Novruz

Položaj Zemlje u odnosu na sunčeve zrake u vrijeme ravnodnevnice (ekvinocija)

Simbolički reljef Norwuza u Perzepolisu koji prikazuje zodijake bika i lava

Stol Haft-Sin u Teheranu, sa sedam predmeta koji simboliziraju Novruz

Novruz (perz. نوروز: noʊruz, „novi dan“) je iranski tradicionalni blagdan Nove godine.

Slave ga svi iranski narodi i drugi narodi usko vezanih uz iransku kulturu. Običaj slavljenja Norwuza proširio se na mnoge krajeve svijeta, uključujući dijelove središnje i južne Azije, sjeverozapadne Kine, poluotok Krim, te na Balkan.

Novruz označava prvi dan proljeća i početak godine prema iranskom kalendaru. Počinje proljetnom ravnodnevnicom (ekvinocijem) koja je najčešće 21. ožujka, odnosno dan ranije ili kasnije, ovisno o točki promatranja. Obilježavanje Novruza datira prije islamskog razdoblja, a korjene vuče iz doba antičkog Irana. To je važan zoroastrijski blagdan koji ima veliko značenje među modernim zoroastrijcima u Iranu. Trenutak kada Sunce ekliptički presijeca nebeski ekvator precizno se izračunavaju svake godine, a običaj među iranskim obiteljima je skupljanje i promatranje tog događaja.

Od ahemenidskog doba službena nova godina počinjala je danom kada Sunce napusti zodijak Ribe, odnosno kada uđe u zodijak Ovna, što označava ravnodnevnicu ili ekvinocij. Židovski festival Purim najvjerojatnije je preuzet od iranskog Novruza^[1], koji je također snažno utjecao i na tradicije Ismailije, Alavita^[2], Alevita, te Bahá'íja^[3].

Naziv Novruz prvi se put spominje u perzijskim zapisima u 2. stoljeću pne., no obilježavan je još u doba vladavine iranske dinastije Ahemenida (648.-330. pne.), kada su narodi iz brojnih satrapija Perzijskog Carstva dolazili predati darove perzijskom vladaru. Simbolika Novruza prikazana je na reljefima Darijeve apadane u Perzepolisu, na kojima lav proždire bika.