Albertina (Beč)
|
Graphische Sammlung Albertina |
|
|---|---|
 |
|
| Osnovan | 1919. [1] |
| Lokacija | Albertinaplatz 1 A, Beč  Austrija |
| Tip muzeja | grafike, crteži, minijature
|
| Javni prijevoz | metro |
| Direktor | Klaus Albrecht Schröder |
| www | www.khm |
Albertina službeno Grafička zbirka Albertina (njemački: Graphische Sammlung Albertina[2]) je jedna od najvećih svjetskih grafičkih zbirki i najznačajnijih muzeja umjetnosti, koja se od 1805. nalazi u istoimenoj historicističkoj palači u centru Beča.
Palača nosi ime po osnivaču zbirke - Albertu Kasimiru nadvojvodi od Saxen-Teschena (1738. - 1822.), zetu austrijske carice Marije Terezije. [1]
Sadržaj/Садржај |
Historija palače Albertina [uredi - уреди]
Palača je izgrađena 1744. za Emanuela Telesa (1696. - 1771.) vojvodu od Silva -Tarouca. Car Franjo II. poklonio je 1794. palaču nadvojvodi Albertu Kasimiru, koji je 1802. angažirao belgijskog arhitekta Louisa Montoyera (1747.-1811.) da mu dogradi lijevo krilo. Slijedeću adaptaciju na palači napravio je 1822., posinak nadvojvode Alberta - Nadvojvoda Karlo (1771.-1847.), koji je angažirao bečkog arhitekta Josepha Kornhäusela (1772. - 1860.), , da preuredi enterijer palače u stilu Ampir. [3]
Najstariji sin nadvojvode Karla - nadvojvoda Albrecht (1817.-1895.), naslijedio je očevu imovinu 1847. on je 1860-ih, dao je preurediti fasadu u historicističkom stilu. Pri kraju desetljeća, na bazi bastiona ispred palače podignuta je fontana Albrecht (ili Danubius). Albertina je 1895. postala vlasništvo nadvojvode Friedricha (1856. - 1936.), nećaka nadvojvode Albrechta, on je sproveo električnu rasvjetu i uveo centralno grijanje. [3]
Novoosnovana Republika Austrija nacionalizirala je Palaču Albertinu sa cjelokupnom zbirkom - 1919. Ona od tad nosi naziv Grafička zbirka Albertina. Za vrijeme Drugog svjetskog rata - 1945. palača je teško oštećena savezničkim bombardiranjem. [3]
Albertina je potpuno restaurirana između 2000.-2003. Fasade su vraćene u izvorni izgled, kao i kompletni enterijer, obnovljena je Fontana Danubius. Pored obnove, izgrađene su četiri nove izložbene dvorane, a 2004. je napravljena ulazna nadstiješnica od titana visoka 64 m koju je projektirao arhitekt Hans Hollein. Ta smiona struktura postala je zaštitni znak nove Albertine. [3]
Historija Grafičke zbirke Albertina [uredi - уреди]
Osnivač kolekcije nadvojvoda Albert [uredi - уреди]
Nadvojvoda Albert Kasimir prikupio je svoju zbirku između 1770. - 1822. Zbirka je od samog starta enciklopedijski zamišljena, kao prikaz historije svjetske umjetnosti do tog doba, - sa jasnom edukacijskom ulogom, koja je potpuno odgovarala prosvjetiteljskim idejama onog vremena. [1] Kad je umro 1822. njegova zbirka imala je 14 000 crteža i oko 200 000 grafičkih listova, prvorazredne kvalitete, koja je pokrivala sva važnija umjetnička razdoblja od kraja srednjeg vijeka do prve četvrtine 19. vijeka. [1] To što je prikupio nadvojvoda Albert i danas predstavlja jezgru zbirke, koja je nakon tog kontinuirano povećavana, novijim umjetničkim djelima, tu orijentaciju Albertina je zadržala do danas. [1]
Rast kolekcije između 1822. - 1919. [uredi - уреди]
