Prostata
Izvor: Wikipedia
Prostata (grč. prostátēs) ili predstojna žlijezda, je muška spolna žlijezda koja se nalazi između mokraćnog mjehura i ravnog crijeva (lat. rectum), a okružuje mokraćnu cijev koja provodi mokraću iz mjehura kroz penis.
Sadržaj/Садржај |
[uredi - уреди] Građa
Oblikom podsijeća na kesten. Sastoji se od glatkih mišićnih stanica i žlijezdanog epitelnog tkiva, okruženog gustom fibroznom kapsulom. Žlijezdano tkivo proizvodi mliječnu tekućinu, sjemenu plazmu.
U njoj se nalaze mnoge aktivne tvari koje čija je svrha da štite spermije, održavajući ih pokretnima i omogućuje im preživljavanje.
Pri rođenju, prostata je velika otprilike kao zrno graha. Raste lagano do puberteta, kada se naglo poveća, postižući svoju normalnu veličinu i oblik. Normalna prostata odraslog muškarca teži oko 20 grama, a promjera je tri i pol centimetra. Tu veličinu zadržava do sredine četrdesetih godina života, kada se ponovno počne povećavati zbog umnožavanja stanica, koje se naziva adenom, benigna hiperplazija ili doborćudno povećanje prostate.
[uredi - уреди] Dijagnostičke metode kod bolesti i poremećaja prostate
- Iscrpan razgovor s liječnikom (urologom).
- Digitalni rektalni pregled
- Određivanje antigena specifičnog za prostatu
- Urodinamika
- Tansabdominalni ultrazvuk
- Infuzijska urografija
- Cistoskopija
[uredi - уреди] Bolesti i poremećaji prostate
[uredi - уреди] Benigna hiperplazija prostate
Benigna hiperplazija prostate, odnosno dobroćudno povećanje prostate ne nosi povećan rizik od raka prostate. Razlog je što se razvijaju na različitim mjestima u prostati, dobroćudno povećanje u unutrašnjosti, a rak na vanjskom dijelu žlijezde.
[uredi - уреди] Prostatitis
- Akutni prostatitis
- Kronični bakterijski prostatitis
- Nebakterijski prostatitis
[uredi - уреди] Prostatodinija
[uredi - уреди] Hiperemija
Hiperemija se može razviti učestalim spolnim odnosima (npr. dva spolna odnosa dnevno tijekom više godina), jer nije osiguran potreban odmor krvnim žilama i mišićima što sudjeluju u snošaju, zbog čega ne mogu uspostaviti prijašnji tonus. Premorene krvne žile i mišići ne mogu izbaciti svu krv i sav sekret, pa dio zaostaje u prostati i čitavom spolnom sustavu. Na mjestima gdje su krv i izlučine zaostale, s vremenom se razvija aseptična upala koja stalno podražuje osjetne živčane završetke, da bi na kraju razorila i sama osjetna tjelešca, zbog čega se potpuno prekinu spolni refleksi, a živčana središta počnu bolesno reagirati. Te promjene vode nakon nekog vremena ubrzanoj, pa i prijevremenoj ejakulaciji, a zatim i izostanku erekcije.
[uredi - уреди] Rak prostate
Rak prostate je najčešća zloćudna bolest kod muškaraca.
[uredi - уреди] Liječenje bolesti i poremećaja prostate
- Lijekovi
- Alfa-blokatori
- Antiandrogeni
- Operativni zahvati
