Antidiuretski hormon
| edit |
| Arginin vazopresin (neurofizin II, antidiuretski hormon, neurohipofizni) | |||||||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
Prostorno-popunjavajući model of arginin vazopresina |
|||||||||||
| Dostupne strukture | |||||||||||
| 1jk4, 1jk6, 1npo, 2bn2 | |||||||||||
| Identifikatori | |||||||||||
| Simboli | AVP; ADH; AVP-NPII; VP | ||||||||||
| Vanjski ID | OMIM: 192340 MGI: 88121 Šablon:Homologene GeneCards: AVP Gene | ||||||||||
|
|||||||||||
| Pregled RNK izražavanja | |||||||||||
| podaci | |||||||||||
| Ortolozi | |||||||||||
| Vrsta | Čovek | Miš | |||||||||
| Entrez | 551 | 11998 | |||||||||
| Ensembl | ENSG00000101200 | ENSMUSG00000037727 | |||||||||
| UniProt | P01185 | Q3UUQ5 | |||||||||
| RefSeq (mRNA) | NM_000490 | NM_009732 | |||||||||
| RefSeq (protein) | NP_000481 | NP_033862 | |||||||||
| Lokacija (UCSC) | Chr 20: 3.01 - 3.01 Mb |
Chr 2: 130.27 - 130.27 Mb |
|||||||||
| PubMed pretraga | [1] | [2] | |||||||||
Antidiuretski hormon (ADH) ili vazopresin je ljudski hormon, izlučevina zadnjeg režnja hipofize, zapravo nervnog završetka neurona čije se jezgro (supraoptičke i paraventrikularne) nalazi u hipotalamusu.[1]
Po hemijskom sastavu je polipeptid sastavljen od 9 aminokiselina (Cys-Tyr-Phe-Gln-Asn-Cys-Pro-Arg-Gly-NH2).
Uloga [uredi - уреди]
Deluje na bubreg, arteriole i ima ulogu u centralnom nervnom sistemu:
U bubregu uzrokuje "štednju" vode, koncentrisanjem i smanjenjem zapremine urina. To se postiže povećavanjem reapsorpcije vode u distalnim kanalićima i sabirnim cevima nefrona. Nadražaji za lučenje su smanjenje zapremine krvne plazme i povećanje osmolarnosti krvne plazme. Izaziva konstrikciju arteriola.
Uloga u centralnom nervnom sistemu povezan je sa dnevnim ritmovima, agresijom, regulacijom krvnog pritiska, regulacijom temperature i procesima pamćenja.
Literatura [uredi - уреди]
- ↑ Caldwell HK, Young WS III (2006). "Oxytocin and Vasopressin: Genetics and Behavioral Implications". In Lajtha A, Lim R. Handbook of Neurochemistry and Molecular Neurobiology: Neuroactive Proteins and Peptides (3rd ed.). Berlin: Springer. pp. 573–607. ISBN 0-387-30348-0. http://refworks.springer.com/mrw/fileadmin/pdf/Neurochemistry/0387303480C25.PDF.
Dodatna Literatura [uredi - уреди]
- Rector, Floyd C.; Brenner, Barry M. (2004). Brenner & Rector's the kidney (7th ed.). Philadelphia: Saunders. ISBN 0-7216-0164-2. http://home.mdconsult.com/das/search/openres/56203699-5?searchisbn=460046813.
- "Molecular neurobiology of social bonding: Implications for autism spectrum disorders a lecture by Prof. Larry Young, Jan. 4, 2010."]. http://videocast.nih.gov/Summary.asp?File=15521.
|
||||||||||||||||||||||||||
|
||||||||||||||
|
|||||