/h, iako je dionica projektirana za brzinu od 130 km/h. U tijeku je izrada projekata za rekonstrukciju pruge uz manju izmjenu elemenata trase kako bi pruga mogla biti osposobljena za brzinu od 160 km/h, te dodavanja drugog kolosijeka i izgradnje nove dionice dvokolosiječne pruge na dionici Kutina teretni kolodvor-Lipovljani u kasnijoj fazi radova.[3]
Galerija[uredi | uredi kod]
Paneuropski željeznički koridor 10 (bivša Željeznička pruga Zagreb — Beograd blizu Vinkovaca)
Zagreb Glavni kolodvor
Kolodvor Vinkovci
Beograd glavna
Novi most u Beogradu
Reference[uredi | uredi kod]
- ↑ „Izvješće o mreži 2014., HŽ Infrastruktura”. Arhivirano iz originala na datum 2013-09-06. Pristupljeno 2013-09-16.
- ↑ [1]
- ↑ 3,0 3,1 „Studija utjecaja na okoliš za rekonstrukciju, nadogradnju i obnovu (remont) željezničke pruge M103 Dugo Selo-Novska, I. faza”. Arhivirano iz originala na datum 2016-03-06. Pristupljeno 2013-09-19.
- ↑ 4,0 4,1 4,2 4,3 4,4 Nadilo, Branko. Radovi uvjetovani voznim redom. Građevinar, 10/2012
- ↑ „ Vozni red 2012.-2013., HŽ Putnički prijevoz”. Arhivirano iz originala na datum 2013-07-15. Pristupljeno 2013-09-19.
- ↑ „Remont Borongaj-Dugo Selo, HŽ Infrastruktura”. Arhivirano iz originala na datum 2013-09-21. Pristupljeno 2013-09-19.
