Šenčur

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Šenčur
Panorama grada
Panorama grada
Koordinate: 46°14′N 14°25′E / 46.233°N 14.417°E / 46.233; 14.417
Država  Slovenija
Pokrajina Gorenjska
Statistička regija Gorenjska regija
općina Občina Šenčur
Površina
 - Ukupna 9.8 km²[1]
Visina 402,5
Stanovništvo (2013.)
 - Urbano područje 3.150[1]
 - Urbana gustoća 321.4 stan./km²[1]
Vremenska zona UTC+1 (UTC+2)
Poštanski broj 4208
Službena stranica www.sencur
Karta
Šenčur na karti Slovenije
Šenčur
Šenčur

Šenčur (njemački: Sankt Georgen) je grad u Sloveniji od 3.150 stanovnika[1], on je i administrativni centar Občina Šenčur.

Geografske karakteristike[uredi - уреди | uredi izvor]

Šenčur leži 4 km istočno od centra Kranja, u kotlini rijeke Save, pa je zapravo samo periferija tog industrijskog grada.

Historija i znamenitosti[uredi - уреди | uredi izvor]

Mjesto je dobilo svoje ime po patronu župe - sv. Jurju, pa se prvi put i spominje u dokumentima 1221. pod latinskim imenom Sancto Georgio.[2] Ono je vemenom postalo Šent Jur, pa nakraju - Šenčur. Patronova crkva u mjestu se prvi put spominje 1238., zna se da je akvilejski patrijarh Bertold, koji je bio nominalni vladar i vlasnik toga kraja, poklonio mjesto kao feud, ženskom dominikanskom samostanu u Velesovu, kog je osnovao te iste godine.[2]

Zbog tog su stanovnici srednjovjekovnog Šenčura bili samostanski kmetovi, po samostanskom urbaru iz 1458. dominikanke su imale 21 kmeta u Šenčuru, a to je tada bilo skoro polovica sela.[2]

Osmanlije su u dva navrata 1471. i 1472. poharali mjesto.[2]

Kad je car Joseph II. ukinuo 1782. velesovski samostan, šenčurski kmetovi dobili su nove gospodare, i imali ih do 1855. kad je ukinuto kmetsvo po austrijskim zemljama. Nekako u to vrijeme počelo je osnivanje prvih industrijskih pogona po Kranju i okolici, pa se dobar dio bivših kmetova zaposlio u tim pogonima.[2]

Šenčur je za Drugog svjetskog rata bio centar partizanskog otpora, mjesni komitet osnovan je već u maju 1941. Velika drama dogodila se 24. januara 1944. tad su njemačke okupacione vlasti strijeljale 40 talaca, kao odmazdu za tri ubijena vojna policajca.

Izvori[uredi - уреди | uredi izvor]

  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 "Slovenia: Gorenjska" (engleski). City population. http://www.citypopulation.de/php/slovenia-gorenjska.php. Pristupljeno 16. 05. 2014. 
  2. 2,0 2,1 2,2 2,3 2,4 "Zgodovina" (slovenski). Občina Šenčur. http://www.sencur.si/predstavitev/zgodovina. Pristupljeno 17. 05. 2014. 

Vanjske veze[uredi - уреди | uredi izvor]