Malvazija

Izvor: Wikipedia
Malvazija
Loza malvazije
Loza malvazije
Status zaštite
Sistematika
Carstvo: Plantae
Divizija: Magnoliophyta
Razred: Magnoliopsida
Red: Vitales
Porodica: Vitaceae
Rod: Vitis
Vrsta: Vitis vinifera
Područje života

Malvazija (od talijanskog: malvasia [1] je zajedničko ime za velik broj sličnih sorti grožđa, koje se uzgajaju od davnina po Mediteranu, ali i za vina koja se dobijaju od njih.

Malvazije se dijele po boji na bijele, ružice i crne, a po okusu na kisele, slatke, aromatične... Danas ima oko 50 vrsti malvazije, a najpoznatije su; Malvasia Bianca, Malvasia di Schierano, Malvasia Negra, Malvasia Nera, Malvasia Nera di Brindisi i Istarska malvazija. [2]

Malvazija se najviše uzgaja po Italiji (Lombardija, Sicilija, Lipari i Sardinija), po slovenskom primorju, hrvatskoj Istri, Korzici, Iberijskom poluotoku, Kanarskim otocima, Madeiri i grčkim Kikladima. U novija vremena i po Kaliforniji, Australiji i Brazilu. [2]Od grožđa malvazije najviše se proizvodi bijelo stolno vino (puno rijeđe ružice), nešto manje desertna vina i vinjaci, ali se koristi i za kupažu sa drugim sortama, za dobijanje drugih vina - Vin Santo. [2]

Historija[uredi - уреди]

Malvazija je vrlo stara sorta, po svemu sudeći još iz doba antičke Grčke.

Ime je dobila najvjerojatnije po peloponeškoj luci Monemvasija (talijanski: Malvasia) koja je srednjem vijeku bila u venecijanskim rukama, oni su iz nje tovarili vino, prikupljeno iz raznih krajeva Grčke (Peloponez, Kreta, Kikladi) i prevozili za Italiju. [3]Malvazija je bila toliko poznata po Veneciji, da su oni i trgovine vinima zvali - malvasia. [2]

Postoji i druga teorija po kojoj je ime dobila po kraju Malevizi na Kreti. [2]U svakom slučaju malvazija je bila jedno od tri najviše uvoženih vina iz Grčke za srednjeg vijeka.

Dugo se mislilo da je grčka sorta grožđa Malagousia, pramajka svih ostalih evropskih malvazija, ali su najnovije DNK analize pokazale da ima vrlo malo sličnosti između njih, ali da je sorta Athiri vrlo slična današnjim malvazijama, i da bi ona mogla biti pramajka. [2]

Moderna enologija vino koje Englezi zovu - Malmsey, danas vezuju isključivo za slatkasta vina iz Madeire dobijeno također od grožđa malvazije. [2]

Regije[uredi - уреди]

Većina današnjih malvazija su bliske sorti - Malvasia Bianca. Jedina veća poznata iznimka su malvazije dobijene od sorte poznate kao Malvasia di Candia. Brojne podvrste sorte - Malvasia Bianca se danas uzgajaju širom svijeta, od Italije, preko Kalifornije, do grčkih otoka Paros i Siros, Kanarskih otoka, Rioje, Navarre i Konavla pored Dubrovnika (vinogradar Niko Karaman je 2009. dobio svjetsku medalju za svoj prošek). [2]

Po centralnoj Italiji (Toskana) često kupažiraju malvaziju sa trebbianom, to isto rade i u španjolskoj Rioji sa viurom. [2]

Karakteristike vina[uredi - уреди]

Malvazija je suho vino, zlatno žute boje, voćnog okusa, jake arome i visokog postotka alkohola (oko 12 %). Za dobrih berbi od malvazije se dobija odlično desertno vino, poznato pod imenom slatka malvazija.

Izvori[uredi - уреди]

  1. "doctor" (engleski). Merriam Webster. http://www.merriam-webster.com/dictionary/malvasia?show=0&t=1360696200. pristupljeno 10. 02. 2013. 
  2. 2.0 2.1 2.2 2.3 2.4 2.5 2.6 2.7 2.8 "Malvasia" (engleski). Tar and roses. http://tarandroses.net/index.php?option=com_content&view=article&id=360&Itemid=27. pristupljeno 10. 02. 2013. 
  3. "Malvasia (Monemvassia)" (engleski). A Rome art lovers. http://romeartlover.tripod.com/Malvasia.html. pristupljeno 10. 02. 2013. 

Vanjske veze[uredi - уреди]