Želudac

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Jednjak, želudac i dvanaesnik (tanko crijevo) u ljudskom probavnom sustavu, položaj želuca u tijelu.

Želudac (grč. Gaster, lat. ventriculus) je prošireni deo kanala za varenje koji se pruža od jednjaka (oesophagus) do dvanaestopalačnog creva (duodenum). Svojim gornjim delom želudac komunicira sa jednjakom preko kardijačnog otvora (ostium cardiacum) a svojim donjim krajem komunicira sa dvanaestopalačnim crevom preko piloričnog otvora (ostium pyloricum).

Spoljni izgled[uredi | uredi kod]

Po svom obliku želudac podseća na uspravljenu udicu, čiji je savijutak okrenut udesno i unazad. Na želucu se razlikuju duži, vertikalni i kraći, horizontalni deo. Ta dva dela želuca zaklapaju jedan sa drugim prav ugao, otvoren udesno i unazad.

Vertkalni deo želuca sastoji se iz kardije, želudačnog dna i tela želuca. Kardija (pars cardiaca) predstavlja deo želuca koji okružuje ostium cardiacum. Dno želuca (fundus gastricum) je gornji, manji segment vertikalnog dela želuca koji se nalazi iznad i ulevo od kardije. Dno želuca ima oblik svoda, konkavnog naniže. Telo želuca (corpus gastricum) predstavlja donji, veći segment vertikalnog dela želuca. Ono se pruža od želudačnog dna naniže i napred, a na svom donjem kraju sužava se i prelazi u horizontalni deo želuca.

Horizontalni deo želuca naziva se pilorični deo (pars pylorica). Njegov levi, širi deo predstavlja predvorje pilorusa (antrum pyloricum), a desni, uži deo je pilorični kanal (canalis pyloris).