Domenico II Contarini

Izvor: Wikipedia
Domenico II Contarini
Domenico II Contarini.jpg
Portret dužda Domenica II Contarinija
Mletački dužd
Vladavina 1659. - 1675.
Prethodnik Giovanni Pesaro
Nasljednik Nicolò Sagredo
Rođen 28. januar 1585.
Venecija, Mletačka Republika
Preminuo 26. januar 1675.
Venecija, Mletačka Republika

Domenico II Contarini (Venecija, 28. januar 1585. - Venecija, 26. januar 1675.) bio je 104 mletački dužd koji je vladao od 16. oktobra 1659. do svoje smrti. [1] [2]

Biografija[uredi - уреди]

Domenico Contarini čitav svoj život živio je u sjeni svog starijeg brata Angela [2]koji je bio porodični favorit za velike uloge i u kog je porodica polagala nade. Kad mu je brat propao na izborima za dužda 1646. počeo se i on pojavljivati na javnoj sceni, kao podrška bratu, pa je tako i izabran u Savjet desetorice[2], i tri puta za savjetnika u Velikom vijeću [2]a na izborima za dužda 1655. čak je bio i protukandidat Carla Contarinija. Nakon smrti - Angela - 1657. postao je jedina nada porodice pa su ga oni svesrdno podržali na izborima 1659.

Mnogi osobito mlađi venecijanski plemići nisu bili zadovoljni izborom Contarinija, kojima se on činio prestar da nastavi i vodi Kandijski rat (1645. - 1669.) koji je trajao već punih devet godina - oni su htjeli nekog mlađeg i energičnijeg. S druge strane mletačka politička elita 17. vijeka namjerno je uvijek birala starije, bojeći se da bi mlađi borbeniji duždevi ubrzo pretvorili republiku u svoju monarhiju.

Iako je bio iznenađen izborom, Contarini se sav sretan prihvatio dužnosti. Iako je izabran u poodmaklim godinama, njegova vladavina potrajala je punih šesnaest godina, to je nakon perioda kratkotrajnih duždeva, koji bi vladali godinu - dvije - bio začuđujuće dugo razdoblje sa istim vladarom, i načelno period političke stabilnosti Mletačke Republike u inače vrlo turbulentnim vremenima.

Prva dekada njegove vladavine protekla je u inteziviranju rata sa Osmanlijama, opsada Irakliona koja je počela 1648. nije popuštala, pa su se mnogi Venecijanci bojali da će ako on padne, propasti i mletačka prevlast na bio Mediteranu, u korist Osmanskog Carstva. Zbog tog je Savjet umoljenih obećao da nikad neće dopustiti da Iraklion padne u Osmanske ruke, iako je već tad mletačka blagajna bila prazna, brojne trgovačke porodice bankrotirale i hiljade mletačkih vojnika izginulo. To je bilo vrijeme kad je upravo Domenico Contarini uporno i smireno - pozivao Venecijance da nastave borbu, i po čem su ga oni i upamtili.

Na kraju se 6. septembra 1669. ipak desio neminovni poraz, tad je generalni providur Kandije - Francesco Morosini (kojeg je upravo Contarini postavio 1661. i to potvrdio 1667.) potpisao predaju. Jer je konačno bilo jasno da se Mletačka Republika nemože nositi sa Osmanskim Carstvom. Morosini se je u povratku u Veneciju morao suočiti sa optužbama za kukavičluk, zbog čeg i je i suđen 1670., ali je na kraju oslobođen. To suđenje bila je posljednja neugodnost koju je Contarini doživio za svoje vladavine.

Sve u svemu Kandijski rat koštao je Mletačku Republiku oko 134 milijuna dukata i oko 30 000 poginulih, s druge strane Osmanlije su imali više od 80 000 poginulih i isto su tako potrošili milijune dukata na taj rat, za koji se u početku mislilo da će trajati par mjeseci.

Ništa se drugo značajnije nije dogodilo do kraja njegove vladavine, taj period obilježio je ponovno uspostavljanje trgovačkih ruta i napor da se napuni ispražnjena državna blagajna.

Prethodnik:
Giovanni Pesaro
Coat of Arms of the Republic of Venice.svg
Mletački dužd
(1659. - 1675.)
Nasljednik:
Nicolò Sagredo

Izvori[uredi - уреди]

Vanjske veze[uredi - уреди]