Nicolò Contarini

Izvor: Wikipedia
Nicolò Contarini
Piemonte d'istria stemma contarini.jpg
Grb porodice Contarini na kući u Završju u Istri
Mletački dužd
Vladavina 1630. - 1631.
Prethodnik Giovanni I Corner
Nasljednik Francesco Erizzo
Rođen 26. septembar 1553.
Venecija, Mletačka Republika
Preminuo 2. april 1631.
Venecija, Mletačka Republika

Nicolò Contarini (Venecija, 26. septembar 1553. - Venecija, 2. april 1631.) bio je 97 mletački dužd koji je vladao od 18. januara 1630. do svoje smrti. [1] [2]

Biografija[uredi - уреди]

Nicolò je po očevoj liniji bio iz poznate i bogate venecijanske porodice Contarini, koja je dala čak osam duždeva, puno diplomata i visokih crkvenih prelata, [3] a i majka Giovanna bila je isto tako iz moćne dinastije - Morosini. Otac - Zan Gabriel di Nicolò, umro je 1572. još dok je bio mladić, studirao je filozofiju na Univerzitetu u Padovi i postao pravi intelektualac i literat (napisao je nekoliko knjiga). [2]

Nakon studija radio je brojne poslove mletačkoj administraciji i prošao sve njezine instance od Velikog vijeća, Savjeta umoljenih do Savjeta desetorice, a u par navrata bio je providur u Furlaniji. [2]U politici je bio je simpatizer struje Leonarda Donà, ali je zbog svoje nepristranosti u vođenju javnih poslova, vrlo brzo stekao je ugled - objektivnog i racionalnog političara. Za vrijeme frakcijskih borbi između pristaša dužda Giovannija Cornera i Ranierija Zena koje su zahvatile Mletačku Republiku krajem 1629., Nicolò Contarini bio je kritički raspoložen prema - Corneru, ali nikad previše ekstreman u svom protivljenju, tako da su ga i Cornarove pristalice cijenile i respektirale.

Nakon smrti Cornera, kod izbora za novog dužda, nakon više krugova glasanja i burnih rasprava dviju oštro suprostavljenih strana, pristalica starog dužda Cornera i njegovih protivnika okupljenih oko Raniera Zena - konačno je 18. januara 1630. izabran Nicolò Contarini kao kompromisni kandidat. [2]

Njegova vladavina počela je loše, jer je u maju 1630. mletačka vojska poražena u odlučujućoj bitci Rata za mantovsko naslijeđe kod Valeggija[2], nakon koje je Nicolò bio prisiljen potpisati ponižavajući mirovni sporazum u Regensburgu u oktobru 1630.

Isto tako ni u samoj Veneciji nije prošao ništa bolje, jer je u junu 1630. izbila prva velika epidemija Bubonske kuge. [2]Njegova vlada djelovao je promptno, uvođenjem karantene za zaražene i paljenjem leševa, ali te mjere ipak nisu uspjele spriječiti smrt desetaka hiljada Venecijanaca. Zbog tog je u oktobru 1630., Nicolò na zahtjev Velikog vijeća, morao obećati da će izgraditi crkvu u čast Blažene djevice Marije, nakon što epidemija prođe.

Tako je njegova kratka vladavina ostala je upamćena po crkvi Santa Maria della Salute čija je izgradnja počela 25. marta 1631., nekoliko dana prije nego što je umro. [2]

Prethodnik:
Giovanni I Corner
Coat of Arms of the Republic of Venice.svg
Mletački dužd
(1630. - 1631.)
Nasljednik:
Francesco Erizzo

Izvori[uredi - уреди]

  1. "Doges of Venice" (engleski). Tacitus. http://www.tacitus.nu/historical-atlas/regents/italy/venice.htm. pristupljeno 26. 12. 2013.. 
  2. 2.0 2.1 2.2 2.3 2.4 2.5 2.6 "Contarini, Nicolo" (talijanski). Treccani. http://www.treccani.it/enciclopedia/nicolo-contarini_%28Dizionario-Biografico%29/. pristupljeno 28. 12. 2013.. 
  3. "Contarini" (talijanski). Treccani. http://www.treccani.it/enciclopedia/contarini/. pristupljeno 28. 12. 2013.. 

Vanjske veze[uredi - уреди]