Nakon smrti osnivača Alberta, zbirkom su zajednički upravljali njegov sin Albrecht (1817.-1895.) i njegov posinak i nećak - Nadvojvoda Karlo koji su od 1822. povećali zbirku djelima suvremenika. [1] Ono što je nabavio njihov nasljednik Nadvojvoda Frederick (1856-1936) nakon 1895., u najvećem dijelu, nije više u zbirci, jer je on to proglasio svojim privatnim vlasništvom, nakon nacionalizacije Albertine 1920. [1]
Zbirka nakon 1919. [uredi - уреди]
Nakon Prvog svjetskog rata i propasti Austro-Ugarske monarhije zbirka nadvojvode Alberta i njegovih nasljednika od aprila 1919. postala je vlasništvo Republike Austrije. Od decembra 1920. pridodana joj je zbirka bakroreza iz bivše carske biblioteke u Hofburgu, tako je nastala današnja Albertina. [1]
Između 1923. i 1934. za vrijeme upravljanja Alfreda Stixa, fundus Albertine je obogaćen francuskim i njemačkim crtežima iz 19. vijeka. U periodu od 1934. do kraja Drugog svjetskog rata 1945., u skladu sa tadašnjom ideologijom, muzej je uglavnom nabavljao grafike austrijskih i njemačkih umjetnika 19. i 20. vijeka. [1]
Rast kolekcije nakon Drugog svjetskog rata [uredi - уреди]
Povećanje fundusa zbirke ostao je prioritet Albertininih direktora i nakon 1945. Tako je direktor Otto Benesch (1896.-1964.), osim crteža starih majstora, nabavio za muzejski fundus djela Egona Schielea, Gustava Klimta, Oskara Kokoschke i Alfred Kubin. Njegov nasljednik Walter Koschatzky (1921.-2003.) nabavio je puno crteža i akvarela iz 19. vijeka (Rudolf von Alt, Peter Fendi, Thomas Ender). Slijedeći direktor Konrad Oberhuber (1935.-2007.) nastavio je obogaćivati zbirku kupnjom međunarodnih djela.
Od 2000. je direktor Klaus Albrecht Schröder, koji je nastavio sa istom politikom, kupujući djela austrijskih suvremenih umjetnika 20. i 21. vijeka.[1] Danas Albertina ima oko 50 000 crteža i akvarela i oko 900 000 grafičkih listova, od Leonarda da Vincija, Michelangela, Raffaela, Peter Paul Rubensa, Oskara Kokoschke, Rembrandta, Albrechta Dürera, Gustava Klimta i Egona Schielea i brojnih drugih velikana umjetnosti [4]
Pored grafičke zbirke, Muzej Albertina danas ima Arhitektonsku (projekti i skice) i Fotografsku kolekciju, kao i Kolekciju Batliner sa slikama i skulpturama; Moneta, Renoira, Cézanna, Modiglianija, Matissa, Picassa, Kirchnera, Giacomettija i Bacona. [5]
Mali izbor iz kolekcije umjetnina koje ima muzej [uredi - уреди]
-
Albrecht Dürer Mladi zec -
Peter Paul Rubens: Nicolaas Rubens -
Pieter Bruegel: Slikar sa kupcem -
Parmigianino: Polaganje u grob
Izvori [uredi - уреди]
- ↑ 1.0 1.1 1.2 1.3 1.4 1.5 1.6 1.7 1.8 1.9 "History of The Collection" (engleski). Albertina. http://www.albertina.at/en/the_collection/graphic_arts/history_of_the_collection. pristupljeno na 07. 07. 2012.
- ↑ "Albertina Graphics Collection" (engleski). Encyclopædia Britannica Online. http://www.britannica.com/EBchecked/topic/12902/Albertina-Graphics-Collection. pristupljeno na 08. 07. 2012.
- ↑ 3.0 3.1 3.2 3.3 "The History of the Albertina" (engleski). Albertina. http://www.albertina.at/en/the_palace/history. pristupljeno na 07. 07. 2012.
- ↑ "The Graphic Arts Collection of The Albertina" (engleski). Albertina. http://www.albertina.at/en/the_collection/graphic_arts. pristupljeno na 07. 07. 2012.
- ↑ "The Permanent Collection at the Albertina" (engleski). Albertina. http://www.albertina.at/en/the_collection/permanent. pristupljeno na 07. 07. 2012.
Vanjske veze [uredi - уреди]
- Službene stranice muzeja (nemački/njemački)
- Albertina Graphics Collection na portalu Encyclopædia Britannica Online (engleski)
